SJEDNICA HRVATSKE VLADE (ŠIRA VERZIJA)

ZAGREB, 7. lipnja (Hina) - Hrvatska Vlada s današnje sjednice u saborsku proceduru upućuje Konačni prijedlog zakona o zaštiti tržišne utakmice te prijedloge zakona o investicijskim fondovima i o državnom odvjetništvu. Na sjednici Vlade upozoreno je i na probleme u povlačenju međunarodnih zajmova koje je potvrdio Sabor. Potpredsjednik Vlade Borislav Škegro naveo je da je jedina dvojba pri usklađivanju Konačnog prijedloga zakona o zaštiti tržišne utakmice bila komu povjeriti nadzor u praćenju tržišne utakmice - nadležnom ministarstvu ili posebnoj, neovisnoj agenciji. Uvažavajući svjetska iskustva, kaže Škegro, Vlada se zalaže za osnivanje neovisne agencije. Zamjenica ministra gospodarstva Jasna Borić istaknula je da zakon sadrži pravila koja štite slobodu tržišne utakmice i tržišnu pravdu kao javni interes te određuje koje se radnje smatraju ograničavanjem tržišne utakmice, navodeći da je riječ o utanačenju, monopolskom ponašanju i koncentraciji. Riječ je o utanačenjima koja imaju za svrhu ili posljedicu bilo kakvo ograničenje tržišne utakmice i onemogućavanje pristupa i uključenja u tržišnu utakmicu malim poduzetnicima, pojašnjava Borić. Predloženim se zakonom utvrđuju kriteriji monopolističkog djelovanja ili vladajućeg položaja na tržištu pri čemu se izrijekom zabranjuje zlouporaba tog položaja. Pojašnjavajući odnos prema koncentracijama, odnosno stvaranju novih ili jačanju postojećih poduzeća koja bi imala monopolski ili vladajući položaj na tržištu, kazala je da je opredjeljenje predlagatelja da te koncentracije ili namjere prati određeni instrumentarij. Tako će poduzetnici prije stvaranja koncentracije o svojoj namjeri morati izvijestiti nadležnu instituciju koja će potvrditi opravdanost koncentracije ili je zabraniti. Postojeće koncentracije će se morati prijaviti nadležnoj instituciji isključivo zbog, kako je rekla Jasna Borić, upisa u upisnik. U spornom pitanju institucije koja bi pratila i provodila mjere zaštite tržišne utakmice, predlagač se, po riječima zamjenice ministra gospodarstva opredjelio za osnivanje samostalne, neovisne agencije, a do njenog osnivanja te bi poslove provodilo ministarstvo nadležno za trgovinu. Prijedlogom zakona o investicijskim fondovima, po ocjeni ministra finacija Bože Prke, unapređuje se financijska struktura, povećava broj financijskih posrednika na tržištu i omogućuje plasman sredstava malim ulagačima. Najveći je doprinos pak, po njegovim riječima, reguliranje dvaju postojećih investicijskih fondova - fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja i Hrvatskog domovinskog fonda. Predloženi zakon, koji se Saboru upućuje na prvo čitanje, predviđa dva oblika fondova - otvorene, u kojima je ulazak i izlazak bilo kojem članu otvoren u bilo koje vrijeme, te zatvorene, kao što su postojeća dva fonda, u kojem članovi svoj ulog ne mogu povući dok fond postoji. Osobina je investicijskih fondova, ističe ministar Prka, da su oni rizični posrednici na financijskom tržištu i iza njih nema jamstava države, a obveza je osnivača javna objava u kojoj ulagače upozoravaju na rizik. Ministar Prka dodaje da zakon predviđa strogi nadzor nad fondovima, dok bi kontrolu obavljala komisija za vrijednosne papire, a u međuvremenu Ministarstvo financija. Pozdravljajući predložena rješenja, ministar privatizacije i upravljanja imovinom Ivan Penić osnivanje investicijskih fondova ocijenio je kao bitan preduvjet za uspješnu provedbu, pogotovo kuponske privatizacije. U raspravi o Izvješću o stanju priprema i izvršenju zajmova koje je potvrdio Sabor, izraženo je nezadovoljstvo brzinom povlačenja tih zajmova te zatražena bolja organiziranost i koordinacija. Ministar financija ističe da su šest dosada dogovorenih zajmova robni, a njihova je pretpostavka projektno-tehnička dokumentacija te objava međunarodnih tendera što je, po riječima ministra Prke, jedan od razloga poteškoća u njihovoj realizaciji. Problem je, dodaje, što su naše agencije pokušavale mijenjati početnu namjenu i specifikaciju zajmova. Potanko objašnjavajući dinamiku povlačenja sredstava svakog pojedinog zajma ministar Prka je, uz ostalo, naveo da je od 128 milijuna američkih dolara hitnog zajma za obnovu Svjetske banke, dosada povučeno 8,5 milijuna američkih dolara, a da se do kraja godine očekuje povlačenje 69 milijuna od planiranih 104 milijuna dolara. Ocijenjujući da ne možemo biti zadovoljni brzinom povlačenja tih zajmova jer je povučeno samo oko 40 posto odobrenih sredstava, premijer Valentić je upozorio sve ministre na osobnu odgovornost za povlačenje zajmova kazavši da će resorna ministarstva biti zadužena za pojačanu kontrolu poduzeća korisnika zajmova. U tom je cilju potrebno donijeti i određene zakone, kao što je zakon o cestama, jer je npr. povlačenje zajma za ceste Europske banke za obnovu i razvoj uvjetovano i potrebom novog pravnog statusa "Hrvatskih cesta". Izvješćujući o provedenoj kontroli podmirivanja obveza prema dobavljačima kod 15 privatnih poduzeća ministar financija Božo Prka naveo je da je od više od 64 milijuna kuna obveza prema dobavljačima u zemlji krajem prošle godine, u prvom tromjesečju ove godine izmireno skoro 49 milijuna kuna, a od 28,7 milijuna kuna obveza prema inozemstvu u prvom tromjesečju izmireno je 25,5 milijuna kuna. Ministar Prka zaključuje da je potrebno donijeti suvremeni zakon o stečaju, a hitnost toga zakona podupiru i premijer Valentić i poptredsjednik Škegro. U raspravi je također upozoreno da ne treba praviti nikakvu razliku između javnih i privatnih poduzeća, da će kontrola biti kontinuirana te da izvješće treba proširiti i podacima o plaćanju poreza i doprinosa. Sa sjednice su u saborsku proceduru, uz ostalo, upućeni i prijedlozi zakona o državnom odvjetništvu te područjima i sjedištima državnih odvjetništava. (Hina) msj bn 071737 MET jun 95