ISTRAŽIVANJE USIA: HRVATI O HRVATSKOJ

Hrvatska je javnost prema manjinama među najtolerantnijima u Europi, ali pokazuje istodobno jednu od najviših razina nesklonosti za manjinsku skupinu tzv. "krajinskih Srba", navodi se u analizi prvog ovlaštenog istraživanja javnog mnijenja kojeg je u Hrvatskoj provela Informativna agencija SAD-a (USIA). Ispitivanje je obavljeno na statističkom uzorku od tisuću ispitanika a za potrebe USIA ga je obavila zagrebačka CEMA. Istraživanje, provedeno potkraj 1994. godine, obuhvatilo je pitanja etničkih odnosa, nacionalne sigurnosti, ekonomije, politike, američkog imagea u Hrvatskoj i medija, a ukazuje na ambivalentnu prirodu javnog mnjenja koje se opisuje kao 'da, ali'. Tako primjerice, Hrvati smatraju da bi zapadne institucije trebale popuniti sigurnosni jaz nakon razdoblja hladnog rata, ali mnogi ne pokazuju povjerenje u njih. U odnosu na istraživanja u drugim državama, Hrvati pokazuju najveću sklonost prema SAD, ali istodobno smatraju da SAD ima previše utjecaja na pitanja u Hrvatskoj. ETNIČKI ODNOSI U HRVATSKOJ Istraživanje USIA pokazuje da je hrvatska javnost, u odnosu na druge europske, najsklonija podržati načelo suživota - ideju multietničke države. Unatoč tome, pokazuje jednu od najvećih razina nesklonosti prema manjinskoj skupini koja se u istraživanju identificira kao "krajinski Srbi". Iako su razlozi tog animoziteta jasni, pišu američki analitičari, njegov intenzitet ukazuje na to da bi se mogao lako podići do točke vrenja, bilo događajima unutar Hrvatske bilo akcijama Srba protiv Hrvata koji žive izvan zemlje, navodi se u izviješću. "Ako Hrvati odluče reintegrirati Krajinu silom, intenzivna nesklonost koju prema krajinskim Srbima dijele gotovo svi Hrvati mogla bi dovesti do vrlo oštrog sukoba. No, ako bi se sukob riješio mirnim putem mnogi bi Hrvati razumno prihvatili život u multietničkom društvu", zaključak je analitičara. Prema ispitivanju 94 posto Hrvata izjasnilo se nepovoljno (75 posto vrlo nepovoljno) o "krajinskim Srbima". Ti su osjećaji u skladu sa stajalištem Hrvata o tome kako bi bilo najbolje odgovoriti na "pitanje Krajine", dodaje se. "Što je veća nesklonost krajinskim Srbima, veća je vjerojatnost potpore Tuđmanovu pozivu da se, ako treba, Krajina vrati silom (85 posto kaže da bi se Krajina trebala vratiti silom 'ako se diplomatski uskoro ne uspije')". "Intenzitet negativnih osjećaja prema krajinskim Srbima ukazuje na to da možda nema puno prostora za kompromise, barem iz perspektive javnosti o ovom pitanju", navodi se u izviješću i dodaje da se, nasuprot gotovo jedinstvenom viđenju "krajinskih Srba", Hrvati dijele u pogledu stava prema urbanim Srbima. O njima se povoljno izjasnilo 48 a nepovoljno 52 posto ispitanika. Uspoređujući te podatke sa onima prikupljenima u Srbiji, istraživači pronalaze sličnosti i zaključuju da prevladavajuće negativno raspoloženje nedvojbeno svjedoči o strahu većinskog stanovništva od otcjepljenja dijelova teritorija radi stvaranja velike Albanije odnosno velike Srbije. