- PREGLED VAŽNIJIH DOGAĐAJA IZ MEĐUNARODNE POLITIKE

ZAGREB, 26. lipnja (Hina) AUCKLAND - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman sa suprugom Ankicom i visokim hrvatskim državnim izaslanstvom, u pratnji hrvatskoga veleposlanika za Australiju i Novi Zeland Nevena Jurice, posjetio je danas u Hendersonu glavni hrvatski konzulat gdje ih je dočekao počasni glavni konzul Entoni Čović. Predsjednika Tuđmana i hrvatsko izaslanstvo pozdravio je i gradonačelnik Waitakere Cityja, Bob Harvey. Razgledavši prostorije konzulata predsjednik se zadržao u razgovoru s konzulom Entonijem Čovićem, predsjednikom Hrvatskoga kulturnog društva Matom Jujinovićem i predstavnikom HDZ-a za Novi Zeland Vickom Lausom. Razgovoru su bili nazočni potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak, ministar pomorstva, prometa i veza Ivica Mudrinić i veleposlanik Jurica. Nakon posjeta Konzulatu za hrvatskoga predsjednika i članove državnog izaslanstva priređena je turistička plovidba katamaranom. Zatim su predsjednik Tuđman i članovi hrvatskoga državnog izaslanstva objedovali s hrvatskim poslovnim ljudima u restoranu "Kermedecu - u vlasništvu hrvatskoga iseljenika Petera Šimunovića. U obraćanju hrvatskim poslovnim ljudima koji žive i rade na Novom Zelandu, predsjednik Tuđman ih je pozvao da razviju poslovne veze s domovinom i da je posjete, jer je ona jedna od najljepših zemalja svijeta. "Lijepo je sresti se s Hrvatima koji su uspješni i poslovni ljudi i čestiti građani na Novom Zelandu i koji su, unatoč velikoj udaljenosti od domovine, sačuvali hrvatsku nacionalnu svijest i vezu s rodnim krajem. Pripadnici ste jednog od najstarijih i najkulturnijih naroda, koji ima značajan udjel u civilizacijskim stečevinama", rekao je predsjednik Tuđman hrvatskim iseljenicima. Istaknuo je da Hrvatska ima svoje mjesto u međunarodnoj zajednici, da je čimbenik ustroja novoga međunarodnog poretka, te da ima razvijene dobre odnose sa svim zemljama Europske unije, slobodnog i demokratskog svijeta i sa svjetskom velesilom SAD. Hrvatska ima stabilan demokratski poredak, postigla je značajne gospodarske uspjehe, smanjivši inflaciju na najmanju moguću razinu, a uvedena je i nova nacionalna valuta - kuna. Svjetske financijske institucije pokazuju zanimanje za suradnju s Hrvatskom i smatraju je jednom od najprosperitetnijih zemalja bivšega socijalističkog sustava, istaknuo je predsjednik Tuđman. AUCKLAND - Hrvatsko izaslanstvo, u kojem su bili ministar prometa i veza Ivica Mudrinić, hrvatski veleposlanik za Australiju i Novi Zeland Neven Jurica, veleposlanik u Ministarstvu vanjskih poslova dr. Jozo Meter i pomoćnica ministra financija Jasna Barbić, posjetilo je večeras Dalmatinski klub u kojem ih je dočekalo nešto više od 50 hrvatskih iseljenika. Ministar Mudrinić je, govoreći o nastanku samostalne suverene demokratske međunarodno priznate hrvatske države, koja je stvorena odlučnošću hrvatskog naroda, iskazanoj na referendumu i demokratskim izborima, podsjetio i na genezu raspada bivše Jugoslavije u kontekstu sloma komunizma i višenacionalnih država, nastanka novih nacionalnih država i pokušaja velikosrpskih hegemonista da silom zadrže hrvatska područja i uključe ih u veliku Srbiju. Među ostalim Mudrinić je kazao da nova hrvatska demokratska država skrbi za svoje iseljenike, a Ustavom jamči sva nacionalna i građanska prava svim svojim građanima. ZAGREB - Predsjednik Sabora Republike Hrvatske dr. Nedjeljko Mihanović primio je u ponedjeljak ujutro u oproštajni posjet Gallala Hassana Atabania, koji je u protekle tri godine obnašao dužnost sudanskog veleposlanika u Hrvatskoj. "Ponosan sam što sam bio prvi sudanski diplomat u Hrvatskoj", rekao je tom prigodom veleposlanik Atabani. Istaknuo je kako