KONFERENCIJA ZA NOVINARE PREDSJEDNIKA TUĐMANA (ŠIRA VERZIJA) (I)

ZAGREB, 9. lipnja (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman na današnjoj je konferenciji za novinare komentirao aktualna politička pitanja vezana uz reintegraciju hrvatskih okupiranih područja, rješenje krize u Bosni i Hercegovini, odnose sa Srbijom te niz unutanjo-političkih pitanja. Zamoljen da komentira najnovija događanja u Kninu te izjave samozvanih kninskih vođa o prekidu svih razgovora sa Zagrebom predsjednik dr. Franjo Tuđman je kazao da će Hrvatska ostati dosljedna svojoj politici. "Hrvatska će poštivati sporazum s UN o mandatu UNCRO-a i ukoliko UNCRO počne provoditi svoj mandat, tj. da stane na granice Hrvatske, i da osigura mirnu reintegraciju okupiranih područja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske, onda ćemo se pridržavati i sa svoje strane učiniti sve da to tako bude", kazao je predsjednik dodajući da će "budu li samozvanci iz Knina protiv takve mirne politike, onda, razumije se, Hrvatska zadržati pravo da se ponaša kao suverena država i poduzeti one korake koji su potrebni da bi okupirana područja vratila u svoj ustavno-pravni poredak". "Mir na ovom području može se zasnivati samo na normalizaciji odnosa između Hrvatske i Srbije", kazao je predsjednik Tuđman upitan ovisi li mir na ovim prostorima o uspostavi dobrosusjedskih odnosa sa Srbijom. "Srbija, njihova Jugoslavija, je ta koja u svojim rukama zapravo drži ključ rješenja okupiranih područja u Hrvatskoj kao i sukoba, krize u Bosni", kazao je dr. Tuđman navodeći da srpski generali vode vojne postrojbe pa tako i okupaciju hrvatskih područja i rat u BiH. Predsjednik Tuđman sporednim je ocijenio razmimoilaženja, pa i sukobe između kninskih i bosanskih Srba s Beogradom pa i osobno s Miloševićem, ističući da je bitno da Beograd preko svojih generala ne samo opskrbljivanjem nego i izravnom vojnom podrškom vodi okupaciju hrvatskih područja i rat u BiH. "Ključ je rješenja u Beogradu", ponovio je hrvatski predsjednik dodajući da se međunarodnim čimbenicima, kada vode razgovore o ublažavanju ili suspenziji sankcija, ukazuje da o tome moraju voditi računa i to imati na umu. Događaji pokazuju bez obzira na razmirice da je riječ o jedinstvenoj politici, a to se, po riječima predsjednika Tuđmana, "najočitije manifestiralo kada je tobože Karadžić zarobljavao i ponižavao pripadnike UNPROFOR-a, a Milošević puštao". Dodao je da su i Hrvatska i međunarodna zajednica prisiljeni voditi razgovore, ali u isto vrijeme "poduzimamo i druge korake da bismo izišli iz tog ratnog, a što se Hrvatske tiče, poluratnog stanja, da bismo postigli mir". Predsjednik je kazao da razgovori s Beogradom ne traju izravno, ali da su gotovo svakodnevno predstavnici međunarodne zajednice i UN i u Zagrebu i u Beogradu "pa je jasno da se na taj način vode i razgovori". "Normalizacija hrvatsko-srpskih odnosa jeste bitna za okončanje krize i za stvaranje pretpostavki za novi međunarodni poredak na tlu bivše Jugoslavije i uopće u jugoistočnoj Euorpi i u Hrvatskoj susjednom Balkanu. Međutim, do te normalizacije odnosa može doći jedino na osnovama međusobnog priznanja", kazao je predsjednik Tuđman. Zamoljen da komentira pisanje srpskog tiska prema kojem bi Milošević lakše prepustio Knin, a za istočnu Slavoniju tražio primjenu Plana Z-4, predsjednik Tuđman je kazao da Plan Z-4 dolazi u obzir za razmatranje utoliko što i polazi od toga da problem srpske etničke zajednice u Hrvatskoj treba riješiti u okviru međunarodno priznatih granica Hrvatske. "I za Hrvatsku je Plan Z-4 toliko prihvatljiv kao osnova za razgovore i sa hrvatskim Srbima i sa međunarodnim čimbenicima koji su zainteresirani za to, ali ni u kom drugom smislu", rekao je predsjednik Tuđman ističući da ne dolaze u obzir federalno-konfederalna prava kakva Plan Z-4 u biti prihvaća. Na upit znači li otvaranje mosta u Osijeku skoro vraćanje suvereniteta u Baranju i istočnu Slavoniju hrvatski predsjednik je odgovorio: "Da ćemo vratiti taj suverenitet sasvim sigurno. Da li će to biti uskoro je relativno". Mi bismo željeli da to bude što prije, istaknuo je naglašavajući da pri tom moramo biti realni i znati da se na primjeru istočne Slavonije i Baranje susrećemo s posebnim angažmanom Srbije i Jugoslavije koji tamo ne samo da daju podršku domaćim ekstremnim Srbima nego su angažirani i vojno. "Mi ćemo sa svoje strane učiniti sve da što prije oslobodimo i istočnu Slavoniju i Baranju, ali isto tako moramo voditi računa o zahtjevima svih europskih i svjetskih čimbenika da svojom politikom i postupcima ne izazovemo takorekuć svjetski rat". Pojasnio je