CJELOVIT TEKST PLANA Z-4 (3)

DRUGI DIO: ODREDBE U SVEZI SA SLAVONIJOM, JUŽNOM BARANJOM, ZAPADNIM SRIJEMOM I DRUGIM PODRUČJIMA VII. Poglavlje: Uprava Članak VII.1 Općenito Sva područja, osim onih koja su obuhvaćena 1. Dijelom, koja su pod zaštitom Ujedinjenih naroda prema Rezolucijama 743 (1991) i 762 (1992) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (u daljnjem tekstu 'područja iz 2. Dijela') bit će pod upravom Republike Hrvatske sukladno odredbama koje su izložene ili navedene u ovom dijelu. VIII. Poglavlje: Prijelazne odredbe Članak VIII.1 Međunarodne snage i promatrači 1. Ovisno o odlukama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda ili nadležnih tijela drugih međunarodnih organizacija prihvatljivih vlastima Republike Hrvatske i Krajine, u svim područjima iz 2. Dijela na njihovim dijelovima bit će tijekom prijelaznog razdoblja od najmanje pet godina razmještene snage UNPROFOR-a ili druge međunarodne snage, kao i civilne promatračke jedinice, radi osiguranja potpune i vjerne provedbe 2. Dijela i primjenjivih odredbi 3. Dijela ovog Sporazuma, kao i 'Vanceova plana' kako je on izložen u Prilogu III izvještaja Glavnog tajnika Vijeću sigurnosti od 11. prosinca 1991. (S/23280). 2. Vlada Republike Hrvatske će u potpunosti surađivati s međunarodnim snagama navedenima u stavku 1 kako bi olakšala obavljanje njihovih djelovanja. Članak VIII.2 Razvojačenje 1. Tijekom prijelaznog razdoblja iz stavka 1. članka VIII.1., područja iz 2. Dijela bit će razvojačena, s time što vojne snage Republike Hrvatske mogu biti razmještene do pet kilometara od međunarodnih granica, te mogu koristiti prilazne putove navedenim granicama u sporazumu s međunarodnim snagama navedenima u stavku 1. te pod njihovim nadzorom. 2. Razvojačenje područja iz 2. Dijela započet će najkasnije mjesec dana od stupanja na snagu ovog Sporazuma, a bit će završeno najkasnije tri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu. Sve oružje odstranjeno iz tih područja štitit će UNPROFOR ili će ono biti uništeno pod nadzorom UNPROFOR-a. Članak VIII.3 Nadzor nad redarstvom Tijekom prijelaznog razdoblja navedenog u stavku 1. članka VII.1, sastav i djelovanje redarstvenih snaga u područjima iz 2. Dijela pratit će redarstvene postrojbe međunarodnih snaga navedenih u tom stavku. IX. Poglavlje: Upravljanje i dioba vlasti za Istočnu Slavoniju, Južnu Baranju i Zapadni Srijem IX.1 Posebno upravljanje i dioba vlasti 1. Tijekom prve dvije godine prijelaznog razdoblja opisanog u ovom dijelu, ako Vijeće sigurnosti ne odredi neko drugo razdoblje, Istočnom Slavonijom, Južnom Baranjom i Zapadnim Srijemom (u daljnjem tekstu 'Istočno područje'), koji će obuhvaćati područje prikazano na karti 2 u Prilogu A, upravljat će, ovisno o odobrenju Vijeća sigurnosti, Ujedinjeni narodi, sukladno odredbama u Prilogu F. 2. Kako bi se osiguralo mirno upravljanje Istočnim područjem i provedba prijelaznih odredbi ovog dijela, posebna zadaća uprave Ujedinjenih naroda, bit će: (a) poticati i olakšavati povratak i osoba koje su bile prisiljene napustiti svoje domove u istočnom području nakon 1. srpnja 1991; (b) organizirati izbore dužnosnika i zakonodavaca koji će, sukladno zakonu Republike Hrvatske, upravljati Istočnim područjem ili ga predstavljati po završetku posebnog prijelaznog razdoblja navedenog u stavku 