je u tom razdoblju puno postignuto na izgradnji konstruktivnih odnosa između dvije zemlje. "Jedan od posljednjih zadataka koji ću obaviti kao sudanski veleposlanik u Hrvatskoj bit će rad na proslavi obljetnice osnutka Afro-hrvatskoga društva prijateljstva. To je društvo pravo mjesto da se afričke zemlje obavijeste o 'hrvatskoj stvari', a također da se problemi afričkoga kontinenta približe hrvatskoj javnosti" -rekao je Atabani. On je istaknuo potporu svoje zemlje Federaciji BiH i njezinoj konfederaciji s Hrvatskom, te jačanju dobrih odnosa između Bošnjaka-Muslimana i Hrvata u BiH koji su, kako je rekao, strateški važni i moraju se nastaviti na dobrobit obaju naroda i nakon što se riješi kriza u regiji. ZAGREB - Potpredsjednik hrvatske vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić poslao je mađarskome ministru vanjskih poslova i predsjedatelju Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Laszlu Kovacsu (Laslo Kovač) pismo u kojem prenosi stajališta Hrvatske potaknuta nedavnim postupcima beogradskih vlasti da samovoljno promijene natpise i druge oznake na zgradama diplomatsko-konzularnih predstavništava bivše Jugoslavije. Označavanjem tih zgrada natpisima i znakovljem tzv. SRJ, piše dr. Granić, beogradske vlasti pokušavaju "prejudicirati konačno rješenje pitanja sljedništva bivše SFRJ i tako dobiti prešutno međunarodno priznanje". Ministar Granić podsjeća da je takav postupak suprotan stajalištima međunarodne zajednice, istaknutima u relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN i mišljenju Arbitražna povjerenstva Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji. On upozorava na zaključak toga tijela da sve "treće države mogu poduzeti privremene mjere potrebne da se na odgovarajući način zaštite interesi država sljednica" bivše SFRJ. Hrvatski ministar u pismu predsjedatelju OESS-a osobito napominje kako, unatoč činjenici da je tzv. SRJ još 8. srpnja 1992. suspendirana iz rada OESS-a, glavno tajništvo te organizacije omogućuje vladi tzv. SRJ da redovito dostavlja svoja službena priopćenja i promidžbene tekstove članicama OESS-a u Beču. Dr. Granić nadalje upozorava na to da su "zastava i natpis s imenom sada nepostojeće države SFRJ i dalje istaknuti u prostorijama dvorca Hofburga u Beču, kao i na svim službenim sastancima OESS-a". "Želim ponoviti stajališta vlade Republike Hrvatske glede mogućeg primitka sadašnje beogradske vlasti u OESS", nastavlja u pismu dr. Granić. "Vlada 'SRJ' (Srbija/Crna Gora) treba zatražiti prijam u članstvo samo kao nova država članica u skladu s redovitim postupkom OESS-a, tj. nema se pravo pozivati ni na kakav kontinuitet s bivšom SFRJ", piše dr. Granić. On nadalje traži da prije primitka u OESS, vlasti u Beogradu moraju prestati s agresijom na Hrvatsku i BiH, a osobito s "pomaganjem i naoružavnjem pobunjenih Srba u Hrvatskoj i BiH", te njihovom političkom instrumentalizacijom s konačnim ciljem da se ta područja odcijepe i spoje u 'veliku Srbiju'. "Dodatno, vlada 'SRJ' (Srbija/Crna Gora) treba normalizirati odnose sa susjednim državama - Hrvatskom i BiH - i priznati ih u njihovim međunarodno priznatim granicama", ističe se u pismu dr. Granića ministru Kovacsu. Treći je uvjet, za koji Hrvatska smatra da ga beogradske vlasti moraju ispuniti prije no što ta zemlja bude primljena u članstvo OESS-a, jest da tzv. SRJ "pruži nesporne dokaze da u cijelosti poštuje temeljna načela OESS-a, Povelje UN i drugih relevantnih međunarodnih dokumenata". "Beograd treba omogućiti ponovnu uspostavu međunarodnog nadzora, a posebice nadzora OESS-a u poštovanju ljudskih i manjinskih prava na Kosovu, u Sandžaku i Vojvodini", napominje dr. Granić. ZAGREB - Zamjenik ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Ivo