QIAN QICHEN O KINESKOJ VANJSKOJ POLITICI

BEIJING, 10. ožujka (Hina) - Potpredsjednik kineske Vlade i ministar vanjskih poslova Qian Qichen (Ćien Ćičen) održao je danas u palači kineskog Kongresa konferenciju za tisak. Privukavši veliku pozornost kineskih i stranih medija, uz izravan televizijski prijenos, ministar Qian je govorio o kineskim stajalištima prema Ujedinjenim narodima, o kinesko-američkim i kinesko-ruskim odnosima, o pitanjima Taiwana i Hong Konga, o ljudskim pravima te sporu nekoliko azijskih država oko otočja u Južnom kineskom moru. Posebno značenje ovog Qianovog susreta s novinarima jest u tome što je upriličen dok još zasjeda kineski Kongres, dakle u vrijeme vrlo preciznog definiranja stajališta o svim za Kinu relevantnim pitanjima, uključujući i vanjskopolitička. Obilježavanje 50-te obljetnice osnutka UN, Kina kao stalna članica Vijeća sigurnosti drži dobrom prilikom da se pogleda u prošlost i u budućnost ove organizacije. Tijekom godina, pedeset jednoj zemlji-osnivaču UN pridružilo se još 130-ak država, i to većinom zemalja u razvoju. Kina dakle podržava potrebu reformiranja UN uz davanje veće uloge Općoj skupštini. Tako bi OS mogla održavati zajedničku volju većine svojih članica. Drugo, Kina podržava potrebu reforme i proširenja Vijeća sigurnosti, ali tako da njegov sastav, stalni ili ne, uvažava kriterij ravnopravne zemljopisne zastupljenosti država-članica, čime bi ovo tijelo zaista dobilo na reprezentativnosti. Treće, potrebno je uopćiti iskustva iz dosadašnjih mirovnih operacija snaga UN-a i izvući pouke. Kina vjeruje da se mirovne akcije UN-a trebaju usredotočiti na postizanje političkog rješavanja regionalnih sporova te da se ne smije ići u pravcu institucionalizirane vojne intervencije. Napokon, Kina vjeruje da bi UN morale posvećivati veću pozornost pitanjima gospodarskog i društvenog razvitka, jer njihovo nerješavanje može ugroziti mir i sigurnost u svijetu. Govoreći o pitanju ujedinjenja s Taiwanom, kineski ministar vanjskih poslova pojasnio je što znači načelo "jedne Kine", istaknuto u novogodišnjem prijedlogu predsjednika Jiang Zemina (Đing Zemina) kao preduvjet za ujedinjenje s Taiwanom. Odgovarajući na pitanje znači li to da Taiwan mora bezuvjetno prihvatiti NR Kinu, ili bi za Kinu bilo prihvatljivo i formiranje Republike Taiwan, koja bi zatim s NR Kinom stupila u federalni ili konfederalni odnos, ministar je istaknuo kako je poštivanje ovog načela temelj na kojem dvije strane mogu raspravljati o svim pitanjima, osim o nezavisnosti Taiwana. Istaknuvši da dvije strane mogu razgovarati i o gore postavljenim pitanjima, Qian je opovrgnuo pisanje pojedinih tajvanskih listova o mogućem ulasku Taiwana u UN, dodajući da načelo "jedne Kine" apsolutno isključuje bilo ulazak Taiwana u UN, bilo njegovo pravo na predstavništvo pri UN. Neizbježno pitanje bilo je i ono o ljudskim pravima, te pokušaju da se posebnom rezolucijom na ženevskom zasjedanju Vijeća za ljudska prava UN-a osudi stanje ljudskih prava u Kini. U bilateralnim ili multilateralnim odnosima Kina nije protivna razgovoru o ljudskim pravima, ali se ti razgovori moraju voditi na temeljima uzajamnog poštovanja, rekao je Qian. Kina se protivi praksi da se multilateralni organ, poput ovog u Ženevi, na prijedlog nekih zemalja koristi za donošenje rezolucije protiv Kine, ili bilo koje druge zemlje. Upitan hoće li sve to utjecati na kinesko-američke odnose, ministar je rekao da ovakve akcije SAD ne pridonose dijalogu o ljudskim pravima između dvije zemlje, ali da Kina taj dijalog neće prekinuti. Upitan hoće li zaista gospodarski razvoj Kine dovesti do većeg stupnja ljudskih prava, kineski ministar je odgovorio da Kina to uvijek ističe, da proces demokratizacije traje, ali da se pritom misli na demokraciju s kineskim značajkama, ne obvezatno istu kao na Zapadu. Potvrdivši da je lani u listopadu prihvatio poziv Douglasa Hurda da posjeti London, kineski potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova rekao je da još nije određeno vrijeme toga posjeta, pozdravljajući istovremeno želju Velike Britanije da popravi odnose s Kinom. Kinesko-britanski odnosi zahladnjeli su zbog pitanja Hong Konga. Kineski ministar i danas je istaknuo da je u pripremnim radnjama za kinesko preuzimanje suvereniteta nad Hong Kongom Beijingu partner britanska vlada u Hong Kongu, i da Beijing očekuje da britanska strana poštuje dogovor postignut oko načina preuzimanja suvereniteta, do čega će doći godine 1997. Govoreći o odnosima s Rusijom, ministar vanjskih poslova je istakao da "kinesko-ruski odnosi sada se prilično dobro razvijaju", upućujući na razmjenu visokih izaslanstava i suradnju između dvije zemlje. "Nedavni posjeti ministra Kozireva omogućio nam je intezivnu razmjenu mišljenja", dodao je Qian. "Što se tiče pitanja zajedničkih granica, ruska je vlada dala na znanje da će poštivati potpisani sporazum o granicama, da će ovaj biti ratificiran, i mi smo time zadovoljni". Upitan hoće li pitanje ljudskih prava utjecati na rezultate posjeta američkog trgovinskog predstavnika Mickeya Kantora ovog vikenda Kini, ministar Qian je rekao da će Kantor potpisati formalni sporazum o zaštiti intelektualnih prava, te razgovarati o nizu pitanja vezanih uz trgovinu, među ostalim i o pristupu Kine Svjetskoj trgovinskoj organizaciji u svojstvu članice-osnivača, pitanju "onoga što američka strana naziva deficitom u trgovini s Kinom" te sporazumu o pristupu tržištu. Ministar Qian je izrazio uvjerenje da se može očekivati napredak u kinesko-američkim trgovinskim odnosima. Govoreći u zadnje vrijeme često isticanom pitanju kineske uloge u Južnom kineskom moru, vezano uz probleme otočja Spratley, ili kineski Nansha, na koje uz Kinu polažu pravo i Brunei, Malezija, Filipini, Taiwan i Vijetnam, Qian je podsjetio da je kineski suverenitet nad ovim otočjem do 70-ih godina bio neupitan te da Kina sada tamo ne poduzima nikakve vojne akcije kao i da je spremna na dijalog. (Hina) mer br 101430 MET mar 95