FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AKTUALNA GOSPODARSKA KRETANJA POČETKOM 1995. (DUŽA VERZIJA)

bolja od predviđanja, a 1995. godina bit će godina značajnog gospodarskog rasta, istaknuo je među inim potpredsjednik hrvatske Vlade Borislav Škegro na današnjem sastanku s gospodarstvenicima i članovima Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu. Radnom sastanku, pod nazivom "Aktualno stanje i gospodarska kretanja na početku 1995. godine", uz brojne gospodarstvenike, bili su nazočni i ministar financija Božo Prka, ministar gospodarstva Nadan Vidošević te ministar u Vladi Ivan Majdak. Podsjetivši da je u 1994. zaustavljena inflacija, direktor Sektora makroekonomskih analiza HGK dr. Branimir Lokin je ukazao i da je industrijska proizvodnja u 1994. godini, u usporedbi s godinom prije, 2,7 posto manja te da je razina cijena na malo u istom razdoblju 20 posto manja. Prošle godine ostvaren je vanjskotrgovinski deficit od 960 milijuna američkih dolara, uz istodobni porast deviznih pričuva na 2,37 milijardi dolara, što govori da Hrvatsku ne pritišće problem devizne likvidnosti već pitanje izvozne orijentacije i strategije. Izvozna motivacija potisnuta je i dalje apreciranim (precjenjenim) kunskim tečajem, drži Lokin dodavši da je prošle godine izvoz bio veći nego prije rata. Nezaposlenost raste kao i nezainteresiranost dijala osoba prijavljenih na burzi uz bujanja sivog tržišta, dok je politika plaća administrativno profilirana. Lokin drži da potrošnja nije investicijska, da plaće klize u 'sivu sferu', da je cijena kapitala enormno visoka, te stoga, prema njegovom mišljenju, predviđeni rast od sedam posto u ovoj godini neće biti lako ostvariti. Profesor Guste Santini drži da 50 posto u strukturi bankarske kamate otpada na uračunati rizik. Direktor Podravke Zvonimir Majdančić kazao je da je njegova tvrtka izvezla prošle godine roba za 110 milijuna dolara, bez ikakve potpore osvajajući nova tržišta. Problem su velike trgovinske kuće koje ne plaćaju preuzetu robu te visoka kamatna stopa na sredstva od 3-5 posto mjesečno. Plaće bi trebalo prepustiti poslodavcima jer bi tada i Vlada imala manje problema, napominje Majdančić dodavši da o strategiji agrara nisu konzultirana udruženja Komore. Upitavši zašto nema institucije za poticanje izvoza, direktor Holdinga Đuro Đaković Antun Milović je upitao i zašto se dozvolilo bankama da aktivu pretvaraju u imovinu te kako zadržati ljude, koji odlaze. Milović je postavio pitanje tko i u ime koga pregovora s radnicima ako se zna da Hrvatska udruga poslodavaca predstavlja šest posto gospodarstva. Osvrćući se na dioničare banaka, koji su u nekim slučajevima i uredi kulture i prosvjete županija, Hrvatske šume, razni zavodi i sl., direktor Dalmatinske banke Zadar i ujedno predsjednik Udruženja banaka pri HGK Nenad Dobrović, ukazao je na nelogičnost da su banke kupovale dionice poduzeća koja su dioničari te banke te im potom davali kredite. Predsjednik HGK Mladen Vedriš je ukazao na značaj stvaranja organizacije za poticanje izvoza, slične njemačkom Hermesu, te potrebu intenziviranja sklapanja bilateralnih sporazuma o zonama slobodne trgovine. Potpredsjednik Vlade Borislav Škegro naglasio je da je osnovna pretpostavka za gospodarki rast štednja. Domaće štednje nema, a znatnija sredstva iz inozemstva doći će tek kada se riješi pitanje starih dugova. Sutra će se u Parizu, na sastanku s predstavnicima Pariškog kluba, razgovarati o načinima vraćanja starih dugova, a Škegro je istaknuo i da polovina domaćih, poznatih dužnika, sada "ne želi imati ništa s tim dugovima", iako su ih iskoristili. Ako se ubrzo riješi pitanje Pariškog kluba Hrvatska će u ovoj godini biti neto uvoznik kapitala, procjenio je potpredsjednik Vlade. Vlada ne misli prijeći ni na kakvo administrativno određivanje tečaja kune, već će tečaj određivati tržište. Prema anketi provedenoj među najvećim hrvatskim izvoznicima, na prva su dva mjesta stavljeni smanjenje poreznog opterećenja, doprinosa i tereta na plaće te ukidanje poreza na repromaterijal (što je i učinjeno) a tek potom tečaj. Potpredsjednik Škegro je istaknuo i da je protiv stvaranja prioriteta i rangiranja više i manje poželjnih sektora. Najavio je i skori prijedlog zakona o bankrotu te zakona o bankama ukazavši i na sve značajniju ulogu Hrvatske gospodarske komore u promociji gospodarstva i osvajanju novih tržišta. (Hina) db ds 241636 MET jan 95

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