HOĆE LI SE U AUSTRIJSKIM ŠKOLAMA USKORO NOSITI FEREDŽA?

BEČ, 7. ožujka (Hina) - Pozivajući se na Kuran i aludirajući na stanje u školama, predsjednik islamske vjerske zajednice u Austriji Ahmed Abdelrahimsai založio se, u interviewu austrijskoj televiziji, za to da muslimanske žene moraju na glavi nositi feredžu, muslimansku obrednu maramu, dok se učitelji vjeroispovijesti, po njegovim riječima, moraju pobrinuti da se vjernice tog islamskog propisa i pridržavaju. Abdelrahimsaiovo stajalište izazvalo je u austrijskoj javnosti brojne reakcije, uglavnom negativnog karaktera, ali i riječi razumijevanja i poziva na toleraciju. Zastupnici Haiderovih "Slobodnjaka" (Die Freiheitlichen), stranke njemačke nacionalne orijentacije, u Abdelrahimsaiovim riječima prepoznaju "radikalne vjersko-političke signale". S obzirom da u Austriji "živi već oko 300.000 muslimana", oni zahtijevaju mjere, kako kažu, protiv "vjerskog fundamentalizma" i, videći u nošenju feredže "svjesni znak separatizma", traže da se nošenje feredže u školama zabrani zakonom. Vicekancelar, ministar obrazovanja, te stranački prvak konzervativne "Narodne stranke" Erhard Busek također se protivi nošenju feredže, ali za sada samo poziva muslimane da svoje ponašanje usklade s običajima kulturne sredine u kojoj žive. Vrlo utjecajni biskup St. Poltena Kurt Krenn pitanje feredže smatra unutarnjim problemom islamske vjerske zajednice, a ono što ta vjerska zajednica unutar svoje skupine čini, njezinom slobodom. Socijaldemokrat i predsjednik bečkog Školskog vijeća, Kurt Scholz, poziva na toleranciju za sve vjerske zajednice, ističući da "školstvo mora respektirati propise vjerskih zajednica o odjeći". Scholz smatra da se zahtjevi za državnom zabranom nošenja feredže postavljaju po ugledu na Francusku te da se stanje u Austriji ne može uspoređivati s onim u Francuskoj. "Francuska, Turska i Sjedinjene Američke Države isključuju svaku vrstu vjerske nastave u školama", a u Austriji postoji ustavom zajamčeno pravo o slobodi izražavanja vjerskih običaja, a sam zakon o vjerskoj nastavi iz 1948. godine jamči svim vjerskim zajednicama ravnopravnost. Scholz nadalje tvrdi da, jednako kao što unutar Katoličke crkve postoji pokret ka "povratku na određena načela", tako je to slučaj i s islamskom zajednicom. No, njegova stranačka kolegica i tajnica Saveza žena socijaldemokratske stranke, Irmtraud Karlsson, Scholzove riječi nazvala je "neodgovornim pojednostavljivanjem", kojim se "popušta fundamentalističkom pritisku" u Austriji. Na njezine su se riječi nadovezali brojni protivnici feredže iz političkog i javnog života, ukazujući na činjenicu da vjerski vođa Abdelrahimsai na "smrtnu osudu" Salmana Rushdija nije pronašao riječi dostatne distance. A kada je nedavno, na poziv ministrice za pitanja žena Johanne Dohnal, u Austriji boravila prema islamu kritički nastrojena bangladeška spisateljica Taslina Nasreen - kojoj pojedini islamski krugovi prijete smrću - Abdelrahimsai je taj poziv Beča nazvao "neprijateljskim aktom protiv muslimana u Austriji". Abdelrahimsaiov poziv islamskim nastavnicima da na nastavi više "posreduju islamsku samosvijest", te njegovo mišljenje da "mlađi naraštaji opet moraju postati vjerniji Kuranu", protivnici feredže tumače kao uvod u mogući sukob kultura, o čijem mirnom rješenju može ovisiti "budućnost otvorene i još uvijek stabilne Europe". A put između asimilacije i integracije pripadnika islamske vjeroispovijedi se ne smije prepuštati slučaju, niti ga mogu rješavati socijalni romantičari, zaključuju protivnici feredže. (Hina) mil br 071008 MET mar 95