ZAGREB, 17. lipnja (Hina)
ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman otputovao je
danas u višednevni državni posjet Australiji i Novom Zelandu.
Predsjednik je otputovao u pratnji supruge Ankice i hrvatskog
izaslanstva.
Svečanom ispraćaju na aerodromu Pleso bili su među ostalima nazočni
predsjednik Sabora Nedjeljko Mihanović, predsjednica Županijskog doma
Katica Ivanišević, premijer Nikica Valentić, čuvar državnog pečata
Ivan Milas, predstojnik Ureda Predsjednika Hrvoje Šarinić, ministar
obrane Gojko Šušak, gradonačelnik grada Zagreba Branko Mikša, stožerni
general Janko Bobetko i zamjenik ministra vanjskih poslova Ivo
Sanader.
Ovim posjetom želimo produbiti bilateralne odnose kao i odnose s
našim iseljeništvom kazao je predsjednik Tuđman prije odlaska. Posebno
značenje ima činjenica da samo u Australiji ima više od četvrt
milijuna hrvatskih iseljenika koji su sudjelovali u uspostavi i obrani
Hrvatske, kao i oni u Novom Zelandu, rekao je predsjednik.
PERTH - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman sa suprugom
Ankicom i visokim hrvatskim dužnosnicima stiže sutra u višednevni
državnički posjet Australiji.
Predsjednik Tuđman će se tijekom svojeg posjeta susresti s
australskim premijerom Paulom Keatingom (Kitingom) i glavnim
guvernerom Williamom Haydenom, te s guvernerima australskih država i
drugim visokim dužnosnicima. Predsjednik Tuđman će otvoriti Hrvatsko
veleposlanstvo u Canberri a očekuju ga i brojni susreti s
predstavnicima više od 250.000 hrvatskih iseljenika u Australiji.
Predsjednik Tuđman prvo će posjetiti grad Perth, na zapadu
Australije, gdje će ga dočekati hrvatski veleposlanik u Australiji mr.
Neven Jurica i generalni konzul mr. Vjekoslav Karlovčan, te službeni
tajnik australskoga guvernera Kevin Skipworth i drugi.
PERTH - Uoči državnog posjeta predsjednika Republike Hrvatske dr.
Franje Tuđmana Australiji, hrvatski veleposlanik u toj zemlji, mr.
Neven Jurica, kazao je večeras u Perthu hrvatskim novinarima da
australski Hrvati susret s hrvatskim predsjednikom dočekuju s velikom
radošću i nestrpljenjem.
Posjet je planiran na dvije razine: državnoj, kroz razgovore o
bilateralnim odnosima Hrvatske i Australije, te kroz susrete
predsjednika Tuđmana s hrvatskim iseljenicima, istaknuo je
veleposlanik Jurica.
Državna razina posjeta predsjednika Tuđmana u australskim se
političkim i diplomatskim krugovima očekuje s velikim zanimanjem, jer
će doprinijeti učvršćenju postojeće i dati poticaj daljnjem razvitku
suradnje Hrvatske i Australije na svim razinama, ocijenio je hrvatski
veleposlanik.
ZAGREB - Predstojnik Ureda Predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje
Šarinić primio je danas u Predsjedničkim dvorima izaslanika Saveznog
parlamenta SR Njemačke i međunarodnog pregovarača za Federaciju Bosne
i Hercegovine dr. Christiana Schwarz-Schillinga, koji se upravo vratio
iz Mostara.
Razgovaralo se o trenutnoj situaciji na području Sarajeva gdje je u
tijeku akcija Armije BiH za oslobođenje Sarajeva u cilju deblokade
grada, priopćio je Ured Predsjednika.
Također se razgovaralo i o situaciji na području Mostara i Federacije
BiH, za koju je dr. Schwartz-Schilling rekao da je napravljeno niz
vrijednih pomaka u razvoju hrvatsko-bošnjačkih odnosa.
Razgovaralo se i o djelovanju UNPROFOR-a na području BiH koji bi
trebao biti pojačan nedavno pristiglim postrojbama za brze
intervencije, od kojeg se očekuje da u skladu donesenih Rezolucija VS
konačno uspostavi mir na tom području i osigura redovnu opskrbu
zaštićenih zona Goražda, Žepe i Srebrenice.
Sastanku je bila nazočna pomoćnica Predstojnika Ureda Predsjednika
Vesna Škare-Ožbolt.
ZAGREB - Ministar obrane Republike Hrvatske Gojko Šušak primio je
danas prijepodne argentinskog ministra obrane dr. Oskara Hektora
Kamiliona.
