PARIŠKI ĆE KLUB REPROGRAMIRATI HRVATSKI INOZEMNI DUG

ZAGREB, 21. ožujka (Hina) - Pariški će klub reprogramirati hrvatski inozemni dug od milijarde dolara (pet milijardi kuna), na 14 godina uključujući i dvogodišnji poček otplate. Usaglašeni zapisnik o tome potpisali su rano jutros u Parizu predstavnici 15 država kreditora i članovi hrvatskog izaslanstva u kojem su bili potpredsjednik Vlade Borislav Škegro, ministar financija Božo Prka, ministar Zlatko Mateša, guverner Narodne banke Hrvatske Pero Jurković, zamjenik guvernera Zdravko Rogić i pomoćnik ministra financija Joško Kulišić. Po povratku u Zagreb članovi hrvatskog izaslanstva održali su konferenciju za novinare na kojoj je bilo riječi o tijeku pregovora i o detaljima sporazuma. Ističući da su pregovori trajali neprekidno 21 sat odnosno od jučer u podne potpredsjednik Škegro je kazao da je dogovoreno da otplata počne u siječnju 1998. godine i to po rastućoj krivulji, a dogovoreno je i reprogramiranje zatezne kamate. Sporazum s Pariškim klubom znači veliko financijsko rasterećenje za Hrvatsku, uređenje odnosa sa razvijenim svijetom, a njime su otvorena vrata novim povoljnijim financijskim aranžmanima. Ujedno je to, naglasio je Škegro, raskid u financijskom smislu i svih veza sa bivšom zajedničkom državom. Guverner NBH Pero Jurković ukazao je da sporazum s Parišim klubom rješava polovicu ukupnog hrvatskog duga prema ino vjerovnicima što Hrvatsku svrstava među uredne dužnike te će se lakše moći sklapati novi financijski aranžmani i početi pregovori s Londonskim klubom odnosno komercijalnim bankama. Naglasio je da je sporazum, na kojem se dugo radilo, povoljan za Republiku Hrvatsku jer predviđa progresivnu otplatu koja ostavlja dovoljno prostora za razvoj hrvatskog gospodarstva navodeći tako da će do kraja stoljeća biti otplaćeno tek šest posto glavnice. Govoreći o značaju potpisanog sporazuma ministar financija Božo Prka je napomenuo da Hrvatska do kraja listopada ove godine sa svakom od 15 država kreditora treba sklopiti bilateralni sporazum o otplati obveza. On je naglasio da će to poboljšati hrvatski bonitet na svjetkom tržištu kapitala, a naša će se zemlja obratiti i svjetskim agencijama za utvrđivanje boniteta država, nakon čega će se plasirati državne obveznice. Što se pak tiče dužnika, ministar Prka je kazao da će se detaljno snimiti stanje te da će se nakon toga uputiti Saboru zakon prema kojem bi se dio ino dugova koji otpada na uništena i razorena poduzeća pretvorio u javni dug, dok će ostali dužnici svoje obveze apsolutno morati izmiriti. Ministar Zlatko Mateša skrenuo je pozornost na strategiju hrvatske Vlade u međunarodnim financijskim odnosima ističući da će sporazum imati pozitivan refleks i na ukupan gospodarski rast jer se otvaraju vrata i mogućnosti suradnje i s engleskim, francuskim i američkim institucijama za poticanje izvoza. Zamjenik guvernera HBH Zdravko Rogić pojasnio je da je dvije trećine ukupnog duga (alocirani i nealocirani) prema Pariškom klubu reprogramirano te da su uvjeti nestandardno povoljni. Zatezna se kamata inače ne reprogramira, ali je dogovorena otplata od sredine 1996. godine i to u deset polugodišnjih rata. Reprogramirani su dugovi nastali prije prosinca 1982. a oni dugovi poslije tog roka nisu bili predmet reprograma. Budući u otplati tih dugova ima zaostataka (68 milijuna dolara) dogovoreno je da se oni podmire do kraja listopada ove godine, kazao je Rogić. Na kraju je potpredsjednik Škegro istaknuo da se Hrvatska bolje ocjenjuje od drugih država kao i da klasičan otpis dugova Hrvatskoj ne bi bio u interesu, jer bi bio to dokaz o totalnoj nemoći otplate dugova čime bi opala kreditna sposobnost zemlje. (Hina) db dd 211715 MET mar 95