IZVIJEŠĆE TADEUSZA MAZOWIECKOG O MEDIJIMA U BIH, SRJ I MAKEDONIJI

WASHINGTON, 23. veljače (Hina) - "Srbijanski su mediji pod snažnim nadzorom države i služe kao uspješno oružje u formuliranju programa dominantnih političkih snaga temeljenog na srpskom nacionalizmu te služe u poticanju mržnje prema drugim narodima bivše Jugoslavije", navodi se u izviješću o medijima na području bivše Jugoslavije posebnog izvjestitelja Komisije za ljudska prava Tadeusza Mazowieckog. U dijelu izviješća, objavljenog u utorak, koje govori o medijima Srbije i Crne Gore navodi se da većina medija i dalje podržava isključive nacionalističke poruke kojima se niječu prava drugih naroda, a to se odnosi čak i na neke medije koji se proglašavaju neovisnima. "Srpski su mediji odigrali negativnu ulogu u ratovima u BiH i Hrvatskoj, izazivajući nacionalnu mržnju", piše Mazowiecki. On navodi kako mu je vlada SRJ uskratila pristup i mogućnost ispitivanja potrebnog za izradu izviješća. RTV Srbije, jedina koja emitira na nacionalnoj razini, ima iznimno jaki utjecaj na javnost, a na isti način Crnom Gorom dominira tamošnja televizija. Napominje se da moćni položaj direktora srbijanske ustanove više godina drži član Socijalističke partije Srbije te da Vlada odbija prepustiti parlamentu imenovanje tog dužnosnika. RTV Srbije treba se, po ocjeni Mazowieckog, smatrati "pretežito propagandnim oružjem vladajuće SPS". Zabrinjavajućim ocjenjuje onemogućavanje ravnopravnog pristupa svim političkim strankama. Na posljednjim izborima SPS je dobila 227 minuta programa, a sve ostale stranke u rasponu od ukupno tri do 34 minute, s tim da je jedino SPS bila zastupljena u vijestima dok su druge stranke predstavljane u Kronici izbora, navodi se u izvješću. Podsjećajući da opozicijske stranke tu ustanovu nazivaju "TV Bastille", Mazowiecki podsjeća da RTV Srbije također redovito odbija objavljivati ispravke iako je to po zakonu obvezna. Značajna je politička uloga srbijanske televizije i na područjima pod nadzorom Srba u Hrvatskoj i BiH, napominje Mazowiecki i dodaje da su lokalne vlasti, od razmimoilaženja sa Beogradom, značajno ograničile prijem srbijanske televizije. TV Politika i TV Studio B dvije su privatne televizijske stanice, no ograničenog utjecaja zbog toga što se mogu pratiti samo na manjem području zemlje. Zbog ograničena prijema ni Radio B-92, Radio Index, Radio Politika i Studio B nemaju utjecaj kakav na javnost ima državni radio. Mazowiecki bilježi i dvije radijske emisije koje potiču toleranciju i mir. Riječ je o emisiji "VIN" koju jedamput tjedno emitira Studio B i "Dobu razuma" tjednoj emisiji triju neovisnih radio stanica. Izvješće podsjeća da je srbijanska vlada ranije ukinula glavne medije na albanskom jeziku (TV Priština i Rilindja) te da sada izlazi nekoliko tjednika na tom jeziku. Tisak nije pod tako snažnom kontrolom vlade, kao elektronski mediji, posebice u Beogradu, i izdaje se više neovisnih novina, no njihov je tiraž znatno manji. Tri glavna dnevnika "Politika", "Ekspres politika" i "Večernje novosti", pod nadzorom su ili su bliske vlasti. Politikina rubrika "Odjeci i reagiranja" poznata je kao poligon za iskazivanje nacionalne i svake druge mržnje i netrpeljivosti. Politika se, navodi izviješće, nedavno distancirala od vladine politike. Izviješće, (sastavljeno prije obračuna sa "Borbom"), navodi da je taj vodeći opozicijski list pred prijetnjom ukidanja. Među tjednicima izdvajaju se "Vreme" i "Monitor" zbog antiratnog stava i opozicijskih gledišta, dok se nacionalističkima ocjenjuju "Duga" i "Pogledi". U Crnoj je Gori glavni dnevnik "Pobjeda" u državnom vlasništvu. Izviješće navodi kako nema dokaza da u Srbiji postoji monopol na tiskanje ili distribuciju tiska, osim na Kosovu, gdje albanske novine plaćaju deset puta veću cijenu za tiskanje. Monopol tiskare i prodaje postoji u Crnoj Gori. Novinska agencija Tanjug u službi je srbijanske nacionalističke politike, a kao privatne navode se FoNet i Tiker. Mazowiecki bilježi da srbijanska