1. Članak IX.2 Dioba vlasti Po završetku razdoblja upravljanja Ujedinjenih naroda sukladno stavku 1 članka IX.1., sva sela, gradovi ili općine u Istočnom području koji predstavljaju područje sa srpskom većinom u smislu članka XI.1 imat će samoupravu sukladno članku XI.3. X.Poglavlje: Redarstvene snage Članak X.1 Sastav i naoružanje 1. Etnički sastav svih redarstvenih snaga u područjima iz 2. dijela odražavat će etnički sastav područja u kojima te snage djeluju, prema popisu pučanstva iz 1991. godine, sve dok se ne obavi kasniji popis pučanstva u cijeloj zemlji. 2. Redarstvene će snage biti opremljene naoružanjem i vozilima iste ili odgovarajuće vrste kao i redarstvene snage u europskim državama. TREĆI DIO: OPĆE ODREDBE XI. Poglavlje: Ljudska prava i temeljne slobode Članak XI.1. Općenito U cijeloj Hrvatskoj osigurat će se primjena najviše razine međunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda što ih predviđa Ustav Republike Hrvatske, Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama, i pravima nacionalnih i etničkih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, te instrumenti navedeni u Prilogu B, a osobito: 1. Sve osobe u Republici Hrvatskoj imat će pravo: (a) na život; (b) na slobodu, a uhićenje i zatočenje mogu biti temeljeni jedino na zakonu; (c) na ravnopravnost pred zakonom; (d) na zaštitu od diskriminacije na temelju rase, boje, spola, jezika, vjere ili uvjerenja, političkih ili drugih mišljenja, te nacionalnog ili socijalnog porijekla; (e) na pravedni kazneni postupak; (f) na zaštitu od mučenja i okrutnog ili neljudskog postupka ili kažnjavanja; (g) na privatni život; (h) na slobodu kretanja; (i) na azil; (j) na zaštitu obitelji i djece; (k) na imovinu; (l) na temeljne slobode: slobodu govora i tiska; slobodu misli, savjesti i uvjerenja; slobodu vjere, uključujući privatno i javno bogoštovlje; slobodu okupljanja; slobodu udruživanja, uključujući pravo na stvaranje i pripadanje sindikatima, kao i slobodu neudruživanja; i slobodu rada; (m) na obrazovanje; (n) na socijalnu zaštitu; (o) na zdravstvenu zaštitu; (p) na prehranu; (q) na sklonište; (r) i na zaštitu manjina i skupina izloženih povredama. 2. Svi državljani Republike Hrvatske uživat će pravo: (a) osnivanja i pripadanja političkim strankama; (b) sudjelovanja u javnim poslovima; (c) na ravnopravan pristup javnoj službi; (d) da glasuju i budu birani. Članak XI.2 Povratak izbjeglica i prognanika Svi izbjeglice i prognanici imaju pravo na slobodan povratak svojim prvobitnim domovima. Članak XI.3 Državljanstvo 1. Svaka osoba koja je bila državljanin Socijalističke Republike Hrvatske u sklopu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije na dan 21. prosinca 1990., smatrat će se od tog datuma državljaninom Republike Hrvatske. 2. Dvojno će državljanstvo biti dopušteno: (a) Nijednom državljaninu Republike Hrvatske neće se bez njegova pristanka oduzeti državljanstvo samo zato što je stekao državljanstvo Savezne Republike Jugoslavije. (b) Nijednom državljaninu Savezne Republike Jugoslavije neće se uskratiti, samo zbog tog državljanstva, stjecanje državljanstva Republike Hrvatske, niti će se od njega zahtijevati da se odrekne prvog državljanstva kao uvjeta za stjecanje potonjeg. Članak XI.4 Vraćanje ili naknada izgubljene imovine Svatko će imati pravo, koje