Sanader primio je danas u oproštajni posjet veleposlanika Republike Sudan u Republici Hrvatskoj Gallal Hassan Atabania, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova Hrvatske. Republike otvorenom razgovoru razmijenjena su mišljenja o trenutačnoj situaciji na okupiranim područjima Hrvatske i BiH pri čemu je sudanski veleposlanik naglasio bezuvjetnu podršku svoje zemlje teritorijalnom integritetu i suverenitetu Republike Hrvatske kao i ostvarivanju projekta Federacije BiH. Ocijenjeno je da u bilateralnim odnosima Hrvatske i Sudana ima još dosta prostora za produbljivanje međusobnih veza posebice na polju gospodarske suradnje. Veleposlanik Atabani je izrazio zadovoljstvo činjenicom da je bio prvi veleposlanik svoje zemlje u neovisnoj državi Hrvatskoj i zahvalio je na pomoći koja mu je pružena u obnašanju njegove dužnosti, kaže se u priopćenju STRASBOURG - Predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Miguel Angel Martinez učinit će sve što je u njegovoj moći kako bi se ubrzala procedura prijama Hrvatske u Vijeće Europe, izvijestio je potpredsjednik Sabora Republike Hrvatske i voditelj hrvatskog izaslanstva u Vijeću Europe dr. Žarko Domljan, koji se danas sastao s Martinezom u sklopu zasjedanja Parlamentarne skupštine. Prijam Hrvatske treba biti obavljen u utvrđenom roku, tj. na rujanskom zasjedanju, istaknuo je Domljan, koji je na današnjem sastaku političke skupine Europskih narodnih stranka, "energično zatražio od demokršćanskih parlamentaraca da daju potporu Hrvatskoj i suprotstave se pokušajima nekih poslanika da oneomoguće prijam Hrvatske". Nakon što je tursko izaslanstvo na prošlom zasjedanju Vijeća Europe napustilo skupštinu zbog prigovora vojnoj akciji Ankare u sjevernom Iraku, nesuglasice između Turske i Vijeća Europe mogle bi se izgladiti, osobito nakon nedavnih izjava turske premijerke Tasnsu Ciller u Parizu u kojima je pokazala da je svjesna važnosti Turske kao muslimanske zemlje koja je povezana s Europom, rekao je novinarima Martinez. On je istaknuo da Vijeće Europe ne želi isključenje Turske te da čeka da se izjasni parlament u Ankari o ključnim pitanjima ljudskih prava i o problemima s kurdskom manjinom. STRASBOURG - Parlamaentarna skupština Vijeća Europe otvorila je danas 3. ovogodišnje zasjedanje raspravom o djelovanju Fonda za društveni razvoj-jedine financijske institucije Vijeća Europe. Fond, koji je Vijeće Europe namijenilo za pomoć migrantima, izbjeglicama, i žrtvama prirodnih katastrofa, još nije ratificiran u svim parlamentima članica Fonda, niti je njegova suradnja s drugim međunarodnim financijskim istitucijama na zadovoljavajućoj razini, upozorio je Portugalac Raul Brito, koji je načinio izvješće o Fondu. Mr. Ivo Škrabalo član hrvatskog izaslanstva koji u statusu posebnoga gosta sudjeluje na zasjedanju parlamentarne skupštine, podsjetio je na vrlo teško stanje izbjeglica i prognanika na području Hrvatske i BiH, izrazivši žaljenje što u 1994. nijedan zajam nije odobren u sektoru za pomoć izbjeglicama i migrantima. On je pozvao da se pruži neophodna pomoć i daju beskamatni zajmovi i zemljama nečlanicama Vijeća Europe, koje su najteže pogođene prognaničkom krizom, podsjetivši istodobno da Hrvatska redovno otplaćuje dugove koje je naslijedila iz bivše Jugoslavije. Supština je usvojila nacrt preporuke kojom poziva na veću potporu članica Vijeća Europe Fondu za društveni razvoj te na proširenje članstva Fonda na zemlje istočne i srednje Europe suočene sa socijalnim problemima. BONN - Njemačka je vlada u ponedjeljak odobrila plan vojne potpore NATO-paktu i snagama UN-a u Bosni i Hercegovini, javila je agencija Reuter, pozivajući se na neimenovene izvore njemačke vlade. Vlada kancelara Khola odluč 262356 MET jun 95