RAD HRVATSKOG SABORA U 1994.

ZAGREB, 12. siječnja (Hina) - Nadnaslov: Zastupnički dom u 1994. godini održao je sedam, a Županijski devet sjednica Naslov: Rad hrvatskog Sabora u 1994. godini Podnaslov: Zastupnici su u prošloj godini u klupama Sabornice proveli ukupno 85 dana raspravljajući i donoseći stotine zakona, te rezolucija i zaključaka Pišu: Mirela Sertić Janković i Smiljana Škugor-Hrnčević, Hina Zastupnici oba doma hrvatskog Sabora prošle su godine u klupama Sabornice proveli ukupno gotovo tri mjeseca, točnije 85 dana su raspravljali o više od stotinu zakonskih prijedloga, te mnoštva odluka i zaključaka vezanih uz preustroj sukladno potrebma moderne države. Tako je samo Zastupnički dom hrvatskog Sabora u prošloj godini održao pet redovitih i dvije izvanredne sjednice, donio 112 zakona, od kojih je većina iz gospodarske oblasti što pokazuje koliki je napor uložen uz to da se u život pretoči hrvatska orijentacija suvremenom tržišnom gospodarstvu. No, donešen je i veći broj drugih odluka te zaključaka i rezolucija u svezi aktualne unutarnje i vanjsko-političke situacije, a na posljednjem prošlogodišnjem izvanrednom saborskom zasjedanju krajem prosinca zastupnicima oba doma obratio se i predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman Izvješćem o stanju hrvatske države i nacije. Županijski dom iste je godine održao devet sjednica i očitovao se o stotinjak zakona te raspravljao o pitanjima lokalne samouprave i uprave kao i o aktualnim pitanjima vanjske i unutarnje politike Republike Hrvatske. Zastupnički dom uz najviše počasti u svibnju se protekle godine oprostio od svojega najstarijeg zastupnika Stjepana Sulimanca koji je nakon duge i teške bolesti preminuo 18. svibnja. Stjepan Sulimanac - Štefina, pučki književnik, tribun, u prvom je sazivu demokratski izabranog hrvatskog Sabora kao zastupnik Hrvatske demokratske zajednice obnašao dužnost njegova potpredsjednika, a kao najstariji član i otvorio je prvu sjednicu . "Nema te sile koja će spriječiti hrvatski narod da svoju uspostavljenu državu sačuva i ojača", poruka je Stjepana Sulimanca. Međunaslov: Parlamentarna kriza Prošlogodišnji rad oba doma hrvatskoga parlamenta bio je obilježen svibanjskim prekidom rada vezanim za osnutak nove političke stranke Hrvatskih nezavisnih demokrata, kojoj su čelnici postali predsjednici obaju saborskih domova. Pozivajući se na zakonsko pravo vladajuća, većinska parlamentarna stranka, Hrvatska demokratska zajednica zatražila je izbor predsjednika domova iz redova svoje stranke. Tako je nakon gotovo jednomjesečnog prekida rada parlamenta, više međustranačkih pregovaranja i dogovora, za predsjednika Zastupničkog doma na 18. sjednici, 24. svibnja izabran član vladajuće HDZ dr. Nedjeljko Mihanović. Na dan izbora novoga presdjednika u radu sjednice Zastupničkog doma sudjelovali su i neki manjinski i nezavisni zastupnici, a tijekom te sjednice koja je trajala do 29. lipnja radu su se priključili i zastupnici SNS-a, HSP-a, dok većina oporbe sve do rujanske sjednice nije sudjelovala na raspravama u Sabornici. Svoje izostajanje sa sjednica oporba je, pozivajući se na međustranački dogovor postignut 18. svibnja, opravdavala navodeći da taj dogovor predstavnici vladajuće stranke nisu ispoštovali. Oporba je najavila svoj dolazak na rujansko zasjedanje na kojem se raspravljalo o statusu mirovnih snaga u Republici Hrvatskoj, i to je učinila. Rasprava o mandatu mirovnih snaga UN vođena je u Saboru već u srpnju, na 19. izvanrednoj sjednici, no dio oporbe nije sudjelovao, baš kao i na tijekom te sjednice održanoj svečanoj