ZASTUPNIČKI DOM SABORA ZAVRŠIO DANAŠNJI RAD

ZAGREB, 10. svibnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora završio je kasno poslijepodne današnji rad, a rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o radu bit će nastavljena tijekom 25. sjednice Doma. Sjednica Zastupničkog doma nastavit će se sutra. U poslijepodnevnom dijelu sjednice primjedbe na Konačni prijedlog zakona o radu iznijeli su predstavnici klubova zastupnika i to oporbenih parlametarnih stranaka. Slažući se u mišljenju da je taj zakon od izuzetne važnosti oni su iznijeli niz kritičkih primjedbi i prijedloga kojima bi se zaštitili prvenstveno posloprimci. Apelirali su također na daljnje razgovore socijalnih partnera kako bi pred zastupnike stigao što usaglašeniji tekst. Po riječima Srećka Bijelića Klub zastupnika HNS-a na taj je zakonski prijedlog uputio 27 amandmana u kojima su, po njegovoj ocjeni, obuhvaćena sva ključna pitanja zakona o radu. Upozorivši na ustavne odredbe među kojima i na odredbe o ljudskim pravima i slobodama, jednakosti, te socijalne pravde, Bijelić je kazao "ako ne možemo ići dalje od Ustava onda ne možemo ići ni ispod Ustava". Način na koji se radilo pri izradi zakona, po ocjeni Gorana Granića (HSLS) vodi k tome da se zakon nametne. Granićeva je želja da se izglasa usuglašen zakon pa predlaže da paralelno sa saborskom raspravom teče proces usuglašavanja, te da se prije očitovanja Doma ponovno sastane matični odbor s predstavnicima Vlade, sindikata i poslodavaca. Granić je na kraju primjetio da je radnik iz zakona izopćen ipak zbog ideologije, a ne kvalitetnog rješenja te pozvao "na pomilovanje riječi radnik". Pozivu na usuglašavanje socijalnih partnera u svojoj se replici pridružila i Milanka Opačić (SDP). Bilo bi bolje da se pregovori do kraja završe, postigne suglasnost i zakonski prijedlog onda raspravi na sjednici Doma, kazala je Opačić. Pojašnjavajući zašto ne može prihvatiti predloženi zakon, Mato Arlović je u ime Kluba zastupnika SDP-a ocijenio da on nije u skladu s međunarodnim konvencijama, a nije ni terminološki usklađen s Ustavom. Ne može se govoriti o zakonu socijalne pravde, kaže Arlović, navodeći kao primjere odredbe prema kojima je omogućen rad bez naknade te odredbe o pravu na prekovremeni rad. Pojašnjava da je pravo na prekovremeni rad pravo ugovaranja sindikata i poslodavaca, ali i da se socijalna država mora izjasniti o nekim elementima, kao što je na primjer koliko taj rad može najduže trajati. Po Arloviću lock-out ne treba zabraniti ali ga ni propisati zakonom. Došli smo u situaciju da svodimo odnos poslodavca i posloprimca na čisti ugovorni odnos, u situaciju da svodimo radnika na čistu robu, zaključio je Arlović. Ukazujući na važnost zakona, Ivan Jakovčić u ime Kluba zastupnika IDS-a ocjenjuje da je on i prvorazredno ideologijsko pitanje, odnosno pitanje kakvu državu želimo. Zakon je po njegovoj ocjeni daleko od proklamiranih načela demokršćanstva. Jakovčić se zalaže za donošenje zakona konsenzusom svih stranaka, posebice konsenzusom sa sindikatima, te uz ostalo pita hoće li radnici biti u prilici da imaju do kraja zaštićena prava. Klub IDS-a, kazao je Jakovčić, preuzeo je stotinjak amandmana koje su predložili sindikati. Ante Miko Tripalo navodi da je Klub zastupnika ASH-a dao oko 30 amandmana od kojih je većina podrška sindikalnim. Tripalo podržava mišljenje da radni odnos treba prilagoditi tržišnom sustavu ali ujedno tvrdi da je radnik prema predloženom zakonu u lošijem položaju, a da se poslodavca stimulira da traži što veći profit eksploatacijom radnika, a ne povećanjem proizvodnosti, boljim tehnološkim rješenjima i sličnim mjerama. Bitnim ograničenjem prava na štrajk i uvođenjem prava na lock-out, drži Tripalo, radnicima predstoje teški dani. Sindikati se, dodaje, žele izbaciti iz poduzeća i to kroz posloprimačka vijeća koja su formalno, ali ne i sadržajno preuzeta iz svjetskih iskustava. (Hina) bn ds 101923 MET may 95 101923 MET may 95