SVIJET U 08 SATI

ZAGREB, 26. lipnja (Hina) CANNES - Petnaest šefova država i vlada Europske unije počinju danas oko 15 sati 53. sastanak na vrhu u francuskom gradu Cannesu (Kan). Tijekom sastanka oni će pokušati rješiti razlike koje postoje među njima o iznosu pomoći Unije zemljama-nečlanicama kao i o početku nekih velikih javnih radova koji bi trebali pomoći pri rješavanju borbe protiv nezaposlenosti. Festivalska palača u Cannesu, gdje se održava sastanak kojem će predsjedati francuski predsjednik Jacques Chirac (Žak Širak), bit će dva dana trajanja skupa pod jakim nadzorom službi sigurnosti. Više od 2.500 policajaca će se brinuti o sigurnosti šefova država i vlada. Pristup zdanju će biti zabranjen, kao i promet slavnom "croisette" (kroazet), ulicom koja vodi uz more. Za danas je u Cannesu predviđeno nekoliko demonstracija. Jedna će biti protiv obnove francuskih nuklearnih pokusa u Pacifiku. Predviđen je i prosvjedni skup za BiH. Stanje u BiH je na dnevnom redu sastanka na vrhu, o čemu će se razgovarati danas navečer, a u toj će raspravi sudjelovati i ministri vanjskih poslova petnaestorice te novi posrednik EU za nekadašnju Jugoslaviju Šveđanin Carl Bildt. Na dnevnom redu skupa bit će pored ostalih tema uvođenje jedinstvene europske valute, načini pokretanja Europola - organizma čija će zadaća biti koordiniranje akcija europskih policija - te pripreme za međuvladinu konferenciju o reformi europskih institucija koja treba početi slijedeće godine. U utorak će se petnaestorica sastati s vođama jedanaest zemalja koje su kandidati za pristup u EU do kraja stoljeća. Od njih su devet istočnoeuropske zemlje, te Malta i Cipar. WASHINGTON - Brzo povlačenje mirovnih snaga UN-a iz Bosne i Hercegovine moglo bi dovesti do "užasnog" krvoprolića što Sjedinjene Države i međunarodna zajednica moraju pokušati spriječiti, izjavio je u interviewu za televizijsku postaju ABC američki potpredsjednik Al Gore. Upitan je li u interesu Sjedinjenih Država da spriječe masakre "gonocidnih razmjera" u BiH, Gore je odgovorio: "Da, mislim da je to u interesu Sjedinjenih Država", ali je u interesu i "spriječiti širenje sukoba". Potpredsjednik Gore je još jedanput istaknuo da SAD neće slati kopnene vojnike u BiH, ali je dodao da će pružiti "pomoć ako naši saveznici iz NATO-a upadnu u izvanrednu sitauciju i odluče se povući". STOCKHOLM - Jedan televizijski film snimljen u Norveškoj potvrđuje da je posrednik UN-a za nekadašnju Jugoslaviju Thorvald Stoltenberg oklevetao bosanske Hrvate i Muslimane, iako norveški diplomat to niječe. Prema švedskoj televiziji TV4, emisija simljena 30. svibnja tijekom govora norveškog diplomata u Oslu, potvrđuje da je Stoltenberg izjavio da su i Muslimani i Hrvati u stvari Srbi koji su promijenili vjeru. "Etnički rat? Ja ne mislim tako. Svi su oni Srbi. Ima Srba koji se tako izjašnjavaju. Ima Muslimana, to su Srbi koji su prešli na islam. I mnogi koji se osjećaju kao Hrvati i koji se izjašnjavaju kao Hrvati su isto tako Srbi", izjavio je Stoltenberg prema emisiji švedske TV4. Posrednik Europske unije za nekadašnju Jugoslaviju, bivši švedski premijer Carl Bildt (Karl Bild) branio je Stoltenberga nakon njihovog posjeta području nekadašnje Jugoslavije. Bildt je odlučno demantirao da je Stoltenberg mogao izreči takve komentare, dodajući da su norveški novinari, nazočni na predavanju, potpisali jedan dokument koji potvrđuje da posrednik UN-a nije nikada nešto takvo izjavio. Prema riječima Bildta sami su novinari potakli potpisivanje takvog dokumenta. Međutim, norveški novinar koji je snimio proturječno predavanje, Kjell Arild Nilsen (Šel Arid Nilsen), na pitanje švedske televizije je zanijekao postojanje takvog dokumenta. "Ja nikad nisam čuo da je bilo tko potpisao neki papir", izjavio je Nilsen, urednik časopisa Ny Tid. Veleposlanik BiH za nordijske zemlje Izet Serdarević zatražio je u subotu da Stoltenberg podnese ostavku, ocjenjujući da norveški diplomat sputava rad Carla Bildta. BONN - Njemački ministar obrane Volker Ruehe izložio je u nedjelju nove pojedinosti plana vojne podrške Njemačke NATO-u i postrojbama UN-a u BiH. U interviewu njemačkoj tv-stanici ZDF Ruehe je rekao da će, nakon što plan odobri vlada u ponedjeljak i, kako se nada, donji dom pralamenta u petak, nastojati ubrzati sporazuma s