OPSEŽNA DOKUMENTACIJA IZ SARAJEVA PREDAT ĆE SE HAŠKOME SUDU

SARAJEVO, 26. travnja (Hina) - Istražni organi u Bosni i Hercegovini postupno i sustavno još u proljeće 1992. godine počeli su prikupljati dokaze o ratnim zločinima koji su od početa agresije na tu zemlju postali njezinim najvažnijim obilježjem. Zahtjev suda u Den Haagu da mu se prepusti istraga o ratnim zločinima nije dočekan nespremno. Političku potporu takvom zahtjevu izrazili su najviši bosanskohercegovački dužnosnici i mediji, a javnosti je predočeno da već postoji opsežna dokumentacija o ratnim zločinima koje su počinili Srbi. Više javno tužiteljstvo u Sarajevu 1992. godine otvorilo je istragu protiv 102 osobe zbog osnovane sumnje da su izvršili kaznena djela protiv čovječnosti. Na vrhu su toga popisa, naravno, Karadžić, Mladić i Stanišić, ali i cjelokupno vojno i političko čelništvo bosanskih Srba. Istraga je pokrenuta protiv Nikole Koljevića, Biljane Plavšić, Momčila Krajišnika, Velibora Ostojića, Vojislava Maksimovića, Petka Čančara, Jovana Tintora, Ratka Adžića. Na popisu osumnjičenih su generali bivše JNA Milutin Kukanjac, nekadašnji zloglasni zapovjednik II. armijske oblasti sa sjedištem u Sarajevu, i Vojislav Đurđevac, kao i veći broj časnika nekadašnje jugovojske. Za sve njih Viši sud u Sarajevu već je donio odluke o otvaranju istrage, pritvoru i raspisivanju tjeralice. Viši javni tužitelj u Sarajevu Dominik Malbašić je rekao da su do sada prikupljena svjedočenja očevidaca koji su slučajno preživjeli, ispovijesti prognanika, ali i iskazi zarobljenih pripadnika srpskih vojnih postrojbi. Osim toga, u Sarajevu je sačuvana vrijedna dokumentacija sastavljena od radijskih i televizijskih snimki. Među njima je i ona čuvena Karadžićeva prijetnja kako će Muslimani nestati ako u Bosni počne rat, izrečena za skupštinskom govornicom u listopadu 1991. te zapovjedi za napade na civilne ciljeve u Sarajevu i Srebrenici koje je radiovezom izdavao Ratko Mladić. Otvaranje istrage o 102 osobe, osumnjičene za ratne zločine, ne znači da je to i konačan broj. Taj popis sastavilo je samo Više tužiteljstvo u Sarajevu, a isti posao trebaju napraviti i tužiteljstva u Mostaru, Zenici i Tuzli. Dominik Malbašić slikovito pojašnjava da dosad prikupljena svjedočenja o zločinima 102 osumnjičene osobe obuhvaćaju jedan poveći ormar u kojemu su samo dokumenti - svjedočenja više od tisuću osoba. Sead Hodžić, istaknuti bosanskohercegovački pravni stručnjak, procjenjuje kako je iznimno važno što će se postupak voditi pred međunarodnim sudom. On podsjeća da je to jedini sud nakon Drugoga svjetskog rata koji će suditi za počinjeni genocid i druge ratne zločine. "Iza ovoga suda stoji kvalitetniji dio međunarodne zajednice koji misli da je velikosrpski zločin u BiH takvih planetarnih razmjera da mora biti sankcioniran na međunarodnoj razini", izjavio je Hodžić. (Hina) rm vkn 260107 MET apr 95