FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SAD: JESU LI BIJELCI DISKRIMINIRANI U ODNOSU NA MANJINE I ŽENE?

(od dopisnice Hine Sanje Pucak) WASHINGTON, 26. ožujka (Hina) - Jesu li bijelci diskriminirani u Americi u odnosu na pripadnike manjina i žene, pitanje je koje je u posljednje vrijeme jedno od središnjih u američkom javnom životu te u kampanji za predstojeće predsjedničke izbore. Uredbe, donesene prije 30 godina u vrijeme američkog predsjednika Lyndona Johnsona, kojima je kao uvjet za poslovanje poduzeća sa vladinim institucijama bilo propisano nepostojanje diskriminacije prema pripadnicima manjina, te njihovo proširenje u vrijeme Richarda Nixona, izrodile su se, po Republikancima, u svoju suprotnost i sve su češće pod njihovim udarom. Oni, naime, tvrde da se povlasticama i prednostima koje uživaju manjine i žene u zapošljavanju, obrazovanju, vladinim programima dokida temeljno obilježje američkog društva - jednake mogućnosti za sve. Njima se suprostavljaju zagovornici tih prava smatrajući da smisao propisa nije u kvotama i povlasticama, nego u ideji uklanjanja tragova predrasuda, odnosno diskriminacije prema ženama i manjinama. Koliki je stvarni učinak tih propisa u proteklih 30 godina govori i nedavno istraživanje savezne komisije koja je osnovana prije četiri godine kako bi pratila prepreke u napredovanjima u službama. Iako se stanje nešto popravilo, po njihovim nalazima, rukovodeći su položaji u industriji još uvijek povlastica muškaraca - bijelaca. Oni čine 95 posto rukovodilaca, dok su na nižim rukovodećim funkcijama bjelkinje zastupljene sa 40 posto, crnkinje sa pet posto, a crnci čak i manje. U tih 30 godina znatno je porastao broj žena i pripadnika manjina koji su stečenim obrazovanjem i vještinama kvalificirani za uspon, no očigledno još nije dovoljno vremena proteklo da bi se iskorijenile predrasude. Zaključak istraživanja je da je razlog tome stereotip odnosno predrasuda bijelaca da žene nisu dovoljno čvrste, da su crnci nedisciplinirani, hispanici lijeni, a azijati sposobniji za tehničke poslove nego li za one usmjerene na kontakte s ljudima. Vodeći predsjednički kandidati također su se počeli izjašnjavati u pogledu tih propisa. Teksaški senator Phil Gramm najavio je da će predsjedničkom uredbom ukinuti kvote i povlastice. "Ja sam za jednake i neograničene mogućnosti za sve u Americi i nisam za posebne povlastice ni za koga", kazao je nedavno. Vođa senatske većine Bob Dole pak smatra da Amerikanci trebaju "društvo slijepo za boju (kože)". U svojoj predsjedničkoj kampanji Dole će, obzirom da je ne tako davno podupirao takve povlastice, morati objasniti promjenu svoga stajališta i obraniti se od optužbi Demokrata da je njegov zaokret prema ovom pitanju politički motiviran. Takvi su propisi po njemu prihvatljivi ako otklanjaju tragove diskriminacije, no ako predstavljaju jedino kvote i povlastice koje favoriziraju pojedince samo zato što pripadaju pojedinim skupinama onda "tu podvlači crtu". Bivši guverner Tennesseeja i ministar obrazovanja, koji je za svoga mandata zabranio stipendije temeljene na rasi, Alexander Lamar, najavio je da će kao predsjednik nastojati pretvoriti načelo jednakih mogućnosti "u individualna, a ne u grupna prava". Pri tom je izrazio potporu referendumu koji će se iduće godine održati u Kaliforniji o ukidanju takvih kvota i povlastica. Američki predsjednik Clinton, zbog pritisaka koje su stvorili Republikanci, naredio je preispitivanje svih takvih programa i pripravan je promijeniti one koji ne funkcioniraju ili su nepravedni. U javne rasprave uključila su se i brojna društva za zaštitu prava pojedinih manjina te udruženja za ženska prava koja brane te propise, a rješavanje pitanja tih prava preselilo se i u sudnice. U San Franciscu, primjerice, roditelji Azijata podigli su tužbu jer smatraju da su upravo rasne kvote, u ovom slučaju ograničavajuće, onemogućile neke talentirane američke Kineze u pohađanju najboljih škola. I Federalni žalbeni sud nedavno je zaustavio savezni program kojim su bile predviđene financijske povlastice u izdavanju licenci poduzećima za pružanje telekomunikacijskih usluga koje vode žene ili pripadnici manjina. Senatski odbor za financije također je zaustavio jedan program kojim su bile previđene porezne olakšice na području telekomunikacija za takva poduzeća. (Hina) ps br 260749 MET mar 95

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