sjednici oba doma hrvatskog Sabora kada se zastupnicima obratio i predsjednik Republike Turske Sulejman Demirel koji je sredinom srpnja boravio u službenom posjetu Republici Hrvatskoj. Parlamentarna kriza u Županijskom domu prekinuta je izborom nove predsjednice doma dr. Katice Ivanišević. Međunaslov: Rezolucija: mandat mirovnih snaga smatra se zaključenim Mirna reintegracija privremeno okupiranih područja, mandat mirovnih snaga u Republici Hrvatskoj i povratak prognanika u svoje domove potakli su i bili temom više parlamentarnih rasprava tijekom 1994. Iz tih je rasprava proizišlo više odluka i zaključaka, koji su najjasnije izraženi u saborskoj Rezoluciji o zahtijevanjima u svezi mandata Mirovnih snaga UN na teritoriju Republike Hrvatske od 23. rujna, tijekom 20. sjednice Zastupničkog doma. Rezolucijom Sabor utvrđuje da se "dosadašnji mandat UNPROFOR-a na teritoriju RH ne može produžiti i smatra zaključenim". Također se izražava spremnost RH za pregovore "o uvjetnom i tehničkom mandatu UNPROFOR-a na teritoriju RH za sljedećih 100 dana, ukoliko Vijeće sigurnosti UN-a donese Rezoluciju koja će sadržavati odredbe za stvarnu provedbu mandata u RH". Rezolucijom se preporučalo Predsjedniku države i hrvatskom izaslanstvu, koje je u rujnu otuptovalo u New York na sjednicu Opće skupštine UN-a, da pregovore o možebitnom produženju mandata UNPROFOR-a u RH uskladi sa zahtjevima navedenim u Rezoluciji. Tako je hrvatski Predsjednik u svoje izlaganju pred Općom skupštinom uvrstio i stajališta hrvatskog parlamenta. Nakon nastupa hrvatskog Predsjednika i svih diplomatskih aktivnosti hrvatskog izaslanstva u New Yorku Vijeće sigurnosti UN-a 30. je rujna donijelo Rezoluciju 947 kojom se mandat UNPROFOR-a na području bivše Jugoslavije produžava do 31. ožujka 1995. godine. Vijeće sigurnosti Rezolucijom 947 obvezalo je glavnog tajnika UN-a Boutrosa Boutrosa Ghalija da do 20. siječnja ove godine podnese izviješće o napretku u pravcu primjene UN-ova Plana za održavanje mira za Republiku Hrvatsku i svih relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti, uzimajući u obzir stajalište hrvatske Vlade. O Rezoluciji 947 i naporima hrvatskog državnog izaslanstva na sjednici Opće skupštine UN-a hrvatski je Sabor nakon povratka iz New Yorka, još tijekom dvadesete "maratonske" sjednice, izvijestio ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić. Pozvao je zastupnike da odobre izviješće navodeći da će konačnu odluku o mandatu UNPROFOR-a Sabor zajedno s Predsjednikom Republike i Vlade donijeti u siječnju ove godine. Ponovljajući svoja stajališta i zahtjeve iz Rezolucije od 23. rujna, Zastupnički je dom u Zaključcima izrazio nezadovoljstvo zbog neuvažavanja glavnih zahtjeva doma od strane Vijeća sigurnosti UN-a i zadužio Vladu RH da prije 10. siječnja 1995. podnese izviješće Zastupničkom domu o ostvarenju zahtjevanja toga doma iz rujanske saborske Rezolucije. Zaključcima su podržana nastojanja hrvatskog državnog izaslanstva pred Općom skupštinom UN-a. Prema tim zaključcima još ovaj mjesec očekuje se rasprava u hrvatskom Saboru o mandatu i statusu Mirovnih snaga u RH. Međunaslov: O stanju u zapadnoj Bosni - iza zatvorenih vrata Tijekom 20. sjednice Zastupnički dom Deklaracijom je osudio jednostrani čin slovenskog parlamenta o priključenju četiri hrvatska sela u Istri u slovenski teritorij. O stanju u Zapadnoj Bosni zastupnici oba doma rapravljali su dva puta, i to iza zatvorenih vrata i na zajedničkim sjednicama Odbora za vanjsku politiku te Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Zaključke s te zatvorene