će se provesti sukladno zakonodavstvu Republike Hrvatske i, gdje je to primjenjivo, Krajine, na vraćanje imovine koje je lišen tijekom etničkog čišćenja ili drugih protuzakonitih postupaka, te na naknadu za svu imovinu koja mu se ne može vratiti. Sve izjave ili obveze dane pod prisilom, osobito one koje se odnose na odustajanje od prava na zemljište ili imovinu, smatrat će se ništavnima. Članak XI.5 Vezanost organa vlasti Svi organi vlasti i upravna tijela Republike Hrvatske i Krajine primjenjivat će i poštovati prava i slobode predviđene Ustavom i Ustavnim zakonom koji su spomenuti u članku XI.1, te one koji su inače navedeni u ovom Poglavju, ili u instrumentima navedenim u Prilogu B. Članak XI.6 Ugovori o ljudskim pravima 1. Republika Hrvatska potpisat će što je prije moguće međunarodne ugovore navedene u Prilogu B. 2. Svi organi vlasti i upravna tijela Republike Hrvatske i Krajine surađivat će sa svim nadzornim tijelima uspostavljenima sukladno bilo kojem od instrumenata iz Priloga B. Članak XI.7 Sud za ljudska prava Republika Hrvatska će se dogovoriti s Vijećem Europe radi osnivanja Suda za ljudska prava Hrvatske sukladno Rezoluciji 93/6 Ministarskog odbora Vijeća, te kako je određeno u Prilogu C ovog Sporazuma. Članak XI.8 Pučki pravobranitelji Vlada Republike Hrvatske pobrinut će se za imenovanje pučkih pravobranitelja kao pomoći u provedbi prava i sloboda određenih u ovom poglavlju. Tijekom početnog razdoblja od najmanje tri godine, te sve dotle dok Hrvatski Sabor uz suglasnost Srpskog odbora ne usvoji odgovarajuće zakonodavstvo, za početno imenovanje i djelovanje pučkih pravobranitelja vrijedit će odredbe iz priloga D. XII. Poglavlje: Samouprava i uprava u područjima s manjinskim pučanstvom Članak XII.1 Područja s manjinskim pučanstvom Kad god je u određenom selu, općini ili gradu u Krajini većina pučanstva hrvatska odnosno u područjima iz 2. Dijela srpska (u daljnjem tekstu 'područje manjinskog pučanstva'), primjenjivat će se odredbe iz ovog poglavlja, da bi se osigurao najviši stupanj samouprave za takvu lokalnu većinu. Članak XII.2 Granice područja s manjinskim pučanstvom 1. Bez obzira na odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi od 29. prosinca 1992. (u daljnjem tekstu 'Zakon o samoupravi') ili Zakona o području županija, gradova i općina Republike Hrvatske od 29. prosinca 1992., granice područja s manjinskim pučanstvom odredit će se tako da obuhvate što više članova skupine za koju se takvo područje uspostavlja, s time da se njihov postotak ne smanjuje ispod 60 posto. 2. Područje s manjinskim pučanstvom ne može se sastojati od dvaju ili više nepovezanih područja. 3. U određivanju granica područja s manjinskim pučanstvom uzet će se u obzir gledište osoba koje bi mogle biti uključene u takvo područje ili isključene iz njega. 4. Granice područja s manjinskim pučanstvom mogu se mijenjati kao rezultat službenog popisa pučanstva. 