SERVIS POSEBNIH NASLOVA ZDRAVSTVO-OECD

Nadnaslov:Prema najnovijem istraživanju OECD-a, zdravstvo postaje sve većim problemom i za bogate nacije Naslov: Ni bogati ne mogu riješiti probleme zdravstva Podnaslov:Vrtoglavo rastući troškovi zdravstva pričinjaju sve veće nevolje vladama bogatih zemalja, unatoč nastojanjima na reformi sustava naslijeđenih iz vremena poslijeratnog blagostanja. Nakon što ideja o privatnom osiguranju i uslugama nije naišla na plodno tlo, uvođenje elemenata slobodnog tržišta u zdravstvo još uvijek ne nailazi na jednoglasne ocjene. Piše: Myra MACDONALD, Reuter PARIS - Radi se doslovce o pitanju života ili smrti dok zdravstvo postaje uzrokom sve većih nevolja vlada bogatih zemalja, uz troškove koji nastavljaju vrtoglavo rasti unatoč njihovim nastojanjima da preispitaju stari sustav i nametnu ograničenja. Prema najnovijem istraživanju, koja se smatra do sada najsveobuhvatnijim unutar sustava zdravstva bogatih zemalja, ne postoji svemogući lijek za stalno rastuće troškove u zdravstvu, dodatno potaknute uspjehom same medicine u produljenju čovjekova životnog vijeka. "Čini se da ne postoji nikakav odnos između uspjeha u obuzdavanju troškova i načina organiziranja usluga", kaže se u istraživanju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Nadalje se ističe kako se čini da je politička volja vlada mnogo važnija nego li bilo što drugo u postizanju uspjeha da se troškovi stave pod kontrolu. Istraživanje, kojim je obuhvaćeno 17 od 25 članica OECD-a, ne nastoji odrediti primjerenu razinu troškova zdravstvenog sektora odnosno njihov udio na nacionalnom dohotku. No u njoj se ističe da iako se za povećanje troškova djelomice može zahvaliti i starenju stanovništva, još više je razlog tome napredak u tehnologiji. "Ukoliko je istina da se u osnovi problema snažnog porasta troškova u zdravstvu nalazi sve češća upotreba skupe tehnologije, tada niti jedan pokušaj da se troškovi smanje, osim ograničavanja njezine dostupnosti, ne pogađaju bit problema", navodi se u istraživanju. Gotovo sve bogate zemlje nastoje sprovesti reforme sustava zdravstva, od kojih mnogi potječu iz poslijeratnog razdoblja obilježenog blagostanjem, kada je gospodarski rast osiguravao porezne prihode za podmirenje njihovih usluga. Rastući troškovi te gospodarska recesija koja je započela prvim naftnim šokom 1973. godine učinili su da je udio zdravstva u nacionalnom dohotku postao sve veći. Međunaslov: Privatno, javno ili... učinkovitije zdravstvo? Veliki koraci kojima su grabili prihodi nakon drugog svjetskog rata, također su istisnuli logiku kojom su se rukovodili prijašnji socijalni sustavi. Tada su ljudi vjerovali da će zdrava, dobro uhranjena nacija biti produktivnija te da će proizvesti bogatiju naciju. Danas kada prevladava srednji sloj, krajnja gospodarska korist od zdravstvenog sustava koji za stanovništvo brine od koljevke pa do groba, manje je očita. Istraživanje je, međutim, pokazalo da opcija korištenja privatnog zdravstvenog osiguranja i zdravstvenih usluga u zamjenu za javne usluge - ideja popularna u doba booma krajem 80-ih - po svemu sudeći nije pronašla plodno tlo. Izuzevši članice OECD-a, Tursku i SAD, gotovo 75 posto zdravstvenih troškova u grupaciji bogatih zemalja pokriva država. Samo je nekoliko zemalja potaknulo privatno zdravstveno osiguranje. Tako je Italija predložila, no ubrzo i odustala, kontroverzni plan da se odobri odšteta u punom iznosu udjela u javnom finaciranju onima koji su se odlučili liječiti izvan javnog sustava. Ostale su zemlje pokušale proširiti javni sustav. Najznačajniji je primjer nesretnog pokušaja američkog predsjednika Bila Clintona da Amerikancima osigura univerzalni zdrastveni sustav. U nekim su slučajevima pak porezne koncesije kojima se ohrabrivalo privatno osiguranje smanjene ili odbačene. "Sve zemlje nastoje u svojim zdravstvenim sustavima postići veći stupanj jednakosti", kaže profesor Brian Abel Smith, jedan od autora istraživanja. Kako se o privatnom zdrastvenom sustavu za sada manje govori tako se postojeća rasprava okreće metodama organiziranja javnih zdravstvenih usluga kako bi postale učinkovitije. "Zajedničko je poduzetim reformama da su usmjerene na promjene gospodarskog ponašanja, tj. na stvaranje unutarnjeg tržišta, radije nego li na radikalnu transformaciju pravnog i institucionalnog okvira unutar kojeg zdravstveni sustav djeluje", ističe jedan ekonomist. Velika je Britanija prva poduzela korake nastojeći uvesti neke elemente slobodnog tržišta u zdravstveni sustav, tako što je svojim kontroverznim reformama natjerala bolnice da se svojim cijenama natječu za ugovore o liječenju pacijenata. No u istraživanju se ističe da ni akademske rasprave ne pokazuju suglasnost glede korisne učinkovitosti takvog natjecanja. Također se kaže kako još uvijek ne postoje jasna pravila prema kojima se može ocijeniti kada "se postiže ekonomičnost na štetu kvalitete". (Hina) gm br 140819 MET jan 95 14HHMM MET jan 95