AUSTRIJA: 50 GODINA DRUGE REPUBLIKE

BEČ, 26. travnja (Hina) - U Austriji se 27. travnja obilježava 50. godišnjica postojanja takozvane Druge Republike. Na taj je dan 1945. godine sovjetska vlast u Austriji priznala "provizornu austrijsku državnu vladu" na čelu s državnim kancelarom dr. Karlom Rennerom. Politička bilanca Druge Republike u njezinih 50 godina postojanja popraćena je visokom socijalnom i gospodarskom stabilnošću. Pedeset godina nakon njezine uspostave i prevladavanjem svjetskog poretka nastalog blokovskom podjelom Europe, Austrija i dalje počiva uglavnom na onim temeljima koje je dobila na samom početku "hladnog rata". Povijesni razlog ponovnoj uspostavi samostalne Austrije na ruševinama Trećeg Reicha pripisuje se poglavito sovjetskom interesu za cijepanjem njemačkog nacionalnog i državnog tijela. Krajem drugog svjetskog rata među Saveznicima je postojao različit pristup glede budućnosti Austrije: američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt predlagao je podjelu Austrije na zapadni dio, pod prevladavajućim utjecajem Zapada te istočni, pod dominantnim sovjetskim utjecajem. Britanski premijer Winston Churchill podupirao je pak ideju jedne Dunavske konfederacije. Kada su savezničke snage ovladale područjem Austrije podijelile su je u četiri zone: sovjetsku, američku, britansku i francusku. Ta podjela je ostala na snazi do 1955. godine, kada je prevagnula sovjetska ideja o neovisnosti jedne "trajno neutralne" Austrije. Već 28. travnja 1945. godine tri stranke, Narodna, Socijalistička i Komunistička, zajednički izdaju "Proglas o neovisnosti", u kojem se kaže da se "u duhu Ustava iz 1920. godine obnavlja Republika Austrija", a priključenje Njemačkoj se proglašava ništavim. Krajem 1945. godine, na prvim slobodnim izborima postavljen je temelj koalicijskoj vladi Narodne i Socijalističke stranke, ali i paritetnoj raspodjeli svih ključnih mjesta u državnim ustanovama i poduzećima među pripadnicima tih dviju stranaka. Takva praksa - primjerena tadašnjim uvjetima - dovela je do stabilnih političkih odnosa, pa je komunistički pokušaj izazivanja socijalnih nemira, a potom i pokušaj puča 6. listopada 1950. godine, završio neuspjehom. Moskovskim memorandumom, potpisanim u travnju 1955. godine, Austrija je preuzela obvezu prema Sovjetskom Savezu da će se ustavnim zakonom obvezati na "trajnu neutralnost". Potpisivanjem tzv. "Državnog ugovora iz 1955. godine", međunarodnopravnog akta, sile pobjednice 2. svjetskog rata - Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez - zajamčile su Austriji neovisnost, ali su joj istodobno ograničile suverenost braneći joj "bilo kakvu formu političkog ili gospodarskog ujedinjenja s Njemačkom". Još 1955. godine uslijedio je odlazak svih stranih trupa iz Austrije, uključujući i Crvenu Armiju. Bit "Državnog ugovora" po međunarodni poredak je zabrana povezivanja Austrije s Njemačkom, u čemu on podsjeća na "Državni ugovor iz Saint-Germaina" od 6. rujna 1919. godine, kojim se tadašnjoj Republici Njemačkoj-Austriji (Republik Deutsch-Osterreich) zabranjuje ujedinjenje s Njemačkom. Međunarodne napetosti iz doba "hladnog rata" su Austriju, koja nije zadirala u status quo svjetskog poretka, uglavnom mimoilazile, tako da je, prilikom svog posjeta Austriji 1979. godine, Sveti otac Papa Ivan Pavao II Austriju nazvao "otokom blaženih". Pitanje položaja Austrije u međunarodnom poretku postalo je tek otklanjanjem "željezne zavjese" ponovno aktualnim. Njenim ulaskom u članstvo Europske unije 1. siječnja ove godine i uključivanjem u europsku gospodarsku i političku zajednicu (posredno i s Njemačkom, kao članicom EU) stvorena je u odnosu na "Državni ugovor" i pravno nova situacija. Odredbe iz "Državnog ugovora" su, s padom Berlinskog zida, tumačene u puno blažem obliku. No pitanje povezivanja Austrije s nekim obrambenim savezom ostaje i dalje neriješenim. Službena Moskva je Austriji jasno dala do znanja da se protivi bilo kakvom daljnjem 'omekšavanju' "Državnog ugovora" te da preuzetu obvezu "trajne neutralnosti" Austrije smatra jednako važećom. (Hina) mil br ZVONIMIR MILAS 261256 MET apr 95