Sastanku su bili nazočni načelnici glavnih stožera hrvatske i
argentinske vojske stožerni general Janko Bobetko i general Zbora
Martin Antonio Balza. Poslije razgovora ministri obrane Hrvatske i
Argentine Gojko Šušak i Oskar Hektor Kamilion dali su okupljenim
novinarima kraće izvjave. "Vrlo sam zadovoljan razgovorima koje sam
imao s ministrom obrane Hrvatske. On mi je objasnio kakva je sada
politička situacija u RH. Ovom prilikom sam rekao ministru Šušku kako
će Argentina i dalje nastojati pomagati Hrvatskoj u mirnom rješenju
problema okupiranih područja. Sve što se bude moglo učiniti za mirno
rješenje u okviru UN Argentina će uvijek biti na hrvatskoj strani.
Nadam se da će naši odnosi napredovati na vojnom, gospodarskom i
kulturnom planu, zaključio je minsitar Kamilion.
Gojko Šušak je rekao da je zahvalio ministru Kamilionu na svemu što
su argentinski vojnici učinili u okviru UNPROFOR-a i UNCRO mandata u
Hrvatskoj i izrazio stav Republike Hrvatske da, ukoliko UNCRO ostane u
Hrvatskoj, da u njenom sastavu bude i argentinski bataljon. "Pozvan
sam da službeno posjetim Argentinu a datum će biti naknadno
objavljen", rekao je ministar Šušak.
HALIFAX - Čelnici Skupine sedam industrijski najrazvijenijih zemalja
svijeta (G7) i Rusije, završili su u subotu poslije podne, po
istočnoameričkom vremenu, sastanak na vrhu u Halifaxu nakon
objavljivanja zajedničke političke deklaracije posvećene, među
ostalim, pitanjima kontrole naoružanja, reformi UN-a, međunarodnom
terorizmu i krizi u BiH.
Ovaj dvadeset i prvi godišnji sastanak na vrhu G7 započeo je u
četvrtak radnom večerom na kojoj je glavna tema bila kriza u BiH.
Petak je bio posvećen gospodarskim pitanjima, a tog dana poslijepodne
objavljena je zajednička deklaracija u prilog povećanju sredstava
Međunarodnog monetarnog fonda, kako bi se izbjeglo ponavaljanje
financijskih kriza meksičkog tipa.
Ruski predsjednik Boris Jeljcin doputovao je u Halifax u petak
poslijepodne.
Čelnici G7 rastali su se u subotu nakon radnog ručka. Predsjednik
Jeljcin imao je kratki susret s američkim predsjednikom Billom
Clintonom. Sljedeći sastanak na vrhu G7 održat će se u Lyonu.
HALIFAX - Njemački kancelar Helmut Kohl izjavio je u subotu da bi
Rusija mogla postati članica Skupine industrijski najrazvijenijih
zemalja svijeta već na njezinom sljedećem sastanku na vrhu 1996. u
Lyonu.
Prije odlaska iz Halifaxa, Kohl je na konferenciji za novinare
izrazio očekivanje da će Skupina G-7 biti proširena za novu članicu
već iduće godine.
Naglasivši da još nije donesena odluka o punopravnom članstvu Rusije
on je dodao: "Mislim da je vjerojatno Lyon usmjeren...prema G-8".
Razgovore čelnika G-7 s ruskim predsjednikom Jeljcinom, Kohl je
opisao kao "intenzivan, dobar i otvoren dijalog".
HALIFAX - Ruski predsjednik Boris Jeljcin zatražio je u subotu od
čelnika skupine G-7 da podrže stvaranje federacije između bosanskih
Srba i Srbije kao sredstva za završetak rata u BiH, izjavio je
francuski predsjednik Jacques Chirac.
No sudionici sastanka na vrhu u Halifaxu nisu podržali tu zamisao,
niti su o njoj raspravljali nakon što ju je Jeljcin iznio na završnoj
sjednici, rekao je Chirac na konferenciji za novinare.
Chirac je naglasio da Francuska za sada nema namjeru podržati tu
"rusku zamisao", ali niti je "smjesta odbaciti".
HALIFAX - Ruski predsjednik Boris Jeljcin izjavio je u subotu da je
čečenski čelnik Džohar Dudajev zatražio i dobio politički azil od
Turske.
"General Dudajev zatražio je od Turske da mu pruži političku
zaštitu....Turska je pristala", obznanio je Jeljcin na zajedničkoj
konferenciji za novinare s američkim predsjednikom Billom Clintonom u
Halifaxu.
"Nas nije briga kuda će on otići, sve dok je daleko od Rusije", dodao
je ruski predsjednik.
