KONFERENCIJA ZA NOVINARE PREDSJEDNIKA TUĐMANA (III)

ponovnom sukobu Hrvata i Muslimana u BiH, te naporima za oživljavanje Federacije BiH, predsjednik Tuđman je podsjetio da je do hrvatsko-muslimanskih sukoba došlo ne samo iz subjektivnih nego i objektivnih razloga. "Međutim, nastojanjem našim i međunarodne zajednice, prije svega zaslugom SAD-a, koje su preuzele inicijativu i pod čijim je pokroviteljstvom potpisan washingtonski sporazum, taj sukob je obustavljen i započeo je proces stvaranja muslimansko-hrvatske Federacije s nacrtom konfederacije te Federacije s Hrvatskom. Nakon toga sporazuma nije bilo gotovo ni jednog pojedinačnog sukoba između Hrvata i Muslimana", rekao je dr. Tuđman ocijenivši da je to "veliki rezultat washingtonskog sporazuma". I posljednji sastanak u Muenchenu bio je na crti hrvatskih prijedloga o mogućnosti arbitraže međunarodne zajednice o spornim pitanjima koja stoje na putu djelotvornog oživotvorenja washingtonskih sporazuma. "Uvjeren sam", istaknuo je predsjednik Tuđman, "da smo na putu uspješnog rješavanja tih problema stvaranja Federacije, ali treba isto tako pronalaziti mogućnosti djelotvorne konfederacije s Hrvatskom, jer sama Federacija za hrvatski narod s obzirom na brojnost i položaj Hrvata u BiH ne bi bila dovoljna kad ne bi imali zajamčen opstanak i ravnopravnost konfederalnim odnosima". Na upit ostaje li pri svojoj najavi da neće razgovarati sa srbijanskim predsjednikom Miloševićem prije priznanja Hrvatske od strane Srbije, predsjednik Tuđman je kazao da ostaje pri svom stanovištu. Izrazio je pri tom spremnost da podnese svaki i diplomatski napor koji bi vodio okončanju ratne krize, koji bi spriječio daljnju i jednu žrtvu hrvatskog čovjeka radi ostvarenja nacionalnih ciljeva. Predsjednik je potvrdio spremnost pribjegavanju i krajnjim sredstvima ako bi to bilo u interesu obrane hrvatske slobode i suvereniteta. Odgovarajući na pitanje o međusobnom priznanju Hrvatske i SRJ, gdje je, po riječima novinara, problem u različitim interpretacijama granica, te na upit je li to moguće prigodom skorašnjeg posjeta hrvatskog ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića Beogradu, Predsjednik je ocijenio da se to ne može postići za vrijeme tog posjeta. Dodao je da će se tamo razgovarati o pripremi međusobnog priznanja. "U sklopu tog priznanja uopće ne dolaze u obzir razgovori o nekakvim graničnim pitanjima. Priznanje može biti samo priznanje Hrvatske u njezinim međunarodno priznatim granicama", istaknuo je dr. Tuđman. "I kad bi Srbija danas priznala Hrvatsku u njezinim međunarodnim granicama mi ne bismo ostavili UNPROFOR tu, jer je UNPROFOR služio Srbima za produženje njihove okupacije", kazao je predsjednik Tuđman odgovarajući na upit da li bi Hrvatska pristala na produženje mandata UNRPOFOR-a u slučaju priznanja Hrvatske u njezinim međunarodno priznatim granicama od strane Srbije. "Priznanje bi značilo odricanje Beograda od okupacije hrvatskih područja", rekao je dr. Tuđman, ocjenivši da bi se time primoralo 'kninske kolovođe' na pregovore i djelotvorno ispunjenje dogovora o mirnom rješenju. Povezujući proces zahtjeva za međunarodno priznanja koje postavlja i međunarodna zajednica, s jedne strane, te hrvatsko otkazivanje mandata UNPROFOR-a s druge strane, predsjednik Tuđman je kazao da je bitnim međunarodnim čimbenicima dano do znanja da je otkaz UNPROFOR-u uslijedio zbog njegove nedjelotvornosti, no da nije krivica prije svega na UNPROFOR-u, nego na lokalnim srpskim vlastima i pobunjenicima koji su spriječili izvršenje i Vanceova plana i provedbe rezolucija Vijeća sigurnosti, pa prema tome i na Beogradu. "Mi znamo da odlazak UNPROFOR-a znači onemogućivanje pobunjenim Srbima da se služe UNPROFOR-om kao fasadom za okupaciju, ali smo dali do znanja međunarodnoj zajednici da ćemo biti spremni da razmotrimo na koji način međunarodna zajednica može biti prisutna u mirnoj reintegraciji tih okupiranih područja u ustavno-pravni poredak Hrvatske", kazao je dr. Tuđman. Istaknuo je da