ŠTO DONOSI PROGRAM RAZVOJA HRVATSKOG ŠKOLSTVA ?

je izradila mješovita stručna skupine u suradnji s Ministarstvom prosvjet i športa, napisan u skladu sa trenutnim stanjem hrvatskog školstva, donosi strategiju postupnih promjena i postupnih koraka u sustavu školstva. Kako stoji u Programu, Ministarstvo prosvjete i športa, nakon usvajanja programa u hrvatskom Saboru, radit će na Temeljnom zakonu o školstvu, izradi i donošenju svih planova i programa, koncipiranju i izradi školskih udžbenika. Prema Programu razvoja hrvatskog školstva, koncepcijom predškolskog odgoja (odnosno pripreme djece za školu) predlaže se organiziran i potpun obuhvat djece predškolom koja se ustrojava za djecu s navršenih šest godina života u trajanju od dva do šest mjeseci. U osnovnu školu djeca bi se upisivala sa šest i pol godina, odnosno, djeca koja su do 1. ožujka te godine navršila šest godina života, ako su psihofizički sposobna za početak školovanja. U sadašnjim prilikama, stoji u programu, najprikladnija je osmogodišnja osnovna škola. U prva četiri razreda u pravilu je razredna a u ostalim razredima predmetna nastava. U četvrtom razredu već se pojavljuju i pojedini predmetni nastavnici. Prvih šest razreda radili bi po istim nastavnim programima, dok u sedmom i osmom postoje razlike u programima - ne u smislu profesionalnog usmjeravanja, nego se programi razlikuju po razinama i zahtjevima obzirom na sposobnosti i prethodni uspjeh učenika. S tim u vezi, postoje tri osnovnoškolska programa - A, B i C program. Program 'A' omogućuje nastavak školovanja u gimnaziji bez polaganja završnog ispita na kraju osnovne škole, dok se učenici koji završe manje zahtjevni 'B' program mogu upisati u gimnaziju samo ako polože završni ispit na razini programa 'A'. Učenici 'C' programa mogu se upisati u četverogodišnju strukovnu školu ako polože završni ispit prema 'B' programu. Završni ispit nije obavezan nego samo pruža mogućnost nastavljanja školovanja u gimnaziji, odnosno, četverogodišnjoj strukovnoj školi učenicima koji su osnovnu školu završili na razini 'B' i 'C' programa. Srednje škole, stoji u Programu, imaju dvije osnovne namjene - pripremaju za studij ili pružaju završnu izobrazbu te u suglasju s tim, obuhvaćaju gimnazije, umjetničke i strukovne škole. U Programu se predlažu samo dvije vrste gimnazija - realne i klasične gimnazije u kojim se, napomije se, neće izgubiti sadržaji dosadašnjih jezičnih, prirodoslovno-matematičkih, opće, klasične, dvojezične i športske gimanzije. Sve će one (osim klasične) raditi po programu realne gimnazija zadržavajući svoje specifičnosti što znači da se ne dovode u pitanje ni dvojezične, ni športske gimnazije kao ni gimnazije sa specifičnim međunarodnim izobrazbenim oblikom. U realnim gimnazijama prva dva razreda radit će prema jedinstvenom programu a treći i četvrti razred usmjeruju se izbornom nastavom. Tako je moguća i pedagoška gimnazija kao most prema prosvjetnom zvanju, ali i drugim zvanjima, koja realne gimnazije omogućuju. Na kraju školovanja u gimnaziji znanje i sposobnosti se provjeravaju strogim završnim ispitom-maturom. Profesijskim je školama zajedničko obilježje programska obrazovna usmjerenost i završna osposobljenost za profesiju. Umjetničke škole pripremaju umjetničke profesionalce na srednjoškolskoj razini. Takve su, primjerice, glazbene i baletne škole, škole za primjenjenu umjetnost i druge. U pravilu traju četiri godine a zbog specifičnosti nastave i potrebe dugotrajnog vježbanja često u svom nastavnom sastavu imaju i niže umjetničke škole koje učenici pohađaju usporedo s osnovnim školama. Strukovne tehničke i ostale (ekonomske, medicinske i druge) četverogodišnje škole pripremaju tehničare sa srednjom naobrazbom. U pravilu traju četiri godine, a prema potrebama tržišta rada mogu trajati i pet godina. Strukovne industrijske, obrtničke i ostale trogodišnje škole usmjerene su u prvom redu na stručno osposobljavanje za rad. U industrijskim školama praktična se nastava izvodi u poduzeću ili školi, a u obrtničkoj u radionici kod obrtnika. Viši stupanj strukovne izobrazbe jest specijalizacija koja završava majstorskim ispitom. Nastavak izobrazbe moguć je prijelazom na četvrtu godinu četverogodišnje strukove škole nakon uspješno završene trogodišnje škole i položenih razlikovnih ispita. Tečajevi strukovnog osposobljavanja namijenjeni su učenicima koji nakon osnovne škole ne žele ili ne mogu nastaviti školovanje pa ih treba u kraćem roku osposobiti za određeni posao. Traju prema potrebama posla a težište je na praktičnom osposobljavanju koje je pravilu određeno usvajanjem vještina manje složenih operacija. Tečajevi stručnog usavršavanja namijenjeni su stručnjacima srednje, više i visoke naobrazbe koji proširuju svoje stručno znanje u skladu s potrebama na tržištu i razvojem proizvodne tehnologije. Područje odgoja i rehabilitacije osoba s teškoćama u razvoju vrlo je kompleksno i odgovorno, stoji u Programu razvoja hrvatskog školstva. Potrebno je osigurati zadovoljavanje specifičnih poteba tih osoba, otvoriti mogućnost daljnjeg unapređivanja te djelatnosti te ju i ostvarivati u različitim vrstama i stupnjevima odgojno-rehabilitacijskih ustanova, u redovnim i posebnim vrtićima, osnovnim i srednjim školama. Program razvoja hrvatskog školstva govori, uz ostalo, i o školovanju prosvjetnih djelatnika i školovanju odraslih. (Hina) mb ds 011047 MET may 95 011047 MET may 95