HALIFAX - Svi preostali pripadnici UN-a koje bosanski Srbi drže kao
taoce trebali bi biti oslobođeni kroz nekoliko sati, izjavio je u
subotu u Halifaxu francuski predsjednik Jacques Chirac.
On je rekao na konferenciji za novinstvo nakon sastanka na vrhu
Skupine sedam industrijski najrazvijenih zemalja svijeta (G7) da će 59
francuskih vojnika, kojima je bilo zabranjeno kretanje, također biti
pušteni.
"Potpuno oslobođenje talaca bit će provedeno u sljedećih nekoliko
sati," rekao je Chirac dodajući da je oslobađanje možda već i
započelo.
BEOGRAD - Niti jedan zatočeni pripadnik mirovnih snaga niti promatrač
UN-a neće biti oslobođen u subotu, izvijestila je nezavisna beogradska
agencija Beta prenoseći izjavu jednog visokog dužnosnika s Pala.
Taj je dužnosnik, tražeći anonimnost, potvrdio da je 11 kanadskih
plavih kaciga i jedan vojni promatrač prebačeno u subotu iz Ilijaša na
Pale.
Prema UN-u, osim 11 Kanađana, Srbi drže još 15 vojnih promatrača.
HALIFAX - Skupina sedam industrijski najrazvijenih zemalja svijeta
(G7) u subotu je pozvala na traženje političkih rješenja sukoba u BiH
i Čečeniji i odlučila sazvati sastanak na vrhu o atomskoj sigurnosti
sljedeće godine u Rusiji.
Kanadski premijer Jean Chretien govorio je o zaključcima političkog
dijela summita u Halifaxu na kojem je, osim čelnika zemalja G7,
sudjelovao i ruski predsjednik Boris Jeljcin.
"Izrazili smo našu zabrinutost zbog nastavka sukoba (u Čečeniji) koji
je rezultirao civilnim žrtvama," rekao je Chretien.
"Snažno osuđujemo posljednji teroristički napad u Budjonovsku, a
pogotovo uzimanje taoca," kazao je, dodajući kako sudionici sastanka
pozivaju "na njihovo hitno i bezuvjetno oslobađanje".
U deklaraciji koja je usvojena na summitu, također se najavljuje
bolja zajednička suradnja protiv međunarodnog terorizma.
Chretien je rekao da su čelnici pohvalili Jeljcina tijekom razgovora
u petak i subotu zbog njegove "odlučnosti da ide naprijed" s reformama
u Rusiji.
Što se tiče situacije u BiH, čelnici su ponovili poziv na hitan
prekid vatre koji bi "dopustio političke pregovore bez kojih nije
moguće naći trajno rješenje."
Oni su također osudili bosanske Srbe zbog toga što su uzeli
pripadnike UN-a kao taoce i granatirali civilno stanovništvo.
Čelnici G7 pozdravili su odluku Vijeća Sigurnosti UN-a o slanju snaga
za brzo djelovanje u BiH.
MOSKVA - Najmanje 227 talaca koje su držali čečenski napadači u gradu
Budjenovsku na jugu Rusije u subotu je oslobođeno, izvijestila je
agencija Itar-Tass.
Agencija se poziva na zamjenika ministra unutarnjih poslova Mihaila
Jegorova, koji je kazao da taj broj nije konačan jer dio talaca
oslobođenih iz zaposjednute bolnice nisu službeno registrirani.
Čečenski napadači i dalje drže više od 1.000 talaca, nakon što su
odbili dva napada ruskih specijalaca.
Prema iskazima oslobođenih talaca, nakon tih je napada u bolnici
ostalo na desetke poginulih i ranjenih.
U poslijepodnevnim i večernjim satima nastavljeni su pregovori oko
prekida opsade i oslobađanja talaca.
BUDJONOVSK - Ruski su komandosi u subotu dva puta napali bolnicu gdje
čečenski teroristi drže više od 1.000 talaca, ali nisu uspjeli
preuzeti kontrolu nad bolnicom već je došlo do teških borbi u kojima
su desetine ljudi ubijene i ranjene.
Ruske su vlasti nastavile pregovore s teroristima nakon što je
opozvan drugi napad.
Pobunjenički vođe čvrsto se drže svojih zahtjeva da Rusija okonča rat
u Čečeniji, a ruski ih dužnosnici pokušavaju uvjeriti da oslobode
taoce i napuste bolnicu.
