PRVI DAN ZNANSTVENOG SKUPA "BLEIBURG 1945. -1995."

ZAGREB, 12. svibnja (Hina) - Prikazivanjem filma Michaela Palaicha, u kojem je dokumentarno prikazana tragedija Bleiburga i Križnoga puta, završen je danas prvi dan rada dvodnevnog međunarodnog znanstvenog skupa pod nazivom "Bleiburg 1945.-1995." U popodnevnom nastavku skupa izlaganjem "Sporazum iz Jalte i prisilna repatrijacija istočnoeuropskih naroda" skupu se obratio grof Nikolaj Tolstoy. Ideja prisilne repatrijacije novija je u europskoj povijesti, naglasio je grof Tolstoy, ističući da su se nakon iskrcavanja u Normandiji saveznici suočili s velikim brojem ruskih zarobljenika, prebačenih u britanske logore, koji su jedino tražili da ne budu repatrirani. No, pojašnjava Tolstoy, britanska je vlada odlučila da će se oni, makar i prisilno, repatrirati. "Tako je donesena strašna odluka s posljedicama za milijune ljudi", rekao je Tolstoy i dodao da je repatrijacija potvrđena i sporazumom iz Jalte. Prema Tolstoyevim riječima, izvješća potvrđuju da su masakri tih ljudi počeli već silaskom s brodova, ali je ta izvješća tajio britanski Foreing Office. No, u Austriji, napominje Tolstoy, situacija je bila drukčija. "Postojala je tu konspiracija kod Britanaca da prekrše i svoje vlastite naredbe", rekao je Tolstoy i dodao da "o tome nikad nije položen račun", pa je to i danas zabranjena tema u Britaniji. "Stotine tisuća Hrvata je prevareno i vraćeno istim krvnicima, kao što je bio slučaj i s Rusima", ustvrdio je Tolstoy. On pojašnjava da je politika saveznika prema jugoslavenskim građanima bila da nitko neće biti repatriran protiv svoje volje, a bila je dogovorena samo repatrijacija ratnih zločinaca. Tolstoy se zatim osvrnuo najprije na izručenja od 19. do 23. svibnja 1945. te na sam Bleiburg. Britanci su 13. i 14. svibnja 1945. dobili izvješća da velik broj Hrvata bježi prema slovenskoj granici, a procjene su govorile o 200 tisuća vojnika, uglavnom domobrana, te o 300 tisuća civila. Oni su 14. svibnja navečer stigli u Bleiburg, a lokalni britanski zapovjednik nije znao što s njima, smatrajući "da Britanci u Austriji neće biti u stanju nositi se s tolikom poplavom ljudi. Odlučio je da će ih zaustaviti i tražiti da se vrate", rekao je Tolstoy. Tolstoy upozorava na "veliku zbrku na poljima oko Bleiburga", ali i na greške hrvatskog zapovjednika Herenčića koji je bio pozvan na razgovor. Greška je Herenčića, koji je kasnije izvršio samoubojstvo, što nije ostao sa svojim ljudima, a morao je, smatra Tolstoy, narediti svim Hrvatima da nastave napredovanje kroz Austriju. Tolstoy upozorava i na tajne i javne naredbe britanskih časnika da svi moraju biti vraćeni te na tajne spletke. "Događaji u Austriji konspiracija su koju su razvili i proveli ljudi na licu mjesta i koja se još velikim dijelom zataškava", zaključio je grof Nikolaj Tolstoy. U svojim svjedočanstvima pripadnici tadašnjih medicinskih službi na području, gdje su se našle izbjeglice s područja Jugoslavije i Mađarske, John Corsellis i W.D. Conollis posvjedočili su o dvije naredbe koje je dobio 5. korpus britanske vojske. One su se odnosile na to da se svi vojnici s područja Jugoslavije moraju razoružati i vratiti, a drugom se naredbom to zahtijevalo i od civila. Također su posvjedočili da su Britanci znali da će ti ljudi biti vraćeni u Jugoslaviju, ali im to nisu htjeli reći. "Naša je dužnost da pod svaku cijenu kažemo istinu o tim tragičnim događajima", rekao je W.D. Conolleis i istaknuo da treba nastaviti tragati za istinom što neće moći spriječiti ni britanski sudovi. Dodao je kako tada "nije imao pojma da će britanska vojska izvesti trik kojim će i vojnici i civili biti vraćeni". Godinama poslije, naglasio je, "čitajući napise grofa Tolstoya, nisam mogao vjerovati da su to učinili moji sunarodnjaci Britanci". Prvog dana međunarodnog znanstvenog skupa prikazan je i film Michaela Palaicha, podrijetlom Hrvata koji živi u SAD-u, u kojem se, na osnovi dokumenata i razgovora, prikazuju događaji i tragedija žrtava Bleiburga i Križnog puta, za što su, kako je uvodno naglasio sam autor, "krivi i britanski vojnici". Svjedočenja sudionika današnjega skupa mogu se svesti na zaključak da hrvatsko vodstvo, koje je s vojnicima i civilima stiglo do Bleiburga, nije vjerovalo da će ih Britanci izručiti njihovim neprijateljima. Ali, postoje dokumenti koji govore da su Britanci sve to znali i da su ih prevarili. (Hina) sšh/bn mc 121921 MET may 95 121921 MET may 95