ZAHUKTAVA SE PREDIZBORNA KAMPANJA U FRANCUSKOJ

PARIZ 13. ožujka (Hina) - Šest tjedana prije francuskih predsjedničkih izbora, prema rezultatima ispitivanja javnog mnijenja koji se u posljednje vrijeme svakodnvno objavljuju, degaullist Jacques Chirac ima najviše izgleda da naslijedi Francoisa Mitterranda nakon njegove 14-godišnje vladavine. Prema istraživanjima instituta IFOP, objavljenih u "Journal du Dimanche", Chirac, koji se po treći natječe za predsjednika, dobio bi u prvom krugu glasovanja 23. travnja 28 posto glasova, socijalistički kandidat Lionel Jospin 22 posto, a premijer Edouard Balladur, također degaullist 19 posto glasova. U drugom krugu glasovanja Chirac bi pobijedio Jospina 59 prema 41 posto. U slučaju da se u drugom krugu natječu Chirac i Balladur, prvi bi dobio 64 posto, a drugi 36 posto glasova. Ulaskom u kampanju socijalističkog kandidata Lionela Jospina, koji je prošli tjedan predstavio opsežan program, otvorena je izborna borba između ljevice i desnice, koja se do tada uglavnom vodila između dva kandidata desnice iz iste stranke, degaullističke stranke "Okupljanje za Republiku" (RPR), pariškog gradonačelnika Jacquesa Chiraca i premijera Edourda Balladura. Rezultati istraživanja javnog mnijenja izazvali su uzbunu u izbornom stožeru premijera Balladura, koji je donedavno bio apsolutni favorit, pogotovo nakon što je u prosincu prošle godine, socijalist Jacques Delors, bivši predsjednik Europske komisije obznanio da se ne namjerava kandidirati. Balladurov izborni stožer predlaže premijeru agresivniji i češći nastup pred biračima. Balladur, kojeg drže tihim, pouzdanim i marljivim administrativcem, ne želi se mijenjati. "Takav sam kakvog me Bog stvorio", kaže premijer. No, glavnim razlogom promjene raspoloženja biračkog tijela na njegovu štetu očito su nedavne afere oko nezakonitog prisluškivanja telefona, te afera s američkim diplomatima, kojima je ministar unutarnjih poslova i Balladurov saveznik u predizbornoj kampanji Charles Pasqua pripisao industrijsku špijunažu. Zbog te afere, ministra unutrašnjih poslova napao je šef dilpomacije Alain Juppe, glavni saveznik Jacquesa Chiraca u predizbornoj borbi, optužujući ga da mu se miješa u posao. Amerikanci su tu aferu protumačili kao unutrašnju, predizbornu stvar Francuske. Najnoviji događaj koji je uzdrmao Balladurov položaj je polemika koju je izazvao napis u posljednjem broju satiričkog tjednika "Okovani patak". List tvrdi da je premijer 1993. godine, prije stupanja na dužnost premijera, ostvario dobit od 2,5 milijuna franaka (500.000 dolara) prodajom dionica informatičke tvrtke GSI, čiji je svojedobno bio predsjednik, te da je u razdoblju između 1988-93., dok je bio zastupnik u parlamentu, kao savjetnik te tvrtke mjesečno zarađivao 100.000 franaka (20.000 dolara). Balladurov izborni stožer je potvrdio te brojke, ali tvrdi da nije prekršen zakon. Iako nema nikakvih dokaza da je zakon kršen, polemika je negativno odjeknula, pa je Balladur u petak odlučio predočiti javnosti svoje imovno stanje, što je ranije odbijao. Unatoč svemu, Balladur nastavlja izbornu utrku, premda iz redova njegove i Chiracove stranke već ima zahtjeva da se povuče. On igra na kartu čovjeka od povjerenja i tvrdi da ga kritike protivnika stimuliraju. Premijer je izjavio za francuski radio da ima potporu dvije trećine među zastupnicima sadašnje desne većine u parlamentu. On tvrdi da može okupiti "degaulliste, liberale i kršćanske demokrate". Okupljanje svih Francuza po njemu je "smisao predsjedničkih izbora". Socijalistički kanidat Lionel Jospin je u svom programu, kojim pokušava okupiti ljevicu i koji je ocijenjen klasičnim lijevim programom, ocijenio da je smanjenje nezaposlenosti "prioritet svih prioriteta". On obećava do 1997. godine smanjenje radnog vremena s 39 na 37 sati tjedno, zatim reformu poreznog sustava kako bi se spriječile spekulacije na financijskom tržištu i smanjenje poreznih opterećanja za radnike s niskim primanjima. Predlaže da se uvede porez za proizvode uvezene iz zemalja koje ne poštuju minimalne socijalne standarde, u kojima se djeca i zatvorenici prisiljavaju na rad. Jospin također predlaže da se na razini Europske unije uvede ekološki porez za sve zagađivače. On je u svom programu otvorio i pitanja ženskih prava, AIDS-a i droge. Jospin predlaže i institucionalne reforme. On se zauzeo za skraćenje sadašnjeg predsjedničkog mandata sa sedam na pet godina, o čemu bi raspisao referendum. S tim u vezi, Balladur se izjasnio za sedmogodišnji mandat, koji se ne bi mogao obnoviti, dok je Chirac za status quo. Predsjednik Francois Mitterand podržao je Jospina. On je u interviewu u dnevniku "Figaro" izjavio: "Nije tajna, glasovat ću za njega i nadam se da će oni koji su me do sada slijedili učiniti to isto". Što se tiče pitanja u vezi s Europskom unijom, sva tri glavna kandidata izjasnila su se za prelazak na jedinstvenu europsku valutu do kraja stoljeća. Međutim, bivši predsjednik Valery Giscard D'Estaing, koji je u utorak obznanio da se ne namjerava kandidirati, izrazio je žaljenje što nijedan od kandidata nema u svom programu "projekt federalne Europe". (Hina) sv rb 131011 MET mar 95