5. Sporove u svezi s granicama područja s manjinskim pučanstvom rješavat će Posebni ustavni sud osnovan sukladno članku XIII.1. Članak XII.3 Odredbe za područja s manjinskim pučanstvom 1. Na području s manjinskim pučanstvom primjenjivat će se Zakon o samoupravi, sa sljedećim iznimkama: (a) Sva područja s manjinskim pučanstvom smatrat će se jedinicama lokalne uprave i samouprave. (b) Svako navođenje Ustavnog suda Republike Hrvatske smatrat će se da se odnosi na Posebni ustavni sud osnovan sukladno članku XII.1. (c) Sva imenovanja dužnosnika područja s manjinskim pučanstvom ili dužnosnika koji djeluju u područjima s manjinskim pučanstvom, uključivši nastavnike, moraju biti izvršena sukladno Ustavu i primjenjivim zakonima Republike Hrvatske; ako navedene dužnosnike ne imenuju vlasti tog područja, te vlasti mogu podnijeti obrazloženi prigovor tijelu koje imanuje dužnosnike, te ako se ne pronađe rješenje koje zadovoljava obje vlasti, jedna ili druga vlast mogu pitanje podnijeti na razmatranje Posebnom ustavnom sudu. Koliko je to god moguće, dužnosnici će se imenovati iz redova stalnih stanovnika područja s manjinskim pučanstvom u kojem će djelovati, a etnički sastav svake skupine navedenih dužnosnika mora, koliko je to god moguće, odražavati etnički sastav područja. (d) Članak 65. ovog Zakona primjenjivat će se samo ako je lokalna jedinica dio istog područja s manjinskim pučanstvom kao i općina ili grad naveden u tom članku. (e) Neće se primjenjivati članci 71. i 82, te treći stavak članka 83. Zakona. (f) Oni kojih se to tiče mogu uložiti priziv Posebnom ustavnom sudu na razrješenje zastupničkog tijela lokalne samoupravne jedinice sukladno članku 81, ili na razrješenje općinskog predsjednika ili gradonačelnika sukladno trećem stavku članka 83, i u tom slučaju odluka neće stupiti na snagu sve dok taj sud tako ne odluči. (g) Samo Posebni ustavni sud može narediti, kao privremenu mjeru, suspenziju općeg akta prema članku 80. Zakona. (h) Sporove navedene u drugoj rečenici drugog stavka članka 87. rješavat će Posebni ustavni sud. 2. Prije podnošenja spora ili pitanja Posebnom ustavnom sudu sukladno gornjem stavku 1. vlasti ili strane kojih se to tiče nastojat će riješiti sve razlike sporazumno. Sud može u svako doba zahtijevati da se u tom smislu ulože daljnji napori. XIII. Poglavlje: Posebni ustavni sud za Krajinu i područja iz 2. Dijela Članak XIII.1 Osnivanje, nadležnosti i postupci 1. Osnovat će se Posebni ustavni sud za Krajinu i područja iz 2. Dijela (u daljnjem tekstu 'Posebni ustavni sud' ili 'Sud'), kojemu će se podnositi na konačno rješavanje svi sporovi proizišli iz ovog Sporazuma (osim pitanja koja se rješavaju sukladno stavku 2 članka XVII.1), uključujući sve sporove koji se odnose na tumačenje ili provedbu svih odredbi Ustava Republike Hrvatske, Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama, i pravima nacionalnih i etničkih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, ili svakim drugim zakonom i zakonodavnom uredbom izmijenjenom ili dopunjenom sukladno ovom Sporazumu ili potrebnom radi njegove provedbe. 2. Osim u slučajevima gdje ovaj Sporazum predviđa drugačiji postupak, sporove Posebnom ustavnom sudu može podnijeti Predsjednik Republike Hrvatske ili Predsjednik Vlade, predsjednik ili zakonodavno tijelo Krajine i predsjedavajući Srpskog odbora u Saboru. 3. Posebni ustavni sud uspostavit će vlastita pravila postupka koja mogu uključivati odredbe za osnivanje odjela i za razmatranje žalbe na odluke tih odjela. 4. Sve troškove Posebnog ustavnog suda, uključujući i plaće sudaca, koje neće biti niže od plaća sudaca Ustavnog suda Hrvatske, snosit će Republika Hrvatska. (Hina - nastavlja se) 012145 MET feb 95 012145 MET feb 95