FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RAZGOVORI PREDSJEDNIKA TUĐMANA S AMERIČKIM POTREPREDSJEDNIKOM GOREOM

KOPENHAGEN, 12. ožujka (Hina) - Predsjednik Republike Hratske dr. Franjo Tuđman danas je u Kopenhagenu razgovarao s američkim potpredsjednikom Alom Goreom, nakon čega su na zajedničkoj konferenciji za novinare obznanili poticaj za novi mandat Vijeća sigurnosti UN-a za Hrvatsku. Predsjednik Tuđman je naglasio da odluka o prestanku mandata UNPROFOR-a s 31. ožujkom 1995. ostaje na snazi, no slijedom svoje mirovne politike Hrvatska prihvaća daljnju međunarodnu nazočnost na svojem teritoriju. "Hrvatska je željela ubrzati mirno rješenje zbog neodržive okupacije dijela svoga teritorija. Željeli smo pridonijeti stabilizaciji prilika, a to ćemo u suradnji s UN, SAD i drugim međunarodnim čimbenicima potvrditi i poticajem za novi međunarodni mehanizam", naglasio je predsjednik Tuđman. Prema danas objavljenim pojedinostima, nove bi međunarodne snage ponajprije nadzirale međunarodne granice Hrvatske prema BiH i tzv. SRJ, nadzirale pristup za UNPROFOR i druge međunarodne organizacije u BiH, preko područja koje trenutačno nije pod kontrolom hrvatskih vlasti, te omogućile primjenu sporazuma o prekidu vatre i gospodarskog sporazuma, a u cilju reintegracije sada okupiranih područja u ustavno-pravni poredak Hrvatske. Predsjsjednik Tuđman je s tim u vezi pročitao sljedeću izjavu: "Od 1. travnja 1995. mandat UNPROFOR-a u Hrvatskoj prestaje, zajedno s Vijećem sigurnosti i svojim partnerima u međunarodnoj zajednici Hrvatska će nastojati dogovoriti novi mandat Vijeća sigurnosti UN za međunarodnu nazočnost u Hrvatskoj, koja će: 1. Nadzirati međunarodne granice između Republike Hrvatske i SRJ (Srbije i Crne Gore) i između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine na onim mjestima gdje glavne granične prijelaze sada ne nadziru vlasti Republike Hrvatske; 2. Nadzirati pristup i komunikacije UNPROFOR-a i drugih međunarodnih humanitarnih organizacija za Bosnu i Hercegovinu preko područja koje sada nije pod nadzorom vlasti Republike Hrvatske; 3. Omogućiti nastavak primjene sporazuma o prekidu vatre od 29. ožujka 1994. i Gospodarskog sporazuma od 2. prosinca 1994., omogućiti primjenu budućih sporazuma kojima je cilj reintegracija u Hrvatsku i omogućiti primjenu svih relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN i Opće skupštine. Ovisno o uspjehu pregovora o mandatu za novu međunarodnu nazočnost u skladu s gore iznesenim stajalištima i tijekom ograničenog vremenskog razdoblja Vlada Hrvatske suglasna je da se nastavi sadašnja međunarodna nazočnost kako bi se ostvarivale funkcije u vezi s misijom u Bosni i Hercegovini i funkcije bitne za nastavak primjene gore navedenih sporazuma od 29. ožujka i 2. prosinca 1994. Američki potpredsjednik Al Gore ocijenio je ovakvo stajalište Hrvatske "mudrim" i obznanio nakanu SAD da preko veleposlanice Madeleine Albright (Medlin Olbrajt) pokrenu odgovarajuće inicijative u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Za takav koncept međunarodne nazočnosti postoji i suglasnost svih država članica Kontaktne skupine, istaknuo je američki potpredsjednik. Odgovarajući na pitanja novinara, hrvatski predsjednik Tuđman i američki potpredsjednik Gore, iznijeli su i neke pojedinosti. Nove međunarodne snage imale bi oko pet tisuća ljudi, no zasad nije određen njihov stastav, kao ni to iz kojih zemalja bi njihovi pripadnici došli. Te će posebne snage i nadalje imati zadaću očuvanja mira i bit će snage Ujedinjenih naroda. Iz američkih diplomatskih krugova se doznaje da vojnici SAD-a u novim međunarodnim mirovnim snagama za Hrvatsku neće sudjelovati. Očekuje se da će već potkraj ovog mjeseca uslijediti odluka Vijeća sigurnosti UN oblikovana u odgovarajuću rezoluciju, a podpredsjednik Gore je izrazio zadovoljstvo što će predsjednik Tuđman uskoro - već ovoga tjedna - posjetiti Washington i pritom razgovarati s predsjednikom Bilom Clintonom. Tijekom prijepodneva predsjednik Tuđman se u Bela centru u Kopenhagenu sastao i razgovarao s glavnim tajnikom UN-a Butrosom Butrosom-Galijem i danskim ministrom vanjskih poslova Nielsom Helvegom Petersenom. I s njima je razgovarao o prilikama na prostoru bivše Jugoslavije, a osobito u Hrvatskoj, te o novim poticajima za mirno rješenje krize. (Hina) fp mm 121254 MET mar 95

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