PRVA SJEDNICA ODBORA ZA OBILJEŽAVANJE 50. OBLJETNICE POBJEDE

pobjede antifašističke koalicije u Europi i svijetu izabrao je danas Provedbeno vijeće od 11 članova, koje treba pripremiti program obilježavanja te obljetnice, uvažavajući i niz prijedloga izrečenih u višesatnoj raspravi tijekom današnje prve sjednice Odbora, održane u hrvatskom Saboru. Okviri rada Odbora, po riječima njegova predsjednika dr. Nedeljka Mihanovića, trebale bi biti izvorišne osnove hrvatskog Ustava, provedba nacionalnog pomirenja, utvrđivanje povijesne istine kao i povijesne uloge Hrvatske kao članice antifašističke koalicije te povezivanje s današnjom borbom protiv fašističkih recidiva, odnosno povezivanje II. svjetskog rata i Domovinskog rata. Program bi obilježavanja, ističe Mihanović, trebao sadržavati središnju proslavu u Hrvatskoj, sudjelovanje na središnjoj europskoj i svjetskoj proslavi, te simpozij u HAZU, izložbu, polaganje vijenaca na Oltar domovine, izdavanje prigodne poštanske marke ili serije poštanskih maraka, prigodno obilježavanje 9. svibnja Dana pobjede i 15. svibnja kao spomen Blajburškim žrtvama. Ocjenjujući da se taj okvir ne čini najpogodnijim, akademik Ivan Supek je rekao da mnoge stvari treba pojmovno raščistiti. Spominjući pri tom nacionalnu pomirdbu Supek je kazao da nema pomirdbe s ustaštvom i boljševizmom, jer sve to spada "na groblje povijesti". "Moramo se otresti svih zadaha ustaštva i boljševizma", napomenuo je Supek. Podsjetio je da je u Hrvatskoj borba protiv fašizma počela puno ranije, za vladavine kralja Aleksandra, a započeli su je braća Radić te Vladko Maček i tu veliku tradiciju HSS-a po Supeku treba posebno naglasiti. Narodnooslobodilačka borba je Hrvatsku dovela u red velike antifašističke koalicije, tada je stvorena Hrvatska, kojoj smo i danas nastavljači, rekao je uz ostalo Supek. Zlatko Binenfeld uz ostalo se založio za zakonsku zabranu veličanja NDH-a te predložio da se Dan pobjede proslavi na najvišoj razini u svim županijama uz sudjelovanje vrhovništva, klera i svih građana. Ljubo Drndić podsjetio je i na značaj sudjelovanja srpskog naroda u Hrvatskoj te manjina u antifašističkoj borbi, a Dušan Tumpić uz ostalo predlaže da se u Odbor uključe još neki od vjećnika ZAVNOH-a te zamjera što u odboru nema žena, a u svakom slučaju trebala bi biti i Olga Hebrang. Hrvatska nalazi svoje demokratsko uporište u činjenici da je hrvatski narod masovno sudjelovao u borbi protiv fašizma, ističe Luka Bebić naglašavajući da sada kada ima vlastitu državu Hrvatska treba afirmirati tu činjenicu. Po Bebićevim riječima Hrvatska je prva država koja je krenula u borbu protiv fašizma, ona je počela još 1922. u Istri, a u antifašističkoj borbi sudjelovali su svi socijalni slojevi, hrvatski narod i manjine, kao i srpska zajednica u Hrvatskoj. "Smatram da je Domovinski rat kontinuitet borbe hrvatskog naroda i hrvatske države u borbi protiv fašizma", kazao je uz ostalo Bebić. Važno je na istinit, povijesan način ocijeniti što se događalo u Drugom svjetskom ratu, mišljenja je Ante Miko Tripalo, koji ističe da se sinovi partizana, ustaša i domobrana danas zajedno bore u Domovinskom ratu. Marijan Šunjić drži da bi trajna orijentacija trebala biti koordinirano znanstveno-stručno utvrđivanje činjenica o II. svjetskom ratu kao i svih žrtava tog rata, a Boris Tepšić smatra potrebnim dati autentično tumačenje sadržaja hrvatskog doprinosa antifašizmu. Odbacujući prigovore upućene Odboru Saveza antifašističkih boraca Šime Balen je ustvrdio da je to isto tako demokratski odbor samo su u njemu članovi NOR-a. Predlažući neke od načina obilježavanja 50. obljetnice antifašističke koalicije, Balen je uz ostalo rekao da bi simboličan znak bio i vraćanje naziva Trgu žrtava fašizma. Admiral Sveto Letica predlaže da se cijela 1995. godina utvrdi i obilježava kao godina borbe hrvatskog naroda protiv fašizma. Po riječima Ivice Račana ne smije se dopustiti da se nakon jednog jednoumlja ide u drugu jednostranost u kojoj se u Hrvatskoj dovodi u pitanje antifašistička borba, a to potkrepljuje nemogućnošću da se svijetu objasni zašto se u Hrvatskoj preimenuju ulice i ruše spomenici antifašizmu. Program Odbora treba se zasnivati na povijesnoj istini pa stoga treba temeljito i znanstveno izložiti hrvatski antifašizam i predočiti ga svijetu i svim građanima Hrvatske, naglasio je Vladimir Šeks ističući da sve to mora biti u funkciji hrvatskog jedinstva i zajedništva. U više je navrata u raspravi predložena obnova porušenih spomenika, a Joža Horvat zalaže se da se unutar Odbora oforme komisije koje bi razmotrile obnovu spomenika, napravile reviziju do sada preimenovanih ulica te razmotrile prava vojnih invalida i boraca II. svjetskog rata. Akademik Ivo Padovan najavio je da će HAZU u drugoj polovici svibnja održati svečanu sjednicu u povodu 50. obljetnice pobjede antifašizma sa nizom znanstvenih radova o toj temi. (Hina) bn ds 081521 MET feb 95 081521 MET feb 95