I KINESKA OBITELJ DOŽIVLJAVA PROMJENE

vijestima o obilju na tržnicama i po trgovinama, gužve na ulicama i u prometu, kilometarski redovi pred bejđinškim glavnim kolodvorom, sve su to uobičajeni znaci koji najavljuju skore novogodišnje blagdane. Kina se, naime, priprema za Praznik proljeća, tradicionalnu Novu godinu po lunarnom kalendaru. Za razliku od dekora kojim je 1. siječnja dočekana Nova godina, sada umjesto borovih grančica trgovci nude posude s već propupalim narcisima, obećavajući da će nježnim cvjetovima zamirisati baš na skori praznik. Umjesto figura bradatog djedice u crvenoj odori, pred robnim se kućama vide golemi praščići, najavljujući Godinu svinje. I kupovine namirnica, voća, pića, poklona, prepuni frizerski saloni, krcata prometna sredstva kojima milijuni ljudi nastoje do ponedjeljka stići svojim domovima, sve su to dokazi važnosti nailazećeg praznika. U civilizaciji u čijim je vjerovanjima kultu predaka pripadalo posebno važno mjesto, a koja je i odnose cara i podanika tumačila po obrascu odnosa u obitelji, Praznik proljeća je, okupljajući članove obitelji, od starine slavljen i kao obiteljski praznik. Vremenom su, razumljivo, strogo propisani običaji za praznovanje Proljetnog praznika doživljavali promjene. Kao i kineska obitelj, odnosno shvaćanja o njoj. A da se stvari i dalje mijenjaju, pokazuju nedavno objavljeni podaci istraživanja koje je u Beijingu, na uzorku od dvije tisuće ispitanika, provela Akademija društvenih znanosti. U golemoj Kini koja istodobno živi i svoju budućnost i svoju prošlost, stajališta malog broja anketiranih žitelja glavnoga grada ne moraju biti reprezentativna za cijelu zemlju. Ali, pokazujući promjene u načinu mišljenja, pokazuju trendove koji neće mimoići ni ostatak Kine. Istraživanje Akademije društvenih znanosti pokazalo je na primjer da stanovnici Beijinga više nemaju predrasuda prema svojim rastavljenim sugrađanima. Uostalom, i podaci iz drugih gradova kazuju da se postotak rastava povećava, ali raste, a to je novost, i broj rastavljenih koji se odlučuju na drugi brak. U Akademijinom istraživanju čak 85 posto ispitanih smatra da je rastava, za koju postoje razlozi, dobro rješenje. I još jedan udarac tradicionalnim pogledima na obitelj: u visokom postotku ispitanici su zastupali uvjerenje da ne treba ni stupati u brak ako se ne nađe odgovarajući partner. Braku kao zajednici čiji je smisao u rađanju nasljednika suprotstavlja se ideja braka bez djece, za što se izjasnilo osam posto ispitanika. "Dvije plaće-nijedno dijete", odgovor je na otvorenu utrku za višim standardom, u kojoj ravnopravno sudjeluju i žene i muškarci. Uostalom, državna je politika rađanje ograničila na samo jedno dijete. U obiteljima s jednim djetetom, 25 posto ispitanika očekuje da ono ispuni neispunjene roditeljske snove. Tko će pak brinuti o ostarjelim roditeljima, pitanje je na koje nema jedinstvenog odgovora. Govoreći o spolnosti, 80 posto ispitanika izjasnilo se protiv predbračnih veza, a u visokom postotku i protiv vanbračnih veza. Dok se istraživači zadovoljavaju konstatacijom da su glede spolnosti žitelji Beijinga pomalo konzervativni, ostaje zapravo otvoreno pitanje u kojoj su mjeri odgovori isprovocirani stalnim porastom broja i vanbračnih i predbračnih veza. Gledanje televizije kao glavna obiteljska zabava, objašnjivo je podatkom da 66 posto ispitanika nije zadovoljno obiteljskim prihodima: za izlaske ne ostaje mnogo, zaključuju istraživači. Međutim, nadu ulijeva visok postotak ispitanika zadovoljnih odnosima u obitelji. Uz napomenu da su, kad je riječ o tome tko je u obitelji voljen, a tko nije, najlošije prošle snahe. (Hina) mer br 280718 MET jan 95