UN-om o sudjelovanju Njemačke u davanju podrške mirovnim postrojbama u BiH. Prema Rueheovim riječima, plan predviđa uspostavu vojne bolnice u Splitu koja bi mogla započeti s radom u prvoj polovini kolovoza i u kojoj bi 400 do 500 medicinskog osoblja pružalo zaštitu postrojbama UN-a. Podrška NATO-u, također predviđena planom, obuhvaća sudjelovanje zasad neodređenog broja zrakoplova 'Tornado' i dolazak oko 1000 njemačkih vojnika u talijansku zrakoplovnu bazu Piacenza u drugoj polovici srpnja, rekao je Ruehe. Troškovi ovoga plana, kako je rekao Ruehe, iznosit će oko 45 milijuna njemačkih maraka i bit će namireni smanjenjem nekih drugih stavki državnog proračuna. PARIZ - Novi mirovni posrednik EU-a za bivšu Jugoslaviju Carl Bildt izvijestio je u nedjelju francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca o svojim diplomatskim naporima na postizanju mira na prostoru bivše Jugoslavije. Kako se doznaje od francuskih dužnosnika, Bildt se iza zatvorenih vrata u predsjedničkoj palači sastao s Chiracom i tijekom jednosatnog razgovora izvjestio ga o rezultatima svoje nedavne turneje na prostoru bivše Jugoslavije. Isti izvori navode da su Bildt i Chirac također neforamalno razgovarali i o pripremana za predstojeći summit EU-a koji u ponedjeljak počinje u Cannesu i na kome će se između ostalog raspravljati i o krizi u BiH-u. Nakon razgovora s Chiracom, Bildt je odbio dati izjavu novinarima. CANNES - Vođe europskih socijalističkih stranaka koji su se sastali u Cannesu, zatražili su u nedjelju prekid vatre u Bosni i Hercegovni i početak mirovnih pregovora te su se založili za jačenje mirovnih snaga UN-a. Socijalistički lideri, među kojima je i nekoliko šefova država, zatražili su od "svih sukobljenih strana da uspostave trenutačni prekid vatre te tako izbjegnu nove nevine žrtve i otvore put za prave pregovore". Europski socijalisti su također zatražili od bosanskih Srba da prekinu blokadu Sarajeva, obustave neprijateljstva prema mirovnjacima i prihvate međunarodni mirovni plan. "Nakon četiri godine neprekidnih patnji Sarajevo postaje tragični simbol nemoći međunarodne zajednice da okonča rat", kaže se u priopćenju vođa europskih socijalističkih stranki, objavljenom nakon sastanka u Cannesu. KARAČI - U novom valu nasilja koji je zahvatio Karači naoružane osobe ubile su u nedjelju najmanje 27 ljudi, priopćila je pakistanska policija. Prema policijskim izvorima, drugog dana nereda koji su započeli u noći s petka na subotu, ozljeđene su i 24 osobe te je podmetnuta vatra pod nekoliko automobila. Neredi su započeli kada je nacionalni pokret Mohadžira 'Kuami'(MQM) u znak prosvjeda protiv silovanja jedne djevojke i ubojstva jednog od političkih aktivista pokreta, pozvao pučanstvo na trodnevni štrajk i postavio ultimatum vladi da u roku 48 sati uhvati počinitelje silovanja i ubojstva. U sukobima između etničkih i vjerskih skupina tijekom prvih šest mjeseci ove godine u Karačiju je poginulo više od 800 ljudi. CANNES - Predsjednik španjolske vlade Felipe Gonzalez odbacio je u nedjelju mogućnost da se prijevremeni izbori održe u drugoj polovici ove godine, kada će Madrid predsjedavati Europskom unijom. "Vjerujem da ćemo imati političku stabilnost kako bi se predsjedavanje (Europskom unijom) odvijalo bez problema", izjavio je Gonzalez u Cannesu, gdje su se okupili čelnici socijalističkih stranaka Europske unije. Španjolski tisak je u nedjelju izvijestio da su se dan prije u Madridu sastali Gonzalez i vođa katalonskih nacionalista Jordi Pujol i da se se dogovorili produžiti svoje savezništvo do kraja ove godine te da se prijevremeni izbori održe u proljeće sljedeće godine. Mandat sadašnjem sazivu španjolskog parlamenta istječe 1997. godine. ZUERICH - Švicarski glasači su na referendumu u nedjelju odbacili prijedlog vlade da se strancima olakša kupovina nekretnina u Švicarskoj. Prema prijevremenim rezultatima iz svih 26 švicarskih kantona, 53,7 posto glasača glasovalo je protiv vladina prijedloga da se strancima olakša kupovina nekretnina, dok je 46,3 posto glasača glasovalo za prijedlog vlade. Komentatori ocjenjuje da ovakav ishod referenduma odražava otpor Švicarske prema europskoj integraciji, te da postavlja znak pitanja pred razgovore o slobodi kretanja ljudi i roba preko granica. (Hina) rb 260803 MET jun 95