sjednice Zastupnički dom prihvatio je jednoglasno, a njima se uz izraženu solidarnost sa stanovnicima Zapadne Bosne, među ostalim, najoštrije osuđuje izravno sudjelovanje srpskih pobunjeničkih snaga s okupiranih područja Hrvatske u napadajima na Zapadnu Bosnu, poglavito zaštićenu zonu Bihaća, kao i napade bosanskih Srba na to područje. Međunaslov: Spriječiti nezakonitosti u pretvorbi Dvadeseta sjednica je, inače, trajala rekordnih 23 dana, i po mnogočemu se naziva "maratonskom" jer se njezin rad s prekidima protezao tijekom rujna, listopada i studenoga. Tijekom te višemjesečne sjednice Zastupnički dom je raspravljao o gotovo pedeset točaka dnevnoga reda, a, među njima i, nakon opetovanih zahtjeva predstavnika oporbe, ali i vladajuće stranke, o procesu pretvorbe i privatizacije. O tom se pitanju dom očitovao Zaključcima u kojima se, uz ostalo, ocijenjuje da je "dosadašnji tijek pretvorbe i privatizacije primjeren uvjetima u kojima se našla Hrvatska suočena s agresijom i potrebom obrane teritorijalne cjelovitosti zemlje, te da je zadovoljio temeljne strateške ciljeve". Višednevna rasprava ukazala je i na nepravilnosti u procesu pretvorbe i privatizacije a u Zaključcima se s tim u vezi zahtjeva od državnih tijela odlučniji pristup na spriječavanju nezakonitosti, otkrivanju i provođenju odgovornosti počinitelja kažnjivih djela. Međunaslov: Zahtjevi za smjenu ministara Aktualnim unutarnjo-politički, gospodarski i socijalni problemi potakli su i prijedloge za smjenu pojedinih ministara koje su tražili zastupnici iz redova oporbe. Tako je zbog stanja u školstvu, a potom i štrajka prosvjetnih djelatnika, u svibnju oporba predložila izglasavanje nepovjerenja tadašnjoj ministrici kulture i prosvjete Vesni Girardi-Jurkić. Zbog eksplozije u skladištu streljiva u Dubokom Jarku u svibnju je tražena i smjena ministra obrane Gojka Šuška. Dva puta je traženo smjenjivanje ministra pomorstva, prometa i veza Ivice Mudrinića i to zbog poslovanja Javnog poduzeća Hrvatske ceste i u prosincu zbog štrajka djelatnika Javnog poduzeća Hrvatske željeznice. Ministri su, nakon ponekad žučnih rasprava, većinom glasova zadržali povjerenje zastupnika. Prošla će se godina pamtiti i po donesenim zakonima iz poreske oblasti, posebice po "trošarinama". Zastupnički dom tri puta je raspravljao o proračunskoj problematici. U ožujku je donesen proračun za 1994. godinu, u listopadu rebalans toga proračuna, da bi krajem godine bio donesen proračun za 1995. godinu i to prvi puta temeljem u prošloj godini također donesenog Zakona o proračunu. Međunaslov: Predsjednik Tuđman obratio se Saboru "S obzirom na položaj Hrvatske u svijetu, i s obzirom na stabilnost njezina demokratskog poretka - stanje hrvatske države i nacije povoljnije je nego što je ikada bilo. Postignuti rezultati pružaju dovoljno sigurnog jamstva, hrvatskom narodu i svim građanima Hrvatske, da u idućoj godini možemo s punim uspjehom nastaviti rješavanje svih gorućih problema, u interesu daljnjeg razvitka i jačanja suverene hrvatske države, na dobrobit hrvatskog naroda u cjelini i svih građana suverene i demokratske Hrvatske." To je, među ostalim, u iscrpnom Izviješću o stanju hrvatske države i nacije 22. prosinca 1994. godine zastupnicima oba doma hrvatskog Sabora naglasio hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Smjernice što ih je zastupnicima dao u svojem Izvješću o stanju hrvatske države i nacije predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman obilježile su kraj prošlogodišnjeg rada hrvatskoga Sabora. (Hina) msj/sšh do 121124 MET jan 95 12HHMM MET jan 95