SVIJET U 13 SATI

ZAGREB - Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić u nedjelju je primio člana Europskog parlamenta i predsjednika Međunarodne paneuropske unije dr. Otta von Habsburga koji je jučer doputovao u dvodnevni posjet Hrvatskoj. Najviše vremena posvećeno je ulasku Hrvatske u europske integracije, izjavio je Granić nakon susreta. "Mi očekujemo da će se nastaviti pregovori između Republike Hrvatske i Europske unije o trgovini i suradnji, isto tako o našem uključivanju u PHARE program, a u devetom mjesecu o uključivanju u punopravno članstvo Vijeća Europe. Razgovarali smo o tome kako bolje informirati članove Europskog parlamenta o svim zbivanjima u Hrvatskoj," rekao je Granić. Na sastanku se također razgovaralo o ukupnoj situaciji u regiji, posebno na okupiranim područjima Republike Hrvatske, te situaciji u BiH u svjetlu mostarskog dogovora, sastanka u Zenici i pregovora u Beogradu između američkog člana Kontaktne skupine Roberta Frasurea i srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, dodao je Granić. Govoreći o ulasku Hrvatske u europske integracije, Otto von Habsburg je kazao kako misli da su "napravljeni neki koraci naprijed", što je on, među ostalim, pripisao i Graniću "jer je on vrlo aktivan ministar vanjskih poslova". "Možemo biti vrlo optimistični, u prvom redu zbog događaja u zapadnoj Slavoniji, i zbog toga što se međunarodna atmosfera poboljšala," rekao je on. Očekuje se da će se dr. Otto von Habsburg tijekom poslijepodneva sastati s predsjednikom Odbora za mirnu reintegraciju hrvatskih okupiranih područja Zaastupničkog doma Sabora Dragom Krpinom, a također će posjetiti Okučane, Staru Gradišku i Pakrac. OLMOUC - Papa Ivan Pavao II, drugog dana svog pastoralnog posjeta Češkoj, održao je danas Svetu misu u gradu Olmoucu pred oko 150.000 vjernika, na kojoj je u ime Katoličke crkve zatražio oprost za zločine počinje protiv nekatolika u Tridesetogodišnjem ratu, koji se u 17. stoljeću velikim dijelom vodio i na teritoriju Češke i Moravske. Povod izjavi Svetog oca, posvećenoj jačanju kršćanskog jedinstva uoči ulaska u treće tisućljeće, bilo je proglašanje svecem katoličkog svećenika Jana Sarkandera, koji je 1620. u zatvoru u Olmoucu mučen do smrti, pod optužbom protestantskih vlastodržaca da je pomagao invaziju poljske katoličke vojske. "Danas ja, papa Rimske crkve, u ime svih Katolika, tražim oprost za nedjela počinjena protiv nekatolika tijekom burne prošlosti ovog naroda", kazao je Sveti otac. "U isto vrijeme ja dajem oprost Katoličke crkve za svo zlo koje su pretrpjeli njeni sinovi i kćeri", dodao je Ivan Pavao II. "Ovo posvećenje, daleko od otvaranja bolnih rana koje su u prošlosti obilježavale Kristovo tijelo u ovim zemljama, treba poslužiti kao uzvišeni dokaz razloga za kršćansko jedinstvo", naglasio je papa. BRUXELLES - Više od sedam milijuna Belgijanaca s pravom glasa izlazi danas na parlamentarne izbore na kojima će izabrati zastupnike Donjeg doma, Senata i po prvi puta zastupnike regionalnih parlamenta frankofonske Valonije i Flamanije u kojoj se govori nizozemski. Biračka će mjesta biti otvorena od 08.00 sati do 13.00 sati, a ona opremljana kompjuterskom opremom dva sata duže. Središnja izborna komisija prve rezultate iz većih središta očekuje oko 17.00 sati, dok je flamanska televizija BRTN za 18.00 sati najavila prve procjene konačnih rezulata. U dosadašnjem sazivu parlamenta četvorostranačka koalicija lijevog centra premijera Jeana-Luca Dehaena imala je 120 od 212 mjesta, a slijedom ustavnih reformami iz 1993., danas se glasuje za smanjeni Donji dom sa 150 zastupnika. Vladajući Socijalisti i Kršćanski demokrati, jedni i drugi podijeljeni na flamanske i valonske ogranke, suočeni su sa snažnim izazovom Konzervativaca i stranaka krajnje desnice, koje su na zadnjim lokalnim i izborima za Europski parlament bilježile stalan uspon. KABUL - Snage odane afganistanskom predsjedniku Burhanudinu Rabaniju pokrenule su jutros snažnu ofenzivu, uz korištenje borbenih zrakoplova i tenkova, protiv položaja Talibana, vjerskih učenika, južno od Kabula, priopćilo je afganistansko ministarstvo obrane. Nakon zračnih napada, koji su započeli u prvim jutarnjim satima, Rabanijeve su snage krenule u kombinirani tenkovski i pješački napad na položaje Talibana kod Maidan Šara, oko 35 kilometara jugozapadno od Kabula. Ofenziva, koje je uslijedila nakon koncentriranja talibanskih snaga u tom području, ima za cilj spriječiti svaku mogućnost njihovog napada na Kabul, izjavio je glasnogovornik ministarstva obrane. Talibani, koji su se na vojnopolitičkoj sceni Afganistana pojavili u jesen prošle godine u Kandaharu, na krajnjem jugu zemlje, preuzeli su nadzor nad cijelim jugom Afganistana, zauzimajući jednu provinciju za drugom, svoj su prvi veliki poraz doživijeli početkom ožujka pred Kabulom. TOKIO - Vodeći članovi sekte Aum Shinri Kyo (Um Šinri Kjo) priznali su policijskim istražiteljima da su po zapovjedi vođe sekte Shoko Asahare proizveli nervni plin sarin i s njime izvršili napad u tokijskoj podzemnoj željeznici, izvijestili su danas japanski mediji. Njihova svjedočenja, koje policija još nije potvrdila, prvo su izravno povezivanja Asahare s terorističkim napadom izvršenim 20. ožujka, i trebala bi biti ključna u podizanju optužnice protiv njega. Asahara, koji se od prošloga tjedna nalazi u pritvoru, nije do sada priznao odgovornost za napad u kojem je smrtno stradalo 12, a posljedice trovanja pretrpjelo 5.000 putnika tokijskog metroa. LONDON - Iranska vlada ne namjerava provesti u djelo smrtnu presudu protiv pisca Salmana Rušdija, što ju je 1989. godine izrekao vjerski vođa Ajatolah Homeini, zbog njegovog navodnog vrijeđanja islama u knjizi "Satanski stihovi", piše britanski list Sunday Telegraph. Britanski list navodi riječi jednog visokog iranskog dužnosnika prema kojemu iranska vlada ne može povući Homeinijevu presudu, ali ne kani ništa učiniti da bi se ona provela. Otkako je Homeini objavio svoju presudu, Rušdi živi pod 24-satnom zaštitom britanske policije. Prema Sunday Telegraphu, iranska će vlada pozvati muslimane da poštuju zakone država u kojima žive. Takav korak, po ocjeni lista, odražava želju Irana da normalizira odnose s Velikom Britanijom i Europskom unijom. (Hina) rb 211301 MET may 95 211301 MET may 95