vlada ignorira odluku Ustavnog suda SRJ o neustavnosti nadzora vlade nad frekvencijama te zabrinjavajućim ocjenjuje pokušaj da se zakonima onemogući inozemna pomoć medijima. Oko tisuću novinara RTV Srbije i 300 TV Novi Sad, pretežito protuvladinih stajališta, stavljeno je protekle godine na listu čekanja uz smanjene plaće i Mazowiecki izražava zabrinutost zbog moguće političke pozadine takvog postupka. Unatoč odlukama sudova, nekima je onemogućen ulazak na RTV Srbiju, a slični su slučajevi zabilježeni i na RTV Crna Gora te na Radiju Tivat gdje je povratak na posao onemogućen za dva novinara hrvatske nacionalnosti. Izviješće bilježi i slučajeve otkaza novinarima koji su kritizirali vlasti te ističe da su najteži progoni novinara na Kosovu. U Crnoj Gori telefonske su prijetnje i uvrede pravilo ponašanja prema opozicijskim novinarima, kao i oružani napadi i bacanje bombi na uredništva. Prostorije sarajevskog Oslobođenja i TV Sarajeva u Beogradu prošle su godine okupirane za potrebe bosanskih Srba i nisu poduzeti nikakvi koraci vlasti kako bi se to ispravilo, dodaje se u izviješću. "Mediji u Srbiji i Crnoj Gori potiču neprijateljsvo naroda prema drugim narodima bivše Jugoslavije". Hrvate se naziva ustašama, Muslimane mudžahedinima, islamskim fundamentalistima, ratnicima džihada itd. Neprijatelje se često naziva čudovištima ili zvijerima. U isto vrijeme mediji su stvorili iskrivljenu sliku povijesti i nedavnih sukoba. Izgrađeni su mitovi o "golorukim braniteljima domovine" i "srpskoj pravdi". Agresija na Hrvatsku u najboljem se slučaju naziva sukobom i opisuje kao nastavak drugog svjetskog rata i borbe protiv ustaša, a sa Muslimanima kao borba protiv Otomanskog carstva. U brojnim su radijskim i tv emisijama glavni su gosti "ratni heroji" koji govore o ubijanju i veličaju rat. Mediji iskrivljuju i izvješća, pa tako srpska javnost dugo vremena nije znala tko granatira Sarajevo, nego joj je ponuđeno tumačenje o muslimanskoj 'podvali' radi poticanja strane intervenicje. Izviješća i priopćenja iz inozemstva ili stranih medija, koja sadrže negativna mišljenja o službenoj srpskoj politici cenzuriraju se. Nazivi nepriznatih tvorevina koriste se u službenoj formi poput "Republika Srpska Krajina" i "Republika Srpska". Mediji često izvještavaju o "međunarodnoj zavjeri protiv Srba", a sve se izjave i stajališta, neprijateljska prema Srbiji proglašavaju dijelom te zavjere. Sankcije se tretiraju kao "genocidne" i uperene "protiv čitavog srpskog naroda". Opozicijske političare napada se kao loše Srbe i izdajice. Navodi se i slučaj oduzimanja akreditacijama stranim novinarima jer su "satanizirali SRJ i čitav srpski narod". MEDIJI U BIH Izviješće Tadeusza Mazowieckog o medijima u BiH podijeljeno je na tri dijela. Na područjima BiH pod nadzorom vlade rad medija je otežan jer je oprema uništena u napadima snaga bosanskih Srba, a navodi se i da su pojedini politički vođe poticali svoje saveznike u medijima na kršenje ljudskih prava ohrabrujući ih na objavljivanje izmišljotina i na etničke napade te su poduzimali akcije protiv onih čije je izvještavanje odražavalo drugačija stajališta. Svim medijima u područjima pod kontrolom Vlade BiH nedostaju temeljni uvjeti za normalni rad, navodi Mazowiecki i stoga je potrebna inozemna pomoć, financijska i tehnička. Neovisni su mediji u posebno teškom položaju što stvara rizik za daljnji razvoj demokracije, ocjenjuje posebni izvjestitelj. Vlada BiH nije još uspjela izraditi odgovarajuće zakonodavstvo kojim se određuje sloboda medija. Izviješće bilježi nastojanja Stranke demokratske akcije da ovlada svim medijima, posebice RTV BiH i nekim radio stanicama. Uz RTV BiH postoji i sarajevska privatna televizija Hayat TV, koja emitira pretežito zabavni program, čiji je uređivački odbor sastavljen isključivo od bosanskih Muslimana. Uz Radio BiH, glavni su izvor informacija za građane Sarajeva Radio Zid, kojeg pomaže UNESCO, Radio 99, blizak glavnoj opozicijskoj stranci, te Radio Vrhbosna blizak