Prvi napad komandosa na bolnicu izvršen je oko 5.00 sati ujutro po
lokalnom vremenu. Specijalne ruske postrojbe nisu uspjele zauzeti
bolnicu nakon pet sati borbe. Primirje, koje je trajalo nekoliko sati,
prekinuto je kada su vojnici napali po drugi put, ali ni taj napad
nije bio uspješan.
Nakon prvog napada teroristi su oslobodili oko 150 djece i žena, od
kojih su neke vikale na vojnike da ne pucaju jer ubijaju nedužne
ljude. Ruski su vojnici izjavili da je u prvom napadu oslobođeno još
oko 60 taoca.
STOCKHOLM - Mirovni posrednik UN za prostor bivše Jugoslavije Thorvald
Stoltenberg ocijenio je u subotu da je situacija na tom području u
ovom trenutku opasnija nego ikad, dodajući da vrijeme nije na strani
mirovnih posrednika.
Stoltenberg je rekao kako nije praktično pokušavati napraviti
savršeni sporazum, niti postići mir pod svaku cijenu.
"Mir bi mogao biti nepravedan do te mjere da samo budi želju za novim
ratom", rekao je Stoltenberg na tribini švedskih Socijal-demokrata u
Bommersviku.
"Ako bi bosanski Srbi vratili 25 posto teritorija koji su osvojili,
to bi bilo dobro, ali ne i dovoljno", rekao je Stoltenberg, te
naglasio da bi bosanski Srbi morali vratiti "100 posto" teritorija
koji su zauzeli.
"U ovom trenutku situacija je opasnije nego tijekom čitavog rata.
Nikakvi pregovori nisu u tijeku, a rat u BiH mogao bi se vrlo brzo
proštiti na Hrvatsku ... Vrijeme nije na našoj strani", konstatirao je
Stoltenberg.
VISBY - Novoimenovani mirovni posrednik EU Carl Bildt ocijenio je u
subotu da će snage UN-a ostati na području BiH i mirovni napori se
nastaviti samo ako embargo na oružje ne bude ukinut.
"Međunarodni embargo na oružje mora biti zadržan pod svaku cijenu",
istaknuo je Bildt. "To je uvjet za cjelovitu nazočnost UN-a, u
humanitarnim operacijama i posredničkoj politici", dodao je pred
novinarima u Visbyju, luci na Baltičkom moru.
Ako bi embargo bio ukinut, "posljedice bi bile katastrofalne" i došlo
bi do "prolijevanja krvi kroz dugo vrijeme", dodao je Bildt.
BEOGRAD - Srbijanski predsjednik Slobodan Milošević izrazio je u
subotu "zabrinutost" zbog stvaranja Snaga za brzo djelovanje jer bi
one, po njegovim riječima, mogle poslužiti ciljevima vlade u Sarajevu
na štetu bosanskih Srba, javlja agencija France presse pozivajući se
na priopćenje srbijanskog predsjedništva koje je objavio Tanjug.
Milošević, koji je u subotu primio posebnog izaslanika glavnog
tajnika UN-a Yasushija Akashija, ocijenjuje da je glavni "strategijski
cilj" vlade u Sarajevu "izazvati stranu vojnu intervenciju protiv
Srba", kaže se u priopćenju.
Osnovno pitanje koje si postavljaju "muslimanski čelnici", prema
Miloševiću, je pitanje na koji način bi netko drugi za njih "mogao
dobiti rat koji su izgubili".
UN trebaju potvrditi "temeljno načelo: nepristranost koja dotiče samu
bit misije UN-a", dodao je Milošević.
PALE - Čelništvo bosanskih Srba proglasilo je "ratno stanje" na širem
području Sarajeva, odnosno na području djelovanja njihovog korpusa na
prostoru Sarajevo-Romanija, izvijestila je agencija France presse
prenoseći izjavu predsjednika samoproglašenog parlamenta s Pala,
Momčila Krajišnika.
Ovu je mjeru donijelo vrhovno zapovjedništvo vojske kojem je na čelu
Radovan Karadžić kako bi "zaustavilo i slomilo muslimansku agresiju"
na dio Sarajeva pod srpskim nadzorom, izjavio je Krajišnik, dodajući
kako je "cilj te odluke konačno osloboditi Sarajevo od napada
neprijatelja".
ZAGREB - Dva konvoja UNHCR-a dopremila su danas hranu u zapadnu Bosnu
koja je zadnju humanitarnu pomoć dobila prije skoro mjesec dana,
izvijestio je UNHCR u Zagrebu.
Jedan konvoj stigao je u Veliku Kladušu, a drugi, namjenjen Bihaću,
prošao je borbene crte južno od grada.
