GOVOR DR. NEDJELJKA MIHANOVIĆA "PROTIV SVAKOG TOTALITARIZMA"

ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - Predsjednik Sabora Republike Hrvatske dr. Nedjeljko Mihanović na današnjoj se svečanoj sjednici hrvatskog Sabora u povodu obilježavanja 50. obljetnice pobjede antifašističke koalicije u Europi i svijetu obratio nazočnima govorom naslovljenim "Protiv svakog totalitarizma". Poričući pola stoljeća golemi udio Hrvatske u borbi antifašističke koalicije u Europi i u svijetu, srpska je propaganda tendenciozno i smišljeno optuživala hrvatski narod za fašizam, za konzervativizam i reakcionarnost, napomenuo je dr. Mihanović. U obilježavanju ove obljetnice, naglasio je predsjednik Sabora, važno je pokazati Europi i svijetu, koji još uvijek rezonira pod utjecajem jugoslavenskih laži, našu povijesnu istinu, našu neospornu, u proporcionalnom odnosu u Europi najsnažniju i najbrojniju aktivnu borbu i antifašističku angažiranost u II. svjetskom ratu. Istaknuo je kako je potrebno u ovom povijesnom trenutku opovrgnuti i otkloniti sve laži, objede, klevete, difamacije i deformacije povijesne istine, koje su nabijene mržnjom podlo smišljeno, jednostrano i ucjenjivački nametnute cijelom hrvatskom narodu. Nakon pobjede nad fašizmom, srednja i istočna Europa su imali zlokobnu sudbinu, da je jedan totalitarni sustav zamijenjen drugim, kazao je dr. Mihanović navodeći da godina 1945. nije godina sveopćeg oslobođenja Europe. "U nas je bilo fatalno što se pobjeda nad fašizmom identificirala s pobjedom komunizma odnosno boljševizma", rekao je Mihanović i dodao: "Na temelju političkoga i moralnog ponašanja možemo utvrditi da je u većini hrvatskog naroda jednako bio zazoran kriminalni nokturno fašizma s radikalnom nacionalističkom i rasnom ideologijom, kao i demonska ideološka sablast političke tiranije komunizma". Mihanović je, uz ostalo, kazao kako je Dalmacija dala oko 110 tisuća sudionika NOB-a među kojima je bilo samo 3.280 komunista. "U tome smislu treba razlikovati neideologizirane hrvatske rodoljube koji su u većini sačinjavali hrvatski partizanski pokret otpora, od znatne manjine boljševičkih stratega, politkomesara i agitpropovaca", napomenuo je dr. Mihanović. Predsjednik hrvatskog Sabora u svojemu je govoru ukazao kako je povijesna činjenica da je hrvatski pokret otpora protiv fašizma nastao među prvima u Europi, kada se hrvatski narod u Istri već godine 1922. sukobio s pojavom Mussolinijeva fašizma. "Također povijesna zbivanja u II. svjetskom ratu svjedoče, da je već 22. lipnja 1941. godine, dakle odmah drugog dana nakon što je Njemačka napala bivši Sovjetski Savez, otpočeo u Hrvatskoj oružani otpor protiv fašizma i nacizma. Prilika je da pred obmanutim svijetom Europe i Amerike iznesemo u pravom i istinskom svjetlu hrvatsko oružano rušenje nacifašizma", kazao je dr. Mihanović navodeći kako je u hrvatskoj antifašističkoj borbi sudjelovalo u raznim oblicima otpora 471.836 osoba, a od toga 230 tisuća u aktivnim oružanim snagama. Mihanović je naveo kako je za četiri godine oružane borbe protiv fašizma u Hrvatskoj poginulo 63.336 partizanskih boraca. "Sve su te borbene akcije ratnoga revolucionarnog, socijalno-političkog, demokratskog, narodnog i rodoljubnog otpora vođene u zajednici s pripadnicima svih etničkih zajednica i nacionalnih manjina: srpske, židovske, mađarske, talijanske, slovačke i rusinske narodnosti u Hrvatskoj, kazao je dr. Mihanović. Podsjetio je da je prvo zasjedanje