ZASTUPNIČKI DOM SABORA: POLEMIČNA RASPRAVA O IZVJEŠĆU O RADU KOMISIJE ZA UTVRĐIVANJE RATNIH I PORATNIH ŽRTAVA DRUGOG SVJETSKOG RATA

ZA UTVRĐIVANJE RATNIH I PORATNIH ŽRTAVA DRUGOG SVJETSKOG RATA ratnih i poratnih žrtava Drugog svjetskog rata potaknulo je polemičnu raspravu u nastavku sjednice Zastupničkog doma hrvatskog Sabora. U ime Odbora za predstavke i pritužbe Ante Đapić kazao je da je Komisija za 25 mjeseci obradila samo dva stratišta. U izvješću se ne navode okolnosti pod kojima je zločin izvršen ni tko ga je počinio, a to, drži Đapić, treba utvrditi jer bez tih podataka Izvješće je bez znanstvene osnove. Đapić se zauzeo da Komisija dobije sredstva koja su joj proračunom namijenjena. U ime HSP-a Đapić je predložio osnivanje Odbora za obilježavanje 50-godišnjice stradanja Hrvata na Bleiburgu i Križnom putu. Ivan Kovačić (HDZ) kazao je da treba utvrditi sve žrtve i one koji su počinili zločine, ali da se ne treba osvećivati. Založio se za utvrđivanje stradanja Hrvata poslije 15. svibnja 1945. u Kočevju, Dravogradu, Zidanom Mostu, Ljubljani, Žumberku, Kordunu i svim drugim mjestima. "Nisam za to da amnestija bude amnezija", kazao je Franjo Zenko (HSLS) zauzimajući se za stručan, znanstveno-istraživački rad na utvrđivanju žrtava. Taj rad, po njemu nije u stanju obavljati Komisija već predlaže da u njezinoj nadležnosti ostane samo obilježavanje grobišta i mjesta stradavanja, a da hrvatska Vlada putem natječaja znanstveno-istraživački rad povjeri stručnim institucijama. Zenkov prijedlog podržalo je više zastupnika, među kojima i Jozo Radoš (HSLS), Milivoj Kujundžić (HDZ), Milan Đukić (SNS), Furio Radin (NZ). Ocjenivši Izvješće nepovoljno i zamjerivši mu parcijalnost Jozo Radoš naveo je segmente koje bi po njemu Komisija trebala istražiti, među njima i popis grobišta koja postoje, te plan kada će se i kako pristupiti njihovu istraživanju. Radoš je zamjerio što se u Izvješću ne kaže ništa o čuvanju istraženih materijala, što nema podataka o metodologiji rada Komisije. Kritički je o Izvješću govorio i Milivoj Kujundžić, zalažući se da se istraže sve žrtve. Milan Đukić rekao je da je od samog početka rada Komisije postojalo nekoliko otvorenih pitanja koja je trebalo analizirati, među njima i pitanje kakav je odnos prema svrsi rada Komisije, kakav je odnos prema antifašizmu, te kakav je pristup koji bi povijest trebala verificirati. Više replika potaknuo je istup Stipe Mesića (HND), koji se založio da svaki zločinac odgovara, a da se svakoj žrtvi oda pijetet, ali se i zapitao je li u vrijeme kad se Hrvatska bori za svoj opstanak potrebno "mladima u rovovima kopati iza leđa i dijeliti ih u motivima na kojima su dijeljeni njihovi djedovi". Kada je riječ o radu Komisije Mesić smatra da treba prihvatiti ono što se može, te da policijski posao treba dati policiji, sudski sudovima, a tamo gdje se radi o znanstvenim pitanjima da to treba utvrditi znanost. Mesić se osvrnuo i na izjave da su bivši tajnik i bivši predsjednik Sabora krivi što je došlo do zastoja u radu Komisije. Mesić je kao tadašnji predsjednik naveo što nije plaćano, obrazlažući zašto svaka od spomenutih stavki nije plaćena. Među replikama na njegov istup bila je i ona Ante Đapića, koji je poručio da Hrvatskoj podjele ne trebaju, ali da zahtjev za istinom ne znači podjelu. Đapić je kazao da se rad Komisije ne može svrstati samo na razinu znanstvenog istraživanja, odnosno da je za njega to prije svega političko pitanje. (Hina) bm/bn ds 031910 MET feb 95 031910 MET feb 95