VEČERNJI LIST: NOVE DVOJBE

ZAGREB, 24. travnja (Hina) - O nedavno održanom Prvom svjetskom kongresu Istrijana, piše Milan Jajčinović u današnjem "Večernjem listu". Podsjetivši na riječi potpredsjednika IDS-a Damira Kajina kojega je "osobito zasmetalo 'prebrojavanje govornika koji su govorili hrvatski, odnosno talijanski', jer da 'nije bitno na kojemu se jeziku govori, nego što se govori'", Jajčinović u uvodu ocjenjuje: "Neosporno je da je bitno što se govori. Ali, bitno je i 'na kojem se jeziku govori'. U Istri je to uvijek bilo bitno. Često i najbitnije. Možda danas i nije, no u cijeloj povijesti Istre bilo je tako". Jajčinović zatim iznosi neke od povijesnih činjenica vezanih uz Istru, odnosno uz uvođenje talijanskog jezika u škole te potaljančenja sela, gradova kao i hrvatskih imena i prezimena, osobito u vrijeme fašističkog režima, i komentira: "Zbog toga za istarske Hrvate nije nekoć bilo dvojbe - koja za neke danas ipak postoji - Istra ili Hrvatska? Jer, to je značilo: Italija ili Hrvatska". U nastavku osvrta, vraćajući se skupu Istrijana, Jajčinović piše: "Ivan Jakovčić optužit će protivnike kongresa Istrijana da ih je okupio HDZ, da im je podvalio tezu kako Svjetski kongres Istrijana 'ruši hrvatsku državu'. Saborski zastupnik Marino Golob (s liste HDZ-a) bio je jednako žestok, optuživši prvake IDS-a za političku manipulaciju, nazvavši ih onima 'koji bi željeli Istru prodati, po nalogu Ćosića i srpskih razbijača hrvatske države', 'stvoriti atmosferu da je Istra protiv Hrvatske' te tako izazvati hrvatsku javnost protiv Istrana, 'koji su hrvatstvo čuvali kroz sva ta stoljeća'. Zamisao o Istri kao regiji 'u Europi regija' u svom bi izvornom obliku (barem tako izlazi iz onoga što govore Jakovčić i drugi iz vodstva IDS-a) trebala uvažavati dvostruki identitet - hrvatstvo i istrijanstvo. Ali, već dugo postoji strah - 'podvaljen' ili ne? - da se nauštrb hrvatstva forsira istrijanstvo. I da to čine regionalci. Prema studiji Mladena Klemenčića, Vesne Kušar i Željka Richtera - 'Promjene narodnosnog sastava Istre/Prostorna analiza popisnih podataka 1880. - 1991.' ... broj osoba koje su se izjasnile kao Istrani porastao je za deset godina (od 1981. do 1991.) sa 3691 na 37.654. Tih tridesetak tisuća regionalaca (16,1 posto stanovništva Istre) možda i jesu najuporniji zagovornici istarske posebnosti. Ali, njihov broj sasvim sigurno nije bio dovoljan za izbornu pobjedu IDS-a. Tendencija k većoj autonomnosti Istre očito je raširenija no što bi se to moglo suditi na temelju broja Istrana koji su, umjesto nacionalne odrednice, upisali regionalnu, koji su na kongresu govorili talijanski. Unatoč tome, kako povijesno iskustvo pokazuje, u Istri nikada nije bilo nevažno kojim se jezikom govori. Nije ni danas - premda je bitno i što se govori". (Hina) dp mć 240943 MET apr 95