ZASTUPNIČKI DOM SABORA: RASPRAVA O PRIJEDLOGU ZAKONA O RADU

ZAGREB, 11. svibnja (Hina) - Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o radu, koja je u Zastupničkom domu počela jučer poslijepodne, nastavljena je i danas. U prvom dijelu današnje rasprave zastupnici oporbe upozoravali su na manjkavosti zakonskog prijedloga, ukazujući na važnost toga zakona i na potrebu usuglašavanja socijalnih partnera. Podršku predloženom zakonu, u mnoštvu replika, izražavali su zastupnici HDZ-a. Sudjelući u dosadašnjem tijeku rasprave zakon je podržao Branko Tinodi (HDZ), koji se složio s predloženim zakonom kao načinom da svatko tko je zaposlen stekne svoju individualnost. Tinodi je, među ostalim, ustvrdio da kada se vidi što sve poslodavac ne može učiniti bez konzultiranja posloprimačkog vijeća, odnosno zaposlenika, onda su bivši "radnički savjeti 'mačji kašalj'". Tinodi se osvrnuo i na odredbu o lock-outu, naglašavajući da je to samo privremeno isključenje, te ističući da radnici pritom ne gube nikakva prava iz radnog odnosa. U svojoj je raspravi na to Božo Kovačević (HSLS) rekao da radnici ipak pritom gube pravo na plaću. Ivo Škrabalo (HSLS) ocijenio je da bi donošenje tog zakona trebalo biti donošenje "osnovne socijalne povelje, koja se ne bi smjela donijeti bez konsenzusa svih socijalnih partnera". Zastupnici oporbe u svojim su istupima kao sporne ponajprije navodili odredbe o posloprimačkim vijećima, o zaštiti od otkaza, o štrajku i lock-outu, te položaju sindikata. Tako, među ostalim, Milanka Opačić (SDP) ističe da se participacija radnika uvijek u razvijenim zemljama širila, a ne sužavala. Upozoravajući da su neke odredbe ispod Ustava, ona iznosi primjer štrajka, koji se zakonom sužava, a koji je Ustavom zagarantirano pravo. Vilim Herman (HSLS) drži nužnim da zakon predvidi radne sudove. Njihovo nepostojanje, po njegovoj ocjeni bitno utječe na nepovoljan položaj radnika. Njegov prijedlog podržao je Mato Arlović (SDP), dok nasuprot tome Branko Tinodi ističe kako je dobro rješenje što se radni spor izjednačava sa svakim drugim sporom. Za suca je, dodaje, svejedno koji je spor pred njim i on mora suditi po zakonu. Nekolicina je zastupnika upozorila na sužavanje prava sindikalnog organiziranja, a Stipe Mesić (HND) kazao je da se izbacivanjem sindikata iz poduzeća smanjuje njihov utjecaj. Na te je primjedbe na kraju odgovorio i ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara, te citirajući zakonske odredbe, istaknuo da postoji sloboda udruživanja i sindikata i poslodavaca, a registracija u Ministarstvu vodi se samo radi evidencije. Savka Dabčević-Kučar (HNS) ocijenila je da su sporna pitanja toliko bitna, da ako se ne nađe bolje rješenje, u pitanje se dovodi sam zakon. Žustriju je raspravu i niz replika izazvala i zamjerka Vilima Hermana koji kaže da se odlaganje učinaka predloženog zakona do 1. siječnja iduće godine može shvatiti i kao dio predizborne kampanje. Ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara u svom je odgovoru naglasio da na temelju zakona treba utvrditi oko 25 podzakonskih akata i drži da je vrijeme do primjene optimalno vrijeme za uspostavu cijelog sustava. Tom odgovoru zamjera Elio Martinčić (HND), ali ga podržavaju Ivan Milas (HDZ) i Krešimir Glavina (HDZ). Nasuprot njima Mato Arlović (SDP) pita kako će se zakon primijeniti i od tog datuma jer sadrži odredbe za izradu akata ministarstva, te akata koje trebaju usuglasiti udruge poslodavaca i radnika. Arlović stoga drži da se zakon neće moći primjenjivati sve do kraja ožujka iduće godine. Uz konkretne zamjerke odredbama zakona rasprava je obuhvatila i niz pitanja mogućih posljedica njegove primjene. Tako je Božo Kovčević posebno upozorio na problem nezaposlenosti rekavši da će "prva posljedica zakona biti 50.000 do 60.000 radnika koji će ostati bez posla". On je od Vlade zatražio odgovor na koji će se način oni zaposliti, odnosno zatražio stvaranje pretpostavki za zapošljavanje, te se zauzeo za jednako raspoređivanje tereta gospodarskoga ozdravljenja na sve društvene skupine. Podršku toj analizi dao je i Dino Debeljuh (IDS), koji drži da se medijskom blokadom i onemogućavanjem da predstavnici sindikata govore za saborskom govornicom "nešto skriva od javnosti". S ocjenom o medijskoj blokadi sindikata složila se i Mira Ljubić-Lorger (DA). Ona ujedno upozorava da posljedica zakona, u kojem nema institucionalnih načina prosvjeda radnika, može biti smanjivanje mogućnost demokratskog rješenja sukoba. Mladen Vilfan (HSLS) potpuno neprihvatljivim drži 23 članka predloženog zakona, a konkretno navodi, na primjer, članak o lock-outu, te članak 88. za koji ocjenjuje da je 'robovlasnički', jer radnik njime ne samo da prodaje svoj rad, nego poslodavac ima i pravo na njegove umne sposobnosti, odnosno izume, i izvan radnog vremena. Za članak 115. pak kaže da kada počinje njegova primjena prestaje pravna država, jer njime poslodavac ima pravo ne vratiti radnika na posao iako mu je to naloženo sudskom presudom. Današnju su raspravu obilježile i replike Ivana Milasa i zastupnika HSLS-a, ali i drugih stranaka, o načelima i programu liberala, ali i o nizu drugih pitanja izvan konteksta predloženog zakona o radu. Dio rasprave, za predsjedničkim stolom, vodio je prvi potpredsjednik Zastupničkog doma dr. Goran Granić. On je vođenje sjednice preuzeo na zamolbu predsjednika Doma dr. Nedjeljka Mihanovića. Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o radu bit će nastavljena nakon stanke. (Hina) bn ds 111551 MET may 95 111551 MET may 95