SVIJET U 8 SATI

ZAGREB, 1. travnja (Hina) NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN-a je u noći s petka na subotu, po našem vremenu, jednoglasno prihvatilo rezoluciju broj 981 o uspostavi novog mandata UN-a za Hrvatsku do 30. studenog ove godine pod nazivom "Operacija UN-a za obnovu povjerenja u Hrvatskoj" (UNCRO). Rezolucijom 982 o BiH i 983 o Makedoniji produžava se dosadašnji mandat UNPROFOR-a do 30. studenog ove godine pod nazivom UNPROFOR u BiH te UNPREDEP u Makedoniji. Rezolucija broj 981 o uspostavi novog mandata UN-a za Hrvatsku izglasana je u 23. minuti poslije ponoći, odnosno nakon isteka hrvatske odluke o prestanku mandata UNPROFORA. Rezolucijom o novom mandatu za Hrvatsku defininirana su načela operacije koja će se temeljiti na provedbi sporazuma o prekidu vatre od 29. ožujka 1994. i ekonomskog sporazuma od 2. prosinca 1994., provedbi relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti te na pomoći snaga UN-a u kontroli hrvatskih granica promatranjem i izvješćivanjem. Rezolucija potvrđuje suverenitet i teritorijalni integritet Hrvatske unutar njezinih međunarodno priznatih granica i poziva hrvatsku Vladu i lokalne srpske vlasti na pregovore temeljem plana Z-4. Vijeće sigurnosti poziva na provođenje elemenata Vanceova plana - demilitarizaciju područja pod kontrolom lokalnih srpskih vlasti, povratak svih prognanih i izbjeglih i uspostavu lokalnih policijskih snaga radi zaštite ljudskih prava svih stanovnika. Rezolucija definira operaciju UN-a kao privremeni aranžman koji će stvoriti uvjete za rješenje kroz pregovore koje je u skladu sa teritorijalnom integritetom Republike Hrvatske i koje jamči prava svih zajednica koje žive u određenim područjima Hrvatske, neovisno čine li tamo većinu ili manjinu. NEW YORK - "Stvaranje novih snaga u Hrvatskoj ističe opredjeljenost Vijeća sigurnosti za suverenitet i teritorijalni integritet Republike Hrvatske unutar njezinih međunarodno priznatih granica. To je razlog zašto se ova nova operacija zove Operacija UN-a za ponovnu uspostavu povjerenja u Hrvatskoj, i samo hrvatska vlada ima pravo kontrole hrvatskih međunarodnih granica", kazao je u obraćanju Vijeću sigurnosti u petak, nakon usvajanju novog mandata UN-a za Hrvatsku, predstavnik SAD-a Karl Idenfurth. On je dodao da je američka administracija zabrinuta prolaskom dobara preko hrvatske granice bez hrvatskog odobrenja ili znanja, te da je to u suprotnosti s člankom 12. Rezolucije 820. Nepopustljivost bosanskih Srba u prihvaćanju plana Kontaktne skupine Idenfurth je ocijenio i dalje najvećom preprekom miru. "Obnova je napora u jačanju sankcija protiv te strane prijeko potrebna", istaknuo je američki predstavnik. Ruski veleposlanik Sergej Lavrov izrazio je zabrinutost zbog vojnih priprema strana u Hrvatskoj, a nedavnu hrvatsku odluku o otkazu mandata UNPROFOR-a ocijenio je destabilizirajućim elementom. "Činjenica da je novi mandat UN-a u Hrvatskoj potreban, posljedica je opstruktivnog stava hrvatskih Srba prema Vanceovom planu", kazao je njemački veleposlanik pri Vijeću sigurnosti UN-a Detlev Graszurandzau. "Srpska strana nikad nije poštivala njegove glavne odredbe i oni su ga u praksi obezvrijedili", dodao je on. "Očita je njihova namjera da zalede status quo u Hrvatskoj i odgode politički kompromis s hrvatskom vladom dok, de facto, secesija ne postane izgledna. Bilo kakav politički koncept hrvatskih Srba koji nadilazi regionalne aautonomije u Hrvatskoj je nerealan", riječi su njemačkog veleposlanika. ZAGREB - "Operacija UN-a za obnovu povjerenja u Hrvatskoj" naziv je novog mandata UN-a za Hrvatsku, a time je Hrvatska uključena u sam naziv operacije koja ima skraćenicu UNCRO, izjavio je za emisiju "Slikom na sliku" stalni predstavnik Republike Hrvatske pri UN dr. Mario Nobilo u telefonskom javljanju iz New Yorka. "U imenu nove operacije u Hrvatskoj sadržana je riječ Hrvatska i to je bila zadnja stvar za koju se hrvatska delegacija doista uporno borila. To nema neke velike pravne posljedice za tekst rezolucije, koji je u tom pogledu mnogo jači. To je bilo pitanje suvereniteta na čemu smo morali istrajati i stanovite tvrdoglavosti ruske delegacije da se taj prijedlog Hrvatske odbije", kazao je Nobilo. Na upita zašto se "vodila zapravo toliko iznenađujuća bitka o samom pitanju imena i što je zapravo htjela ruska