SAVJET NARODNE BANKE HRVATSKE : PRIOPĆENJE

reprogramiranju hrvatskih dugova, uspješan nastavak stabilizacijske politike o kojem najočiglednije svjedoče stabilnost cijena i tečaja nacionalne valute, pregovori sa Svjetskom bankom o podršci u restrukturiranju gospodarstva i sanaciji banaka, vrlo povoljne ocjene siječanjske misije MMF-a na temelju kojih se opravdano očekuje odobrenje za dodatno povlačenje sredstava odobrenih stand-by aranžmanom osnovni su okvir i temelj za daljnje vođenje monetarne politike - naglašeno je na sjednici Savjeta NBH, održanoj večeras pod predsjedanjem guvernera Narodne banke Hrvatske dr. Pere Jurkovića. Kako se navodi u priopćenju sa sjednice, stabilnost cijena održava se u Hrvatskoj već godinu i pol veoma uspješno: porast cijena od 0,1 posto u ožujku znači godišnju inflacijsku stopu od 1,2 posto, a tromjesečni rast cijena bio je na godišnjoj razini od 3,5 posto, što je unutar najavljene granice i na razini najstabilnijih gospodarstava u svijetu. Budući da kod proizvođača nije zabilježen nikakav rast cijena, ne očekuje se ni nadalje inflacijski pritisak po toj osnovi, što je dobra pretpostavka za nastavak stabilizacijske politike. Tečaj kune također pokazuje dugotrajniju stabilnost. Napravljene analize kretanja nominalnog i realnog efektivnog tečaja u odnosu na devet najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera opovrgavaju stanovite primjedbe da je previše restriktivna novčana politika dovela do precijenjenosti domaće valute i ugrozila položaj izvoznika. Naime, ako se u račun uzme košarica valuta i kretanje inflacije kod nas i kod glavnih partnera pokazuje se, zapravo, lagana deprecijacija kune. Od studenog 1994. do ožujka 1995. godine deprecijacija kod računica s maloprodajnim cijenama iznosi 1,5 posto, a na temlju proizvođačkih cijena čak 6,7 posto. Privremeni podaci o prošlogodišnjoj platnoj bilanci također ne daju signale o "pogrešnoj" tečajnoj politici: suficit tekućeg računa iznosi oko 103 milijuna dolara, suficit kapitalnog i financijskog računa 586 milijuna dolara, a i rezerve pri Narodnoj banci Hrvatske povečane su tijekom prošle godine za 790 milijuna dolara. Sve to ukazuje da nema ekonomskih razloga da se stabilnsot tečaja kune ne održava i nadalje. Povoljna je okolnost za nastavak stabilizacijski usmjerene novčane politike i to što državni proračun uredno izmiruje svoje obveze iz dugoročnog kredita prema središnjoj banci i sadašnje stanje njegove zaduženosti je veoma nisko. Osobitu pozornost pri oblikovanju daljnjih mjera središnje monetarne vlasti valja posvetiti kamatnoj politici i pripremama odgovarajućeg instrumentarija za očekivani porast ponude deviza, kako od turističke sezone tako i od doticanja inozemnog kapitala. Realne kamate su na vrlo visokoj razini (što je, doduše, karakteristično i za druge zemlje u tranziciji), a razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa izrazito visoka (tijekom posljednih godinu dana uglavnom oko 10 do 11 posto). To se nepovoljno odražava na gospodarski rast, no rješavanje tog problema nije moguće bez temeljitog prestrukturiranja gospodarstva i s tim povezane sanacije banaka, što je i glavni sadržaj druge etape Stabilizacijskog programa. U njegovom ostvarivanju valja nastaviti usklađeno djelovanje i blisku suradnju svih nosilaca gospodarskih odluka, a osobito središnje banke i Vlade Republike Hrvatske, jer su upravo zahvaljujući takvom odnosu mogli biti polučeni i dosadašnji impresivni stabilizacijski učinci - jednodušna je ocjena Savjeta NBH, kaže se na kraju priopćenja. (Hina) pp dd 050832 MET apr 95