i konstituiranje Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) održano 13. i 14. lipnja 1943. na Plitvičkim jezerima i Otočcu pod znakom državotvornog osamostaljenja i slobodnog državnopravnog suvereniteta. "Borba za Hrvatsku, koju je utemeljio ZAVNOH, čvrsto je provodila programsku misao federalne samostalnosti i nacionalne nezavisnosti hrvatskog naroda u jugoslavenskoj federativnoj zajednici", istaknuo je dr. Mihanović. "Ustrojstvo ZAVNOH-a sa svim međunarodno-pravnim atributima kao što su: vlastita vojska, državno predstavništvo, vlada, državno područje s čvrstom demarkacijom državno-republičke granice (koju nazivamo avnojevskom), zakonodavstvom, nacionalnom zastavom, himnom, te pod čvrstim ustavnim načelom 'prava samoodređenja do otcjepljenja', značilo je utemeljenje političkog tijela s povijesnom državotvornom ulogom", ustvrdio je u svojem govoru predsjednik hrvatskog Sabora. Državno-političko tijelo ZAVNOH-a, naglasio je, bilo je protiv svakog oživljavanja velikosrpskog unitarističkog koncepta i manevra u okviru mrtvoga Versajskog ugovora iz 1919. godine. Dr. Mihanović je podsjetio i na talijanske fašističke mussolinijevske pretenzije na hrvatsku istočnu obalu Jadrana posebno ističući aktivističko borbeno značenje Hrvata Istre i Dalmacije. Tako je naveo kako se oko 30 tisuća boraca iz Istre borilo u postrojbama hrvatske antifašističke vojske. Posebno je naglasio kako je Narodnooslobodilački odbor za Istru 13. rujna 1943. godine proglasio sjedinjenje Istre, Rijeke i Zadra i drugih okupiranih krajeva s Hrvatskom, što je svojom odlukom od 20. rujna iste godine potvrdio ZAVNOH. "Neposredno nakon završetka II. svjetskog rata odmah je bilo u Hrvatskoj vidljivo da se sva ona načela, koja su u sebi sadržavala socijalističku demokratsku misao i borbeni oslobodilački patriotizam, sve jače potiskuju staljinskom politikom boljševizma, mehanizmom komunističke vlasti, ideološkim ekskluzivizmom i dogmatizmom", ukazao je dr. Mihanović. Za Hrvatsku je posebice bilo tragično, ocijenio je Mihanović, što se u okviru socijalističke demagogije i pod parolama "bratstva i jedinstva" izgrađivao sve agresivniji model srpskoga beogradskog centralizma i državnopartijskog unitarizma. "Deformaciju hrvatskoga partizanskoga konfederalnog socijalističkog duha hrvatski su poslijeratni partizani doživljavali kao izdaju vlastitih političkih, moralnih i domoljubnih ideala", kazao je predsjednik hrvatskog Sabora. "U krvavom 'planetariju' hrvatske povijesti, povijesnik i predsjednik hrvatske države dr. Franjo Tuđman pronašao je spasonosnu odgonetku našega povijesnog političkog rebusa u pomirbi, u jedinstvu hrvatskog naroda, u suradnji domovinske i iseljene Hrvatske, u ostvarivanju realne hrvatske politike, bez romantičnih 'čeznuća i maštanja'", istaknuo je dr. Mihanović. Posebno je naglasio kako treba osuditi sve one koji potiču nove razdore s nekim preživjelim proglasima i prežvakanim idejama. "Stoga neka obilježavanje ovih dviju godišnjica: 50. obljetnice pobjede antifašističke koalicije i 50. obljetnice Bleiburga i Križnog puta, otvore put k jedinstvu, prema otvorenosti duha tolerancije i prema stvaranju naše čvrste narodne moralno-političke kohezije. Neka ovaj duh jedinstva i tolerancije najavi nove perspektive otvaranja naše stvarnosti prema demokraciji i slobodi", kazao je u svojem govoru predsjednik hrvatskog Sabora dr. Nedjeljko Mihanović. (Hina) msj ds 091203 MET may 95 091203 MET may 95