TOYOTA - OGLEDALO JAPANSKOG GOSPODARSTVA

ZAGREB, 12. svibnja (Hina - Srđan Baković) - O takozvanom japanskom gospodarskom čudu govorilo se i govori doista puno. Često su te priče bez stvarnog osnova. Stga je bilo osobito zanimljivo neposredni uvid u japansko gospodarstvo steći u jednom od divova - Toyoti. "Dobro razmišljanje-dobri proizvodi", slogan je najveće japanske tvrtke za proizvodnju automobila, punim imenom "Toyota Motor Coorporation", čije je sjedište u gradiću Toyota, 250 kilometara jugozapadno od Tokija. Tvrtka je nastala iz "Toyoda Automatic Loom Works Ltd", a kao službeni datum "rođenja" uzima se 28. kolovoza 1937. godine. Danas ta tvrtka ima oko 70.000 zaposlenih u domaćim pogonima, uredima te u istraživačkim centrima. Tijekom 1994. godine Toyota je proizvela 2.769.359 osobnih vozila i 739.097 kamiona i autobusa. Netto prihod od prodaje u razdoblju od srpnja 1993. godine do lipnja 1994. godine bio je 1,044 milijarde dolara (po tečaju iz 1994. godine kada je dolar vrijedio 106 jena). Toyota i u inozemstvu ima 34 tvrtke za proizvodnju vozila i određenih dijelova. Moderna proizvodnja automobila je industrija u kojoj se kombinira i integrira široki spektar tehnologija. tako za Toyotu mnoge sastavne dijelove proizvodi 14 kompanija udruženih u "Toyota Group", a postoji i organizacija dobavljača raznih komponenti koja broji 320 tvrtki. Za plasman svojih vozila i ostalih proizvoda Toyota koristi 310 predstavnika za prodaju koji imaju oko 5.500 prodajnih mjesta i servisa. Toyota se uz proizvodnju automobila bavi i proizvodnjom industrijskih vozila (viličara), transportnih uređaja, dijelova i komponenti za zrakoplovnu industriju te izgradnjom i prodajom stambenih i uredskih zgrada. Kakav je položaj zaposlenih u tom divu automobilske industrije? Prema riječima Toyotinog glavnog upravitelja za odnose s javnošću Yasua Sasakija, svaki kandidat za radno mjesto mora prvo postati član sindikata radnika "Toyote". Radni tjedan je 40-satni a dnevno se radi po 8 sati. Priče o Japancima koji imaju samo 10 dana godišnjeg odmora i pritom ga ne žele koristiti u Toyoti padaju u vodu. Prema najnovijim podacima radnik ima pravo na dva slobodna dana tjedno, po 10 plaćenih dana odmora u proljeće, ljeto i za vrijeme novogodišnjih praznika. Uz tih 30 plaćenih dana postoji i dodatnih 20 dana plaćenog odmora koji se mogu koristiti u bilo kojem trenutku po osobnoj želji. Ako nakon toga i ne žele iskoristiti onih 10 dana iz priče o Japancima-radoholičarima - pravo im budi. Još jedna od predrasuda o Japanu je ekstenzivna robotizacija proizvodnih pogona koja bi radnike mogla ostaviti bez posla. Yasuo Sasaki tvrdi da u Toyoti ne postoji takva opasnost. Naime, on kaže da robotizaciju traže sami radnici putem sindikata. Kao primjer navodi pogone za bojanje i zavarivanje automobilskih karoserija u tvornici u Toyoti koji su od sindikata proglašeni nehumanima i štetnima za zdravlje radnika, pa su robotizirani 100 posto odnosno 95 posto. Što se događa s radnicima koji su radili u tim pogonima? Toyota to rješava svojim programom stručnog osposobljavanja tako da svaki radnik, po riječima Sasakija, može obavljati skoro sve poslove u tvornici. Radnici koji su ranije radili na bojanju i zavarivanju sad mogu raditi na održavanju robota koji obavljaju posao što su ga oni ranije radili. Uprava Toyote smatra da njihova tvrtka može napredovati i biti stabilna samo ako su radnici koji rade na osnovnom proizvodu zadovoljni i privrženi tvrtki. Ako djeluje načelo "svi mogu raditi sve", tada je osigurana fleksibilnost u proizvodnji a radnici su sigurni da evenualnim zatvaranjem jednog pogona ne dolazi u opasnost i njihova egzistencija. Prema podacima iz brošure o Toyoti, prosječna satnica radnika, uredskog i tehničkog osoblja iznosi 4.080 jena (oko 49 dolara ako računamo po sadašnjem omjeru dolara i jena koji iznosi oko 1:83). Omjer prosjeka plaće radnika i člana uprave je oko 1:2,5 a omjer plaće radnika i predsjednika Toyote 1:7. Premda takvi podaci zvuče nevjerojatno, gospodin Sasaki nas uvjerava da je to još jedan od pokazatelja da u Toyoti rad shvaćaju kao usku suradnju radnika i managementa, te da je to odraz vjerovanja kako je ljudski čimbenik glavna vrijednost poslovnog poduzeća. Misli li Toyota na budućnost? Naravno, jer pet posto od ukupnog prihoda ulaže se na istraživačke projekte. U duhu slogana: "Dobro razmišljanje - dobri proizvodi", svaki djelatnik može dati prijedlog za uvođenje promjena u radnom procesu koje će rezultirati smanjenjem troškova proizvodnje ili poboljšanjem uvjeta rada. Godine 1993. podnijeto je ukupno 929.257 takvih prijedloga a u Toyoti tvrde da ih je usvojeno oko 99 posto. Radi se također i na istraživanju raznih pogonskih goriva, prvenstveno plina, te motora koji bi mogli koristiti više vrsta goriva (zasad se takvi motori pokusno ugrađuju samo na veća vozila kao što su kamioni i autobusi). Toyota nema namjeru u skorije vrijeme uložiti veće napore u proizvodnju i razvoj automobila na električni pogon. Iako je proizvedeno oko 120 električnih automobila za potrebe javnih službi u Tokiju, u Toyoti smatraju da takav tip automobilskog pogona u Japanu nema neku budućnost. Osim problema vezanih za glomazne akumulatore relativno malog kapaciteta, električni automobil u Japanu ima još jednu zapreku. Naime, oko 60 posto električne energije u toj se zemlji dobija iz termoelektrana koje za gorivo koriste naftne derivate, pa bi bilo krajnje neekonomično naftu pretvarati u električnu energiju a zatim tako proizvedenom energijom pokretati automobile. U Toyoti kažu da je njihova primarna zadaća zadovoljiti korisnike u cijelom svijetu proizvodnjom vozila koja ispunjavaju uvjete sigurnosti, kontrole zagađenja te što bolje iskoristivosti energije. Da bi ostvarili taj cilj oni namjeravaju, kao i dosad, proizvoditi vozila visokog stupnja pouzdanosti i prihvatljivosti u odnosu na sve zahtjeve njihovih korisnika. (Hina) sb 121225 MET may 95 121225 MET may 95