PRIVREDNA BANKA ZAGREB ISPLAĆUJE STARU DEVIZNU ŠTEDNJU IZ VLASTITE LIKVIDNOSTI

VLASTITE LIKVIDNOSTI ZAGREB, 30. siječnja (Hina) - Isplata stare devizne štednje štedišama Privredne banke Zagreb d.d., čiji je saldo do 10.000 njemačkih maraka, nije upad u monetarni sustav Hrvatske, budući da su ta sredstva isplaćena iz vlastite likvidnosti Banke. Riječ je o ukupnom iznosu od 126 milijuna maraka s tim da se iznosi do 5.000 maraka isplaćuju odmah, a iznosi od 5.000 do 10.000 DEM oročuju na rok od šest mjeseci te nakon toga isplaćuju. Time Banka samo isplaćuje svoje obveze prema štedišama i ne može biti riječi o upadu u platni sustav zemlje, doznaje Hina u Uredu direktora PBZ. Privredna banka Zagreb d.d. do danas je svoje obveze temeljem stare devizne štednje (SDŠ) ukupno smanjila za 508,9 milijuna njemačkih maraka, odnosno za gotovo 60 posto od ukupnih obveza koje je Banka imala na samom početku nastanka stare devizne štednje (862 milijuna maraka kod 450.000 štediša). Banka je najviše, 418,5 milijuna DEM, isplatila štedišama u devizama odnosno u protuvrijednosti domaće valute. Ostalih 90,4 milijuna maraka PBZ je isplatila obveznicama RH kao knjižno potraživanje za plaćanje stanova na kojima postoji stanarsko pravo i za kupovinu dionica poduzeća u pretvorbi od Hrvatskog fonda za privatizaciju, pojašnjavaju u Uredu direktora PBZ. Privredna banka Zagreb u čitavom razdoblju od kraja 1991. pa do danas nikad nije prestala sa isplatama stare devizne štednje za socijalne namjene, podržavajući socijalni program hrvatske Vlade. Bez obzira što se isplate temeljem socijalnog programa nisu namirivale u cjelokupnom iznosu, PBZ je pače sama proširila socijalni program od onog koji je bio zakonski propisan i sama ga realizirala iz vlastitih likvidnih sredstava. Banka tako i danas isplaćuje SDŠ za socijalne namjene. Na po 100 DEM mjesečno u kunama mogu računati prognanici, nezaposleni, umirovljenici i štediše stariji od 60 godina, dok se po 200 DEM u kunama isplaćuje mjesečno članovima obitelji ranjenih i poginulih u ratu. Isplate po 1.500 DEM su za popravak u ratu porušenih objekata, po 1.000 DEM za podmirenje pogrebnih troškova te za potrebe liječenja i kupovinu lijekova, a moguće su i ostale isplate u korist humanitarnih računa. Prognanici, članovi obitelji poginulih i ranjenih te oni čiji su domovi razrušeni, kao i građani kojima je bio ugrožen standard, bili su razlog donošenja odluke kojom će se omogućiti raspolaganje starom štednjom, koja je prvenstveno korištena za preživljavanje. Banka je, po podacima iz srpnja 1994., imala 204.769 štediša vlasnika stare devizne štednje, da bi svojom Odlukom od 1. kolovoza 1994. o isplati štednje svim štedišama koji imaju saldo do 1.000 DEM, bilo riješeno 68 posto štediša i njihov broj smanjen na 70.000. Nakon Odluke o isplati štednje štedišama koji imaju saldo do 10.000 DEM danas je u PBZ samo 12.069 štediša sa starom deviznom štednjom. Otkupom SDŠ od građana i isplatom iz vlastitih likvidnih sredstava, Banka je stekla potraživanja od RH po osnovi stare devizne štednje i koristila ih za kupovinu poduzeća u pretvorbi od HFP-a. Banka je starom štednjom kupila dionice poduzeća Nama, Supetrushoteli, Plava Laguna, Koteks, Jadroplov, Vjesnik i Gaj iz Slatine. U Uredu direktora PBZ također demantiraju navod zastupnika Petra Kriste izrečen u Saboru da je Banka poduzeća koja je kupila starom deviznom štednjom prodavala po bagatelnoj cijeni "svojim specijalnim klijentima, krugu podobnih koji se bogate i ne mare za sudbinu stabilizacijskog programa". Privredna banka Zagreb d.d. nije prodala niti jedno poduzeće iz svog portfelja koje je kupljeno starom deviznom štednjom, izričiti su u PBZ dodajući da je Banka do sada prodala poduzeća Vartilen, Tvornicu papira Zagreb i Moslavina drvo. (Hina) db do 301035 MET jan 95