IZVJEŠĆE O UPRAVNIM I SUDSKIM POSTUPCIMA ISELJENJA IZ STANOVA

postupci iseljenja iz stanova općenito utemeljeni na propisima te da nadležnim državnim tijelima (sudovima i upravnim tijelima) treba prepustiti da neometano provode svoje odluke. Ocjena je to iz pisma kojim Vlada dostavlja Zastupničkom domu Sabora Izvješće o problematici upravnih i sudskih postupaka iseljenja iz stanova koje su sačinila ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, pravosuđa i obrane te Javno pravobraniteljstvo. Međunaslov: Pokrenuto 16.471 upravni postupak iseljenja Po podacima Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, od 1. lipnja 1990. do 30. rujna 1994. godine, pokrenuto je ukupno 16.471 upravnih postupaka iseljenja iz stanova, od čega se na stanove u vlasništvu Republike Hrvatske odnosi 3.131, a na ostale stanove 13.340 postupaka. Zbog useljenja bez ikakvog akta pokrenuto je 9.706 postupaka ili 59 posto, zbog useljenja temeljem nevaljalog akata 1.283 postupaka, a zbog useljenja temeljem akta donijetog nakon 24. srpnja 1991. godine (nakon stupanja na snagu Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske) odnosi se 322 predmeta što je dva posto od ukupnog broja. Na iseljenje zbog zamjene stanova odnosi se 353 predmeta, na iseljenje podstanara 529 predmeta a na iseljenje članova domaćinstva stanara 4.278 postupaka. Od 16.471 pokrenutog postupka obustavljeno je njih 1.908, odbačeno ili odbijeno 3.715 zahtjeva, izvršeno 3.466 rješenja, neizvršeno 4.667 rješenja, a nerješeno 2.715 predmeta. Prema podacima tog Ministarstva od broja donijetih rješenja o iseljenju iz stanova u vlasništvu Republike Hrvatske, a takvih je 1.553, izvršeno je 357 njih ili 23 posto, dok 77 posto tih rješenja nije izvršeno. Ministarstvo pravosuđa u izvješću podsjeća da je sudska nadležnost temeljem Zakona o stambenim odnosima propisana radi otkaza stanarskog prava, te da je od 1991. do 15. studenog 1994. takav postupak zbog nekorištenja stana duže od šest mjeseci pokrenut u 3.185 slučajeva, a zbog sudjelovanja u neprijateljskoj djelatnosti protiv Republike Hrvatske u 260 slučajeva. Od ukupno 3.445 postupaka, riješen je 871 predmet. U izvješću se također napominje da u oko 300 predmeta Javno pravobraniteljstvo nije pokrenulo parnične postupke jer uz takve zahtjeve nisu dostavljeni potrebni podaci. U najvećem broju slučajeva, kako se ističe, Javno pravobraniteljstvo ne podnosi izvršni prijedlog radi iseljenja, jer su ti stanovi dani na privremeno korištenje. Međunaslov: Pravni i životni problemi iseljenja prognanika Ministarstvo pravosuđa posebno upozorava na probleme iseljenja prognanika, za koje nadležni ured za prognanike i izbjeglice treba pronaći odgovarajući smještaj. U praksi, upozorava se, postoje kako pravni tako i životni problemi, jer taj smještaj nije nužno u istom mjestu pa se javljaju problemi školovanja djece, mjesta zaposlenja, a često je riječ i o pripadnicima Hrvatske vojske i policije što dodatno komplicira preseljenje obitelji. Izvršnih postupaka u kojima su dužnici osobe sa statusom prognanika pred nadležnim je sudovima najviše u tijeku u Vinkovcima i Splitu (po 27 postupaka), u Karlovcu 20, te u Sisku pet takvih postupaka. "Posebno je za upozoriti da se kao vjerovnici u ovim predmetima javljaju osobe hrvatske narodnosti koje su pod prisilom morale iseliti iz područja tzv. SRJ ili iz okupiranih dijelova Bosne i Hercegovine, a dužnici su, pak, osobe hrvatske narodnosti - prognanici. To, dodatno, u socijalno-političkom smislu komplicira situaciju", upozorava Ministarstvo pravosuđa te zaključuje da ako se smatra da postoje političko-socijalni i moralni razlozi da se pojedina iseljenja ne dopuštaju, onda "u tom smislu treba