HRVATSKA VLADA: REBALANS DRŽAVNOG PRORAČUNA U SRPNJU (ŠIRA VERZIJA)

ZAGREB, 14. lipnja (Hina) - Uz najavu rebalansa državnog proračuna hrvatska je Vlada sa današnje sjednice u saborsku proceduru uputila i nekoliko konačnih prijedloga zakona, među kojima su Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, Konačni prijedlog zakona o Zagrebačkoj županiji, te Konačni prijedlog zakona o srednjem školstvu. "Vlada je nakon nekoliko sjednica i opsežne analize stanja prihoda i rashoda u državnom proračunu, donijela odluku o rebalansu, za koji su se, na žalost, stekli preduvjeti i prije isteka kalendarske godine", kazao je premijer Nikica Valentić. Bez rebalansa, istaknuo je, nema jamstva za postizanje zadanih ciljeva u gospodarskoj politici, od kojih Vlada neće odustati, a ti su ciljevi niska inflacija, stabilni tečaj i rast proizvodnje. Već za iduću sjednicu Vlade Valentić je najavio pojedinosti rebalansa državnog proračuna, kao i to da će Vlada od Sabora zatražiti sazivanje izvanredne sjednice u razdoblju od 15. do 20. srpnja na kojoj bi se raspravljalo o rebalansu. Premijer Valentić je naglasio da će rebalansom biti brojnih 'rezanja' troškova i smanjivanja prava korisnika državnog proračuna. "Ušli smo u ozbiljnu fazu restrukturiranja, sanacije banaka, te analizu potrošnje javnog sektora", kazao je Valentić dodavši da je i to rezultiralo potrebom za rebalansom proračuna. Ministar u Vladi Zlatko Mateša izvijestio je da je Hrvatska primljena u PHARE program te najavio da će koncem mjeseca u Hrvatskoj boraviti izaslanstvo PHARE-a koje će se upoznati sa situacijom. Mateša je naglasio da je već pripremljen nacionalni program i okvirni ugovor koji će vrlo skoro biti potpisan, a također se uskoro očekuje i potpisivanje ugovora o financiranju pojedinačnih projekata u Hrvatskoj iz programa PHARE. Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ne razlikuje se bitnije od prijedloga koji je prošao prvo saborsko čitanje. Kako je pojasnila ministrica prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Marina Dropulić-Matulović, primjedbe i prijedlozi iz saborske rasprave ne mogu se prihvatiti jer nemaju utemeljenja. Naime, kazala je, riječ je o devet prijedloga i mišljenja koje Vlada ne prihvaća. Među njima je i zahtjev da se invalidima domovinskog rata četvrte grupe odobri dodatni popust. Time bi se, kazala je ministrica Dropulić-Matulović, invalidi koji su već otkupili stanove našli u neravnopravnom položaju, a moguća retroaktivnost nije utemeljena u državnom proračunu. Vlada ne prihvaća ni prijedlog da se otkup omogući civilnim invalidima rata a također ne prihvaća ni prijedlog da se sredstva od prodaje tzv. vojnih stanova u cijelosti prepuste proračunu općina i gradova. Zahtjev da se u ovaj prijedlog zakona ugradi odredba o mogućnosti utvrđivanja prestanka stanarskog prava radi neprijateljske djelatnosti protiv Republike Hrvatske također je neprihvatljiv, jer je to je već utvrđeno u Zakonu o stambenim odnosima. Ministar u Vladi Čedomir Pavlović predlaže da se u prijedlog zakona ugradi i odredba da stanove ne mogu otkupiti do pravomoćne presude osobe protiv kojih je pokrenut postupak zbog sudjelovanja u neprijateljskoj djelatnosti protiv Republike Hrvatske. Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila Konačni prijedlog zakona o Zagrebačkoj županiji kojim se predlaže osnivanje Zagrebačke županije koju bi činio grad Zagreb i sadašnje područje Županije zagrebačke. Ministar pravosuđa Miroslav Šeparović istaknuo je kako je taj zakonski prijedlog u prvom saborskom čitanju izazvao polemiku, ali po njegovim riječima, te polemike bile su političke prirode, a ne s naslova struke. Vlada je utvrdila i Konačni prijedlog zakona o srednjem školstvu kojim se između ostaloga omogućava donošenje posebnih zakona kojima bi se uredilo ostvarivanje djelatnosti u strukovnim i umjetničkim školama, uredila pitanja vezana uz osnivanje srednjih škola, a također se predlaže i utvrđivanje tjedne nastavničke norme. Vlada je prihvatila izvješće o energetskoj bilanci za prvo tromjesečje ove godine, u kojem je nastavljen ubrzani trend rasta potrošnje energenata. Opskrba potrošača bila je zadovoljavajuća, energije je bilo dovoljno, a u odnosu na kraj prošle godine više su se trošili svi energenti i to električna energija za 8,4 posto, a prirodni plin za 5,7 posto. Zabilježen je i rast proizvodnje električne energije, osobito u termoelektranama za 27 posto, dok je proizvodnja hidroelektrana bila 6 posto manja nego prošle godine u istom razdoblju. Uvoz električne energije bio je u prvom tromjesečju ove godine za 23 posto manji nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. (Hina) sšh/msj ds 141605 MET jun 95