hrvatskoj zajednici u Sarajevu i katoličkoj crkvi. U Sarajevu se tiskaju dva dnevnika Oslobođenje i Večernje novine. Iako se uglavnom ne sukobljava s politikom vlade Oslobođenje objavljuje i kritičke napise, navodi izviješće. Urednički mu je odbor višenacionalan, a osvojio je mnoge nagrade za novinare i za mir. "Radeći u podrumima i dijeleći novine na ulicama Sarajeva Oslobođenje je postalo vodeći simbol borbe BiH za preživljenje". Večernje novine također imaju višenacionalni uređivački odbor i nastoje ostvariti uravnoteženu uređivačku politiku. Ohrabrujućim izviješće ocjenjuje veliki broj tjednika. Među najistaknutijma su "BH dani", koji imaju reputaciju ozbiljnog i profesionalnog lista, i "Ljiljan" izražene nacionalističke orijentacije i sa "muslimanskim uredničkim odborom". "Stečak" se u izvješću identificira kao magazin koji izražava stajališta sarajevskih Hrvata. Za vrijeme rata u BiH ubijen je ili ranjen najmanje 41 domaći i strani novinar ili tehničar, što predstavlja najveću prijetnju slobodi medija, posebice u slučajevima kada su žrtve bile mete zbog svoje profesije, navodi posebni izvjestitelj. Kao primjeri poticanja na mržnju bilježe se poziv "Radio Hayata" Muslimanima na odmazdu protiv sarajevskih Srba i Hrvata nakon napada na tržnicu Markala, te tuzlanskog lista "Zmaj od Bosne" na ubijanje Srba. Zbog toga što ne postoji sindikalna. strukovna ili ma kakva druga zaštita novinara, o nekim se osjetljivim pitanjima, poput nasilja i korupcije u Sarajevu, ne izvještava, a kad su pokušali o tome pisati novinari su bili izloženi maltretiranju. O medijima bosanskih Srba, u kontekstu slobode izražavanja, teško se može i govoriti jer su stvoreni silom i radi iskrivljavanja informacija, u službi vojnih i političkih ciljeva, ocjenjuje Mazowiecki. Ubijanje Muslimana prikazuje se kao sveta dužnost u obrani pravoslavlja. U izvješćima s bojišta snage bosanskih Srba redovito su "isprovocirane i napadane" i zatim "prisiljene da se brane". Za provokacije su uvijek odgovorne "muslimanske snage", "mudžahedini", "islamisti" ili "ustaše". Jezik TV Pala je uvredljiv pa se tako Izetbegović naziva "Balijom", a sarajevski Srbi izdajicama srpskog naroda. Informativna agencija SRNA također je u službi iskrivljavanja činjenica, dodaje izviješće. Na područjima BiH pod kontrolom HVO-a mediji su, po ocjeni Mazowieckog, često iskrivljavali izviješća ili namjerno davali netočna. Zabilježena su izviješća uvredljiva za Muslimane, u kojima ih se nazivalo balijama, mudžahedinima ili fundamentalistima. Ti su mediji poticali diskriminaciju, mržnju i kršenja ljudskih prava. Dopisnici hrvatskih medija iz područja pod nadzorom HVO "posebno su doprinijeli nacionalnoj mržnji", dodaje se. Stvaranjem Federacije to se značajno smanjilo, no nije i nestalo. Kao pozitvni primjer izdvaja se rad UNPROFOR-a i administracije EU u Mostaru, koji su, u pogledu lokalnih radio stanica, doveli do smanjenja napetosti. MAKEDONIJA Stanje medija u Makedoniji obilježavaju pokušaji dijela političkih snaga da utječu na njih kako bi osigurali političku moć. I u Makedoniji kao dominantni medij javlja se Makedonska televizija većim dijelom u vlasništvu i pod nadzorom države. U Makedoniji djeluje više od 20 privatnih televizija od kojih veliki dio emitira strane satelitske programe. Najveće dnevne novine tiskaju se u društvenoj tiskari Nova Makedonija, koja ima monopol, te se preko nje i prodaju. Stanje u medijima otežano je posljedicama sankcija protiv Srbije te grčkim embargom, napominje se u izviješću. Informativno djelovanje usmjereno protiv određenih nacionalnih skupina u Makedoniji daleko je manje izraženo nego u drugim državama bivše Jugoslavije, navodi posebni izvjestitelj Tadeusz Mazowiecki. Zaključno je zanimljivo zapaziti da se u ovom izvješću Tadeusza Mazowieckog, iako pod naslovom "Stanje ljudskih prava na području bivše Jugoslavije - Posebno izvješće o medijima", nema ni riječi o stanju medija u Sloveniji. (Hina) ps fp 230952 MET feb 95 23HHMM MET feb 95