SVIJET U 13 SATI

ZAGREB, 15. lipnja (Hina) MOSKVA - Prema prvim procjenama u napadu čečenskih boraca na ruski grad Budjenovsk u srijedu poginulo je najmanje 37 osoba. Ubijeno je 17 građana, 12 pripadnika snaga reda i 8 napadača, priopćila je ruska savezna služba sigurnosti (FSB) u Moskvi. Ranjeno je 56 stanovnika Budjenovska, 9 policajaca i 1 čečenski napadač. U četvrtak u jutro je u gradu i okolici situacija bila nepromijenjena. Napadači i dalje drže više od 300 talaca. Napadači prijete da će ih pogubiti ako ruske snage ne okončaju svoju intervenciju u Čečeniji i ako Moskva ne pokrene pregovore s čečenskim predsjednikom Džoharom Dudajevim, navode u izvješćima ruske novinske agencije. MOSKVA - Vođa čečenskih pobunjenika Džohar Dudajev je rekao da njegovi borci nisu odgovorni za krvavi napad na Budjenovsk, no njegov pomoćnik Usman Imajev rekao je kako iza tog čina možda stoje odmetnute pobunjeničke skupine. "Nijedna naoružana postrojba odana meni nije dobila naredbu za napade na ruski teritorij", rekao je Dudajev. "Takve akcije mogu samo diskreditirati oslobodilačku borbu čečenskog naroda", kaže se u izjavi Dudajeva. Dudajev, čije su snage u posljednje vrijeme pretrpjele teške vojne poraze u Čečeniji, u nedjelju je izjavio kako će Rusija "gorjeti u paklu". MOSKVA - Rusko ministarstvo vanjskih poslova je dan uoči sastanka vođa sedam najrazvijenijih zemalja u Halifaxu, objavilo priopćenje u kojem se za napad na Budjenovsk optužuju čečenski pobunjenici te se upozorava Zapad da prestane kritizirati Rusiju zbog vojne akcije u Čečeniji. "Zločin počinjen u Budjenovsku trebao bi otvoriti oči onima koji ne vide stvarni razlog čečenske tragedije i kritiziraju Rusiju umjesto da joj pomognu u borbi protiv separatizma i organiziranog kriminala", stoji u priopćenju. MOSKVA - Predstavnik čečenskog predsjednika Džohara Dudajeva u Moskvi Hamad Kurbanov je uhićen u noći između srijede i četvrtka, nakoliko sati nakon početka napada čečenskih separatista u Budjenovsku, objavio je moskovski radio. Pripadnici policijskog odjela zaduženog za borbu protiv organiziranog kriminala uhitili su Kurbanova i njegava dva nećaka u njegovom moskovskom stanu. EGION - Broj mrtvih u potresu koji se dogodio u turističkom gradu Egionu na zapadu Grčke popeo se na deset, dok je pod ruševinama dviju zgrada još mnogo ljudi, javila je grčka televizija. Potvrđena je smrt osmorice Grka pri rušenju njihove stambene zgrade, dok su dva Francuza poginula kad se srušio hotel Eliki, pod čijim je ruševinama još deset njihovih sunarodnjaka. Vjeruje se da su pod ruševinama stambenog bloka, koji se također srušio u potresu, ostali još deseci ljudi. Zasad su teže i lakše ozlijeđene 44 osobe, no taj će se broj vjerojatno povećati. Potres jakosti 6,1 stupnjeva Richterove ljestvice prouzročio je golemu materijalnu štetu u pojasu od luke Patras do turističkog mjesta Antički Delfi. PALE - Radovan Karadžić je oslobađanje posljednjih 26 UN talaca uvjetovao puštanjem na slobodu četvorice bosanskih Srba koji su pod nadzorom UNPROFOR-a. Karadžić je zanijekao podatak UN prema kojem Srbi u Ilijašu drže 11 kanadskih talaca. On tvrdi da je u srpskim rukama još samo 15 vojnih promatrača UN. "Njih će petnaestorica biti oslobođeni najkasnije do nedjelje", izjavio je Karadžić. UN nisu rekli hoće li pustiti četvoricu zarobljenih Srba. HOBART - Forum 15 zemalja južnog Pacifika poslat će u Pariz izaslanstvo koje će izraziti prosvjed zbog ponovnog izvođenja nuklearnih pokusa u tom području, objavio je australski premijer Paul Keating (Pol Kiting). Obnovu atomskih pokusa najavio je ovaj tjedan francuski predsjednik Jacques Chirac, U priopćenju u kojem se izražava "nedvojbeno protivljenje francuskoj odluci" zemalja članica Foruma južnog Pacifika, Keating je kao vršitelj dužnosti predsjednika Foruma pozvao Francusku da odustane od ponovnog izvođenja podzemnih nuklearnih pokusa na francuskom atolu Mururoa (južni Pacifik). STOCKHOLM - U 1994. godini bio je 31 oružani sukob u svijetu, nešto manje nego prethodnih godina (33 sukoba 1993. i 1992.). Ti su podaci objavljeni u godišnjem izvještaju Međunarodnog instituta za istraživanje mira iz Stockholma (SIPRI). Stručnjaci SIPRI-a bilježe da je prošle godine tih sukoba bilo u 27 područja u svijetu, nasuprot 28 u 1993. godini. Opća tendencija smanjenja broja ratova u svijetu (30 ratova 1991., 31 rat 1990.) nanovo se potvrđuje. Prošle godine, najveći i najpogibeljniji sukob bio je u Ruandi, ocjenjuje SIPRI ne navodeći broj ljudskih žrtava u toj zemlji. Ostale najpogođenije zemlje bile su redom Alžir, Angola, Turska, Afganistan i Jemen. (Hina) mm 151301 MET jun 95