AKTUALNI SAT NA SJEDNICI ZASTUPNIČKOG DOMA HRVATSKOG SABORA

vrijediti cijena otkupa stanova i šest mjeseci prije isteka toga roka obavijestila je javnost da će doći do promjene cijena, rekao je tijekom današnjeg aktualnog sata na sjednici Zastupničkog doma hrvatskog Sabora premijer Nikica Valentić odgovarajući na zastupničko pitanje Srećka Bijelića (HNS) o odluci da se cijena otkupa društvenih stanova poveća za 30 posto. "Moramo se naviknuti na rokove, upozoravali smo stanovništvo da otkupe stanove i najveći dio je to mogao učiniti barem na obročnu otplatu", rekao je Valentić. Odgovarajući na pitanje o povećanju etalonske vrijednosti otkupa društvenih stanova premijer Valentić je rekao i da je Vlada spremna, ukoliko Zastupnički dom inzistira, ponovno razmotriti tu odluku. Valentić je na Bijelićevo pitanje o problemima lokalne uprave i samouprave najavio da će se ti problemi, kojih je mnogo, naći pred zastupnicima u prvom tromjesečju ove godine. Zakon o privatizaciji, koji će se uskoro naći pred zastupnicima, predviđa mnoge olakšice za male dioničare, odgovor je premijera Valentića na pitanje zastupnika Ivice Vrkića (HNS). "Jedan od ciljeva privatizacije je zadržati male dioničare", ustvrdio je pri tom predsjednik hrvatske Vlade. Na pitanje Zvonimira Jurića (HDZ) da li hrvatski Ured u Beogradu ima pravo ovjeravati punomoći hrvatskih građana o njihovim nekretninama u Hrvatskoj, te ako ima zašto se takve punomoći ne prihvaćaju u Županijskom uredu Osječko-baranjske županije, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić kazao je da je Ured zaprimao takve zahtjeve, a da su sada zamrznute bilo kakve odluke, dok se bilateralno ne dogovori što će raditi Ured u Beogradu i Biro u Zagrebu. "O tome se vode pregovori. U ovom trenutku se ne rješavaju nikakvi zaprimljeni zahtjevi", kazao je dr. Granić. Ministar pravosuđa Ivica Crnić dodao je da je ured u Beogradu Ured hrvatske Vlade pa se prema tome mora priznavati ono što on ovjeri te pozvao županijske urede da to i provedu. Željko Bušić (HDZ) upitao je da li je hrvatska Vlada donijela uredbu, a ako nije kada će je donijeti, o zabrani iseljenja prognanika iz stanova i kuća u koja su uselili temeljem pravovaljanog rješenja. Premijer Valentić odgovorio je da je težnja hrvatske Vlade zaštiti prognanike i izbjeglice ako za to ima pravne osnove i da ih se ne može iseljavati osim ako nasuprot tome nije povrijeđeno nečije pravo vlasništva. Vlada će stati iza prognanika i dati uputu da ih se ne deložira, a za to moramo imati pravni temelj, kazao je Valentić. U ime Kluba zastupnika predstavnika autohtonih zajednica i manjina Furio Radin upitao je kada će se imenovati novi predstojnik Ureda za međunacionalne odnose i kome manjine mogu podnijeti svoje programe. Premijer Valentić najavio je skoro imenovanje predstojnika Ureda te kazao da Ured funkcionira i svi će se zahtjevi promtno rješavati. Na Radinovo pitanje što je učinjeno u otkrivanju počinitelja, po njegovim riječima, preko 50 atentana na spomenike antifašizma u Istri, ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak, iako je najprije obećao pismeni odgovor, naknadno je kazao da je u Istri bilo šest takvih slučajeva, a tri su već prijavljena državnom odvjetništvu. "Vlada je jasno reagirala da neće dopustiti upade u monetarni sustav", rekao je premijer Valentić, odbijajući ujedno usporedbe s Miloševićevim upadom u monetarni sustav bivše države, u odgovoru na pitanje Petra Kriste (HND) o monetarnom upadu