Posljednja je UNHCR-ova pošiljka hrane prispjela u Bihać tjedan dana
prije NATO-ovih zračnih udara u BiH, a prije toga konvoji nisu
prolazili šest tjedana, napomenuo je glasnogovornik UNHCR-a.
SARAJEVO - Bosanski su Srbi u subotu prebacili jedanaest kanadskih
"plavih kaciga" i jednoga vojnog promatrača UN-a iz Ilijaša na Pale,
doznao je France presse od izvora UNPROFOR-a u Sarajevu.
Pripadnici UN-a koje su bosanski Srbi zarobili prijepodne su
premješteni na Pale iz još nepoznatih razloga.
Bosanski Srbi još drže 26 talaca UN-a, među kojima 15 vojnih
promatrača. Obećali su da će ih osloboditi prije kraja tjedna, ali se
ne zna hoće li to obećanje i ispuniti.
PALE - Armija BiH u subotu je ispalila dvije granate na uporište
bosanskih Srba na Palama, ali one nisu eksplodirale, javio je Reuter
pozivajući se na agenciju bosanskih Srba SRNA-u.
Pale nise bile gađane od 1992. godine i za bosanske Srbe su
predstavljale oazu sigurnosti.
BRUXELLES - NATO privodi kraju planove o slanju oko 60.000 vojnika
koji bi pomagali pri mogućoj evakuaciji UNPROFOR-a iz BiH.
Vrhovni zapovjednik NATO-a za Europu američki general George Joulwan
povećao je broj vojnika s prijašnjih 40.000 na 60.000, jer su mnoge
zemlje članice Saveza ponudile svoju pomoć, izjavili su u subotu
dužnosnici NATO-a.
SAD i dalje nude 25.000 vojnika i daju najveći doprinos u ljudstvu za
moguće povlačenje 'plavaca'.
Europske države, koje predvodi Velika Britanija, povećale su broj
vojnika koji će stići u pomoć UNPROFOR-u u BiH ako bude potrebno,
izjavili su dužnosnici koji žele ostati anonimni.
Veleposlanici 16 zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza trebaju se
sastati 28. lipnja kako bi odobrili planove za evakuaciju.
VATIKAN - Neuspjeh da se postigne dogovor o okončanju "prizora bijede"
u BiH je izravna prijetnja budućnosti međunarodne diplomacije, u
subotu je izjavio Papa Ivan Pavao II.
Sveti Otac je rekao da je BiH "test volje i sposobnosti međunarodne
zajednice" da intervenira u sukobima između naroda i etničkih grupa.
"Moramo se nastaviti nadati i moliti za... ozbiljne i razumne
pregovore bez daljnjeg odlaganja da bi se završile užasne patnje
toliko mnogo ljudi," rekao je Papa.
"Dok ljudi posvuda sve više žele mir, suradnju i razvitak, sukob na
Balkanu je otvorena rana Europe u kojoj se svaki dan vide prizori
bijede, smrti i razranja," rekao je on.
HALIFAX - Njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel izjavio je u
Halifaxu da mu je hrvatski ministar vanjskih poslova potvrdio da
Hrvatska neće proširivati svoje vojne aktivnosti.
Kinkel je novinarima rekao da je, na zahtjev vođa sedam industrijski
najrazvijenijih zemalja svijeta, telefonski razgovarao s hrvatskim
ministrom vanjskih poslova dr. Matom Granićem u četvrtak.
"Zatražio sam od njega da učini sve što je u njegovoj moći kako bi
spriječio da Hrvatska sudjeluje u proširivanju sukoba", izjavio je
Kinkel novinarima nakon što je prokomentirao žestoke borbe oko
Sarajeva.
Kinkel je također rekao da je na bilateralnoj osnovi razgovarao s
bosanskim dužnosnikom Ejupom Ganićom, tražeći od njega da situacija ne
eskalira.
(Hina) dh dh
180045 MET jun 95
Uspješna poslovna godina za King ICT, optimizam za 2025.
ZSE: Očekuje se stagnacija Crobexa na rekordnoj razini
U zrakoplovu koji se srušio bili svjetski prvaci u umjetničkom klizanju iz 1994.
NBA: Zubac opet sjajan u pobjedi Clippersa
Rastu napetosti između Slovačke i Ukrajine zbog spora o plinu i energetskoj politici
Eurovizijska groznica: U sedam minuta prodane 42.000 ulaznica
NBA: Rezultati
SVJETSKA TRŽIŠTA: Na azijskim burzama mirno, dolar stabilan
SKV: Svijet uz kavu
U Krapinskim Toplicama projekt gradnje novog Centra za odgoj i obrazovanje