mijenjati propise, a ne prepuštati državna tijela (sudove i upravne organe) da ne mogu provesti svoje odluke". Međunaslov: Izvršeno 246 deložacija iz tzv. vojnih stanova Stambena komisija Ministarstva obrane u svom izvješću navodi da je to Ministarstvo preuzelo upravljanje nad ukupno 39.139 stanova. Revizija stambenog fonda obavljena u lipnju prošle godine pokazala je da su, od 6.544 stana korištena bez pravomoćne odluke, stanari u 2.574 stanova stekli status hrvatskog branitelja i ispunjavaju kriterije za dodjelu stana na korištenje. Kod 2.462 stana taj kriterij nije ispunjen već su naprotiv ispunjeni uvjeti da se temeljem članka 94. Zakona o stambenim odnosima pokrene postupak iseljenja iz stanova. Kod preostalih 1.508 stanova, stanari su članovi obiteljskog kućanstva nositelja stanarskog prava ili je riječ o rodbini koji mogu naslijediti stanarsko pravo. Po izvješću Stambene komisije u 4.442 predmeta iniciran je postupak iseljenja i to pred upravnim organima 2.041 predmet a pred redovnim sudovima 2.401 predmet. Izvršeno je 246 prinudnih iseljenja, a od 8. lipnja prošle godine, od inicirane 131 deložacije, izvršeno ih je 66. Po podacima Ministarstva pokušanih a ne izvršenih deložacija je 293, dok deložacija nije ni pokušana u 682 predmeta. Međunaslov: O spornom članaku 94. Zakona o stambenim odnosima Javno pravobraniteljstvo u svom izvješću posebno upozorava na postupke za iseljenje na temelju članka 94. Zakona o stambenim odnosima. Broj takvih predmeta izuzetno je uvećan nakon donošenja Uredbe o preuzimanju sredstava bivše JNA I SSNO koja je stupila na snagu 3. listopada 1991. godine, a podsjeća se i na Uredbu od 24. srpnja iste godine temeljem koje je svako raspolaganje bivše JNA stanovima nakon tog datuma ništavno. "Bez obzira na to bivša JNA podijelila je znatan broj stanova nakon donošenja gore navedene Uredbe i to s rješenjima o pravu na otkup stana, a koje Zakon o stambenim odnosima ne poznaje", ističe Javno pravobraniteljstvo te dodaje: "Držeći se pozitivnih zakonskih propisa upravni organi u svezi postupka radi iseljenja osoba kojima je bivša JNA dodijelila stanove nakon 24. srpnja 1991. godine, a neovisno kako te odluke glase naređuju predaju stanova njihovom vlasniku Republici Hrvatskoj putem Ministarstva obrane". I hrvatska se Vlada u pismu upućenom uz Izvješće osvrće na članak 94. Zakona, kojim je propisana isključiva nadležnost tijela državne uprave za iseljenje osoba koje su u stan uselile bez pravomoćne odluke o davanju stana na korištenje ili koje druge valjane pravne osnove. Podsjeća se pri tom da je Ustavni sud pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti tog članka te izrazio sumnju da se njome povređuju odredbe Ustava. Vlada pojašnjava da se u postupku pred tijelima državne uprave primjenjuje Zakon o općem upravnom postupku, te da je Zakonom o upravnim sporovima osigurana sudska kontrola akata tijela državne uprave. Tako se i protiv rješenja donijetih temeljem članka 94. Zakona o stambenim odnosima može pokrenuti upravni spor, a time se osigurava i Ustavom zajamčena sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koje imaju javne ovlasti. "Kada je određeno pitanje stavljeno u nadležnost tijela državne uprave, dakle izvršne vlasti, ne može se tvrditi da se time povređuje odredba 4. Ustava, kojom je državna vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu", navodi Vlada naglašavajući da je volja zakonodavca da li će rješavanje određenih pitanja staviti u nadležnost izvršne ili sudske vlasti. "Stoga, Vlada Republike Hrvatske smatra da odredba članka 94. Zakona o stambenim odnosima nije u neskladu s Ustavom RH", zaključuje se u pismu. (Hina) bn ds 131153 MET feb 95 131153 MET feb 95