Privredne banke Zagreb u monetarni sustav Hrvatske. Kriste je u svom pitanju uz ostalo podsjetio i na premijerove riječi da bi isplata božićnica ugrozila stabilizacijski program, a kada istu operaciju 'tiskanja novca' izvede banka da neće biti štete. Premijer Valentić objasnio je da se radilo o operaciji kojom je dio malih štediša, do 5000 njemačkih maraka obeštećen. To je razlog zašto smo smatrali da neće biti štete, rekao je Valentić ponavljajući da se takvi postupci neće tolerirati. Dino Debeljuh (IDS) upitao je do kada će stanovnici Bujštine čekati na odgovarajuću medicinsku pomoć iako izdvajaju i izdvajali su za gradnju bolnica. Iznio je i primjer da je nedavno zbog spore i loše pomoći u prometnoj nesreći smrtno stradao jedan mladić. Odgovorio mu je ministar zdravstva Andrija Hebrang ustvrdivši da nije moralno insinuirati da je mladić umro zbog neadekvatne medicinske pomoći. Hebrang je kazao da je služba hitne pomoći na području Bujštine organizirana kao i u drugim krajevima Hrvatske. Što se tiče liječenja u susjednoj Sloveniji, Hebrang je kazao da to za sada nije moguće jer ne postoji odgovarajući međudržavni ugovor između Hrvatske i Slovenije. Napomenuo je da je Hrvatska takav ugovor Sloveniji nudila, no to nisu prihvatili, a dodao je da je i Slovenija hrvatskom zdravstvu dužna 13 milijuna njemačkih maraka. Vice Vukojević (HDZ), pozivajući se na zapisnik jedne od sjednica Hrvatske odvjetničke komore, u kojem se spominje susret člana Izvršnog odbora HOK s predstavnicima Odvjetničke komore Srbije, upitao je da li je Vlada s tim upoznata. Također je kazao da su se 11. siječnja 1994. u Hajdelbergu susreli članovi alternativnog političkog foruma iz Srbije i predstavnici Akcije socijaldemokrata Hrvatske koji su također, kazao je Vukojević, razgovarali o ponovnoj uspostavi veza između Advokatske komore Srbije i Odvjetničke komore Hrvatske. Odgovarajući na pitanje premijer Valentić je kazao da je Vlada upoznata s time te da će ispitati sve činjenice. Odgovarajući Miki Tripalu (ASH) zašto je nedavno potpisan ugovor između HPT-a i Siemensa, odnosno zašto taj ugovor nije sklopljen sa Eriksonom, tim više što je Erikson već u poslovima s poduzećem Nikola Tesla, ministar Ivica Mudrinić je kazao da taj ugovor s Simensom neće utjecati na pretvorbu i privatizaciju Tesle. Siemens je, kazao je Mudrinić, ponudio najbolje uvjete i obvezao se da će dodatno osnovati poduzeće u kojem će raditi hrvatski stručnjaci. Vera Stanić (HDZ) upitala je ministra pravosuđa Ivicu Crnića, zašto obični ljudi na ročište na sudovima čekaju mjesecima, dok, kako je rekla, "maheri dolaze na red za 15 dana". Odgovarajući zastupnici Stanić ministar Crnić je kazao da mu je drago što je potaknuto to pitanje. Naveo je da što prije treba provesti izbor sudaca, dodajući da, na žalost, Državno sudbeno vijeće, iako je od Sabora dobilo rok od šest mjeseci za imenovanje sudaca, taj rok nije poštovalo. To, dodao je Crnić, otežava i rad Ministarstva pravosuđa. Iznio je podatak da se godišnje pred sudovima nalazi 1,5 milijuna predmeta, a da u Hrvatskoj danas radi 800 sudaca, što je malo za tako velik broj predmeta. Nedjeljko Tomić (ASDH) uputio je pitanje ministrici prosvjete Ljilji Vokić zašto je bavarska vlada donijela odluku o zabrani upotrebe hrvatskih udžbenika u školama u Bavarskoj. Ministrica Vokić je odgovorila da je informirana jednim dijelom o tom problemu a cjelokupni odgovor obvezala se zastupniku dostaviti pismeno. (Hina) bn/sšh ds 251206 MET jan 95