(od dopisnice Hine Sanje Pucak)
WASHINGTON, 26. ožujka (Hina) - Jesu li bijelci diskriminirani u
Americi u odnosu na pripadnike manjina i žene, pitanje je koje je u
posljednje vrijeme jedno od središnjih u američkom javnom životu te u
kampanji za predstojeće predsjedničke izbore.
Uredbe, donesene prije 30 godina u vrijeme američkog predsjednika
Lyndona Johnsona, kojima je kao uvjet za poslovanje poduzeća sa
vladinim institucijama bilo propisano nepostojanje diskriminacije
prema pripadnicima manjina, te njihovo proširenje u vrijeme Richarda
Nixona, izrodile su se, po Republikancima, u svoju suprotnost i sve su
češće pod njihovim udarom.
Oni, naime, tvrde da se povlasticama i prednostima koje uživaju
manjine i žene u zapošljavanju, obrazovanju, vladinim programima
dokida temeljno obilježje američkog društva - jednake mogućnosti za
sve.
Njima se suprostavljaju zagovornici tih prava smatrajući da smisao
propisa nije u kvotama i povlasticama, nego u ideji uklanjanja tragova
predrasuda, odnosno diskriminacije prema ženama i manjinama.
Koliki je stvarni učinak tih propisa u proteklih 30 godina govori i
nedavno istraživanje savezne komisije koja je osnovana prije četiri
godine kako bi pratila prepreke u napredovanjima u službama.
Iako se stanje nešto popravilo, po njihovim nalazima, rukovodeći su
položaji u industriji još uvijek povlastica muškaraca - bijelaca. Oni
čine 95 posto rukovodilaca, dok su na nižim rukovodećim funkcijama
bjelkinje zastupljene sa 40 posto, crnkinje sa pet posto, a crnci čak
i manje.
U tih 30 godina znatno je porastao broj žena i pripadnika manjina
koji su stečenim obrazovanjem i vještinama kvalificirani za uspon, no
očigledno još nije dovoljno vremena proteklo da bi se iskorijenile
predrasude.
Zaključak istraživanja je da je razlog tome stereotip odnosno
predrasuda bijelaca da žene nisu dovoljno čvrste, da su crnci
nedisciplinirani, hispanici lijeni, a azijati sposobniji za tehničke
poslove nego li za one usmjerene na kontakte s ljudima.
Vodeći predsjednički kandidati također su se počeli izjašnjavati u
pogledu tih propisa. Teksaški senator Phil Gramm najavio je da će
predsjedničkom uredbom ukinuti kvote i povlastice. "Ja sam za jednake
i neograničene mogućnosti za sve u Americi i nisam za posebne
povlastice ni za koga", kazao je nedavno.
Vođa senatske većine Bob Dole pak smatra da Amerikanci trebaju
"društvo slijepo za boju (kože)". U svojoj predsjedničkoj kampanji
Dole će, obzirom da je ne tako davno podupirao takve povlastice,
morati objasniti promjenu svoga stajališta i obraniti se od optužbi
Demokrata da je njegov zaokret prema ovom pitanju politički motiviran.
Takvi su propisi po njemu prihvatljivi ako otklanjaju tragove
diskriminacije, no ako predstavljaju jedino kvote i povlastice koje
favoriziraju pojedince samo zato što pripadaju pojedinim skupinama
onda "tu podvlači crtu".
Bivši guverner Tennesseeja i ministar obrazovanja, koji je za svoga
mandata zabranio stipendije temeljene na rasi, Alexander Lamar,
najavio je da će kao predsjednik nastojati pretvoriti načelo jednakih
mogućnosti "u individualna, a ne u grupna prava". Pri tom je izrazio
potporu referendumu koji će se iduće godine održati u Kaliforniji o
ukidanju takvih kvota i povlastica.
Američki predsjednik Clinton, zbog pritisaka koje su stvorili
Republikanci, naredio je preispitivanje svih takvih programa i
pripravan je promijeniti one koji ne funkcioniraju ili su nepravedni.
U javne rasprave uključila su se i brojna društva za zaštitu prava
pojedinih manjina te udruženja za ženska prava koja brane te propise,
a rješavanje pitanja tih prava preselilo se i u sudnice.
U San Franciscu, primjerice, roditelji Azijata podigli su tužbu jer
smatraju da su upravo rasne kvote, u ovom slučaju ograničavajuće,
onemogućile neke talentirane američke Kineze u pohađanju najboljih
škola.
I Federalni žalbeni sud nedavno je zaustavio savezni program kojim su
bile predviđene financijske povlastice u izdavanju licenci poduzećima
za pružanje telekomunikacijskih usluga koje vode žene ili pripadnici
manjina. Senatski odbor za financije također je zaustavio jedan
program kojim su bile previđene porezne olakšice na području
telekomunikacija za takva poduzeća.
(Hina) ps br
260749 MET mar 95
ATP Indian Wells: Poraz Mektića i Venusa
Musk kaže da je X pao zbog kibernetičkog napada
Ukrajinski general: Nema opasnosti od opkoljavanja trupa u Kursku
Prosvjedna šetnja subotičkih studenata duga 100 kilometara
Nove sirijske vlasti kažu da je vojna operacija u Latakiji završena
Izraelska obustava pomoći u Gazu pogoršava stanje u toj enklavi
SP ski-skokovi: Norveška suspendirala sve umiješane u skandal s odijelima
Gradonačelnici Zagreba, Splita, Osijeka i Čakovca zadovoljni postignućima s otpadom
Ontario će američkim korisnicima električnu energiju naplaćivati 25 posto više
Direktoru Zagrebačkih mažoretkinja nakon žalbe određene mjere opreza