je hrvatsko vodstvo već reklo "da ne bi imali ništa protiv toga da neki promatrači budu na granicama Hrvatske i prema BiH i prema Srbiji". Dodao je da ne bi imali ništa protiv "da međunarodna zajednica ima uvid nad tim da mi zaista želimo na miran način rješiti taj problem i osigurati sva etnička prava srpskoj zajednici, srpskoj manjini u Hrvatskoj i lokalnu samoupravu na područjima gdje su imali prije rata većinu u duhu našeg Ustava i Ustavnog zakona". Odgovarajući na pitanje tko će nakon odlaska UNPROFOR-a nadgledati sporazum o prekidu vatre, promet auto-cestom, hrvatski je predsjednik kazao da UNPROFOR nije bio taj koji je omogućio otvaranje auto-ceste nego je to bio politički sporazum. "Uloga UNPROFOR-a nije bila odlučujuća, nego su se stekle takve okolnosti da je Beograd morao preporučiti svojim klijentima da idu na to da se na mirni način počne reintegracija", rekao je dr. Tuđman dodajući da se raditi na stvaranju povjerenja i kod ostalog srpskog pučanstva da je u njihovom interesu da dođe do reintegracije u ustavno-pravni poredak Hrvatske. Ponavljajući da "odlazak UNPROFOR-a neće značiti nikakve bitne promjene u smislu hoće li biti ili neće biti sukoba", dr. Tuđman je podsjetio da NATO savez već razrađuje planove i razmatra osiguranje povlačenja UNPROFOR-a iz Hrvatske. Na pitanje zašto još uvijek nije primjenjen Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, predsjednik Tuđman je ustvrdio da su ljudska, politička, etnička i kulturna prava Srba u Hrvatskoj na svim područjima Hrvatske zajamčena, da Srbi žive i rade i na hrvatskom Sveučilištu, sudovima, parlamentu i drugdje. "Za to što nije implementiran na okupiranim područjima to je krivnja Beograda i srpskih kolovođa od Knina do Baranje koji su spriječili da se provede taj Ustavni zakon. Upravo se i radi o tome da odustanu od okupacije i da prihvate da se Ustavni zakon primjeni na okupiranim područjima", istaknuo je predsjednik Tuđman. Odgovarajući na pitanje o jučerašnjoj sjednici hrvatske Vlade održanoj pod njegovim predsjedanjem, dr. Tuđman je pojasnio da je na toj sjednici razmatrana provedba državne politike o bitnim pitanjima o kojima je govorio u svom Izvješću o stanju države i nacije pred Saborom, konkretizirajući ta pitanja prema sadašnjoj situaciji. Naveo je da je bilo riječi o nužnosti dosljedne provedbe gospodarskog preporoda, ubrzavanju privatizacije, povratka prognanika, demografskom preporodu Hrvatske, osiguravanju povratka hrvatskih iseljenika, potrebi ubrzanja dovršenja pravnog sustava. "Bilo je riječi", kazao je, i "o tome što nam nameće i u sigurnosnom i obrambenom smislu sadašnja situacija i eventualne mogućnosti s obzirom na sve moguće pretpostavke". "Bitno je da je i na toj sjednici došlo do izražaja potpuno jedinstvo hrvatske Vlade, ne samo s većinom u Saboru nego i inače s hrvatskom javnošću da se nastavi politički proces koji je uspostavom samostalne, demokratske Hrvatske doveo do stabilnosti demokratskog poretka u Hrvatskoj", rekao je dr. Tuđman. Odgovarajući na završetku konferencije za tisak na pitanje o ulozi NATO-a predsjednik Tuđman je naglasio da je danas govorio o NATO-u u svezi s planovima NATO-a u osiguravanju odlaska UNPROFOR-a. Istodobno predsjednik Tuđman je podsjetio da je "već davno međunarodnoj zajednici predlagao kako bi vjerojatno bilo djelotvornije angažiranje manjih postrojbi NATO-a s većim autoritetom ili s većom učinkovitošću od ovako nedjelotvornih postrojbi UNPROFOR-a, različitih uvježbanosti i daleko od problema u kojima su se našli". "Tko bi u slučaju da NATO osigurava odlazak UNPROFOR-a ili pak da NATO preuzme pojedine funkcije - a mi zaista ne bismo imali ništa protiv toga da postrojbe NATO snaga stanu na granice Hrvatske - bio u sastavu njegovih snaga, ne bi naravno ovisilo o Hrvatskoj nego o odluci vojnog i političkog vodstva NATO-a", rekao je predsjednik Tuđman na kraju današnje konferencije za novinare koja je do sada bila najposjećenija. (Hina) dm/sšh ds 101617 MET feb 95 101617 MET feb 95