da se u krizi na području bivše Jugoslaviji radi i o sukobljavanju svjetskih silnica koji poprimaju i civilizacijske razmjere. Ističući da je Hrvatska postigla mnogo toga pri čemu je morala voditi računa o međunarodnim odnosima dr. Tuđman je kazao da će Hrvatska i nadalje tako nastaviti, ne odustajući od svojih prava, a sada i mogućnosti, da vrati okupirana područja svim sredstvima, ako bi sva nastojanja na političko-diplomatskom planu bila uzaludna. Upitan hoće li Hrvatska, obzirom na borbe koje vode hrvatske snage u BiH, a koje su dovele i do rasula u Kninu, čekati svjetsku zajednicu, koja je pokazala nesposobnost za postizanje rješenja problema krajine, ili će u koordinaciji sa Armijom BiH krenuti u oslobađanje krajine i zapadne Bosne, predsjednik Tuđman je odgovorio da operacije HVO-a u BiH treba gledati u sklopu općih ratnih zbivanja u BiH. Pri tom je podsjetio da se zaboravlja da srpske snage mjesecima napadaju hrvatsku enklavu u bosanskoj Posavini gdje se vode ogorčene borbe te da je nastavljeno protjerivanje preostalog hrvatskog pučanstva s banjalučkog područja. Što se tiče Hrvatske, predsjednik Tuđman je ponovio opredjeljenje za političko rješenje podsjećajući na pristajanje za otvaranje auto-ceste i naftovoda. Da se tako nastavilo, da se išlo i na otvaranje željeznice, mi bi bili veoma zadovoljni da se na miran način ta okupirana područja integriraju u ustavno-pravni poredak Hrvatske, naglasio je dodajući da kad su ekstremisti iz Knina to onemogućili, kad su u Okučanima ubili šestoricu ljudi, suprostavili se mirnom rješenju, onda su doživjeli 'Bljesak'. "I sad ćemo nastaviti sa svim naporima u skladu i s nastojanjima i Europske unije i svjetske organizacije - UN da se nastavi mirni proces pa ćemo vidjeti da li se u okviru mandata UNCRO do kraja listopada može postići ili ne da li se može nastaviti mirni proces reintegracije ili će biti novih 'bljeskova'", kazao je hrvatski predsjednik opetujući da Hrvatska neće odustati od svoga prava da uspostavi svoj poredak na čitavom svom teritoriju. "Sa svoje ćemo strane učiniti apsolutno sve da podupremo, da budemo čak i nositelji te politike EU i UN, da se nađe političko rješenje, a da ne dođe do proširenja rata", naglasio je predsjednik Tuđman. Na pitanje što Zagreb može ustvari učiniti na traženju mirnog rješenja pitanja 'krajine' predsjednik Tuđman je ocijenio da je međusobno razračunavanje kninskih vođa odlika besperpektivne politike. Hrvatska je predstavnicima UN-a predstavila svoje stanovište - neka izvole početi provoditi mandat UNCRO-a, kazao je dr. Tuđman. "UNCRO na granice i nastavak mirnog procesa, neka osiguraju ponovno otvaranje naftovoda, neka započnu razgovori o otvaranju prometnica preko Knina. Bude li to počelo, to bi bio znak da prevladava razumnost među kninskim Srbima. Onda bi bilo i nade da će, sa očitom sklonošću Beograda da ide na mirno rješenje da postigne suspenziju sankcija, možda započeti i taj proces mirnog rješavanja u Hrvatskoj", kazao je predsjednik Republike Hrvatske. "Mikelić je nastupio kao čovjek koji želi mirno rješenje problema srpske etničke zajednice u Hrvatskoj i imao je potporu Beograda i osobno Miloševića, a to što je došlo do njegove smjene postavlja i pitanje vjerodostojnosti politike Beograda", rekao je predsjednik Tuđman u odgovoru na upit o Mikelićevoj smjeni. Pojasnio je da Beograd s jedne strane dopušta smjenu Mikelića, a s druge strane imenuje generala Mrkšića iz svojih redova - pa je očito da je vojska ta koja drži okupaciju, odnosno održava one koji su danas u Kninu. Dr. Franjo Tuđman bitnim je ocijenio da politika koja ne želi mirno rješenje - martićevski i babićevski ekstremizam - nema perspektive i morat će ili prihvatiti politiku Beograda koji se izjašnjava za mirno rješenje ili pak doživjeti sudbinu kakvu su doživjeli ekstremisti u zapadnoj Slavoniji. Podsjetio je da je bilo ekstremista u zapadnoj Slavoniji, ali da su oni, u trenutku kada je došlo do sukoba bili u manjini te da je među srpskim pučanstvom prevladala svijest da nema nikakve mogućnosti pružanja otpora, pa su se predali i dijelom prihvatili ruku hrvatske vlasti da ostanu u zapadnoj Slavoniji, a neki su otišli. "Postoje izgledi za optimističke prognoze da će i ekstremisti u Kninu biti prisiljeni da zajedno s Beogradom prihvate ponude međunarodne zajednice da se nađe mirno rješenje, izađu iz izolacije i vrate se u normalan život, kad je riječ o hrvatskim Srbima, a kad je riječ o Srbiji i njihovoj Jugoslaviji u međunarodni život", kazao je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. (Hina - nastavlja se) msj/dm/bn ds 091251 MET jun 95