PEKING: ZAVRŠETAK DIPLOMATSKIH KONZULTACIJA KINE I FILIPINA

PEKING, 22. ožujka (Hina) - U Pekingu bi danas trebale završiti trodnevne konzultacije visokih kineskih i filipinskih diplomatskih dužnosnika, najavljene i kao prigoda za razgovor dviju strana o problemu otočja Spratley, odnosno Nansha, kako ga Kinezi zovu. Riječ je o otočju u Južnom kineskome moru, na koje, uz Kinu, suverenitet polažu i Filipini, Tajvan, Malezija, Brunei i Vijetnam. U kinesko-filipinskim odnosima pitanje Spratleya zaoštreno je posljednjih mjeseci, pogotovo otkako je Manila od Pekinga zatražila objašnjenje zbog navodne vojne nazočnosti u vodama koje smatra dijelom svojega gospodarskog pojasa. Tvrdeći da su na jednom od koraljnih otočića podignuta skloništa za smještaj kineskih ribara i njihova ulova, uz odbacivanje primisli da je riječ o vojnim zgradama (bunkerima, tvrdili su Filipinci), ili bilo kakvoj demonstraciji vojne nazočnosti, Peking je također negirao navode o nasilnom zadržavanju filipinskih ribarskih brodova oko sporne stijene. Ipak, još prošloga je tjedna glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova na upit mogu li se zaklonima na spomenutom otočiću, osim kineskih, služiti i ribari iz drugih zemalja, ponovno je izjavljivao da je riječ isključivo o prodručju pod kineskim suverenitetom. Tvrdeći da do 70-ih godina nitko drugi i nije isticao svoje pravo na otočje Nansha, čije je podmorje, po svemu sudeći, bogato naftom i plinom, Kina svoj suverenitet nad otočjem i pripadajućim mu vodama smatra neupitnim. Kako, međutim, u isticanju suvereniteta nije jedina, Kina istodobno ističe i spremnost na bilateralne razgovore o tom problemu. Recept, koji za očuvanje dobrosusjedskih odnosa te očuvanje regionalnog mira i stabilnosti, predlaže Peking zemljama jugoistočne Azije svodi se na zajedničko istraživanje otočja, dakle podmorja, koje u gospodarskome smislu mnogo obećava, i na ostavljanje za poslije rješavanja spornih pitanja. Moguća jabuka razdora među zemljama jugoistočne Azije, otočje koje s napretkom raznih istraživanja izgleda sve bogatije, a nalazi se u području gdje prolaze važni pomorski trgovački putovi, navelo je članice ASEAN-a da se godine 1992. Manilskom deklaracijom izjasne za mirno rješavanje sporova vezanih uz Spratleye. Naravno, i Kina - jako zainteresirana za dobre odnose sa zemljama ASEAN-a - ističe potrebu mirnog rješavanja sporova, uz uzajamne konzultacije i pregovore. U uvjetima kada nije jedina koja polaže pravo na otočje Nansha, Kina svakim svojim potezom u ovome području izaziva veliku pozornost. Pogotovo ako ga zainteresirane druge zemlje doživljavaju u kontekstu moguće kineske regionalne vojne nazočnosti. Tada se, u vezi s brzim kineskim gospodarskim rastom te sve jačim položajem u međunarodnim odnosima, redovito postavlja i pitanje o stvarnim kineskim planovima i namjerama. Uvjeravanja Pekinga da nema i da neće biti odstupanja od njegove vanjske politike utemeljene na pet načela miroljubive koegzistencije, ne umanjuje nelagodne slutnje da bi golema i sve jača Kina jednoga dana svoje interese mogla ostvariti na štetu susjeda i bez obzira na to što oni misle. U tom se smislu na svaki kineski potez oko spornog otočja Nansha gleda kao na lakmus-papir za testiranje kineskih odnosa sa zemljama jugoistočne Azije i sa susjedima uopće. Potpuno svjestan toga, Peking pregovore o spornom otočju vodi sada s Filipinima u okviru redovitih godišnjih diplomatskih konzultacija na razini zamjenika ministara vanjskih poslova. Time je, što se kineske strane tiče, pitanje o kojem se višekratno izjašnjavao i filipinski predjednik Ramos, svedeno u benigne okvire razgovora "o bilateralnim pitanjima te međunarodnim problemima od zajedničkog interesa". Bez alarmantnih prizvuka, a uvijek i s mogućim nastavkom na višoj razini. Istodobno, nema dvojbe da će i sadašnji posjet tajlandskog ministra vanjskih poslova Pekingu biti prilika da se čuje što o problemu misle zemlje ASEAN-a, odnosno da im se posredstvom Tajlanda upute eventualna uvjeravanja o željama za dobrosusjedstvom. (Hina) mer sd 221046 MET mar 95