diplomacija", Nobilo je kazao da je ona "očito na ovom primjeru demonstrirala određene interese srpske strane - da ne pristaje na ništa što nosi ime Hrvatska". "Cijeli tekst toliko je jasan u pogledu granica, reintegracije i suvereniteta Hrvatske, da je bilo zapravo smiješno blokirati cijeli proces i inzistirati na nečemu što je samo po sebi razumljivo i uobičajeno u nazivu operacija - u principu one uvijek sadrže i ime zemlje na čijem se teritoriju izvode", ističe Nobilo. "Mislim da je cijela rezolucija do sada najbolja u političkom smislu jer pojačava osnovne interese Hrvatske, a to je suverenitet i teritorijalni integritet u međunarodno priznatim granicama", nastavlja dr. Nobilo. MADRID - Dva člana izaslanstva Hrvatskoga sabora (Hrvatske interparlamentarne grupe), zastupnici u Zastupničkom domu akademik Dalibor Brozović i dr. Savka Dabčević-Kučar govorili su u petak, na 93. konferenciji Inerparlamentarne unije (IPU), uglednome forumu, sastavljenom od izaslanstva 115 parlamenata svijeta i više velikih međunarodnih organizacija i udruga. Konferencija završava rad u subotu, izglasavanjem niza rezolucije u svezi s glavnim temama. Podnositelji rezolucija su Nacionalne grupe (parlamenti/narodne skupštine) zemalja članica IPU. WASHINGTON - Sjedinjene Države idućeg će tjedna službeno imenovati umirovljenog generala Johna Sewella (Džon Seuel) za vojnog savjetnika Federacije Hrvata i Bošnjaka u BiH, izjavio je u petak pomoćnik državnog tajnika SAD Richard Holbrooke (Ričard Holbruk). Sewall trenutno radi kao zamjenik direktora Nacionalnog sveučilišta za obranu i on će i dalje obavljati tu dužnost dok bude savjetnik Federacije. PORT-AU-PRINCE - Misija Ujedinjenih naroda u Haitiju (MINUHA) je u petak zamijenila multinacionalne snage koje su pod vodstvom Sjedinjenih Država, omogućile povratak na vlast haićanskog predsjednika Jean-Bertrand Aristidea 15. listopada 1994. "U trenutku kada UN preuzima smjenu od multinacionalnih snaga upućujem želje za naš zajednički uspjeh", izjavio je glavni tajnik UN Butros-Butros Gali, tijekom svečanosti predaje vlasti, u nazočnosti Aristidea i američkog predsjednika Billa Clintona. SOFIJA - Bugarska, Grčka, Bjelorusija, Ukrajina i Mađarska pozvane su na sastanak zemalja pogođenih embargom uvedenim protiv tzv. SR Jugoslaviji (RFJ, Srbija, Crna Gora), objavio je u petak grčki ministar vanjskih poslova Carolos Papulias u Sofiji. Papulias, koji je u službenom posjetu Bugarskoj, dao je tu izjavu tijekom zajedničke konferencije za novinstvo sa svojim bugarskim kolegom Georgijem Pirinskim. Papulias je prije dana predložio da se sastanak ministara vanjskih poslova, zemalja pogođenih embargom, održi u travnju u Ateni, istodobno sa sastankom 23 zemlje Gospodarske suradnje Crnog mora (CEN). PARIZ - Francuski predsjednik Francois Mitterrand je u petak pozvao Europsku uniju da "jamči svoje socijalne obveze" izražavajući zadovoljstvo što Europa počinje "izlaziti iz same koncepcije tržišne Europe". Mitterrand se u Parizu obratio nekolicini stotina mladih Europljana okupljenih na 11. općoj skupštini "Forum mladih" Europske zajednice. Pozdravljajući djelo osnivača Europe i "radujući se velikom obavljenom djelu", francuski predsjednik je inzistirao da se u fazi koja slijedi EU prvenstveno bavi "svakodnevicom" svojih građana. KIJEV - Ukrajina će aktivno sudjelovati u programu "partnerstva za mir" NATO-a, izjavio je ukrajinski predsjednik Leonid Kučma, u petak u Kijevu tijekom susreta s američkim tajnikom obrane Willamom Perryjem. Taj program je "jedan od putova prema mirnoj Europi u budućnosti", naveo je predsjednik, čije riječi navodi agencija Interfax-Ukrajina. Leonid Kučma je informirao Perryja o odlukama ukrajinskih čelnika glede stabilizacije situacije u autonomnoj republici Krim. Perry je nagasio "veliki uspjeh u području vojne suradnje između dviju zemalja". ANKARA - Turska vojska poriče optužbu UNHCR-a da je prilikom upada u sjeverni Irak prognala 15 tisuća iračkih Kurda. "To je nemoguće", izjavio je za agenciju Reuter turski vojni glasnogovornik, brigadir Dogu Silahcioglu, dodavši da su "poduzete sve mjere za sigurnost lokalnog stanovništva". Glasnogovornik UNHCR-a u Ženevi izjavio je da je prema pouzdanim izvješćima oko 15.000 iračkih Kurda zbog turske vojne akcije bilo prisiljeno napustiti svoje domove. (Hina) fs 010740 MET apr 95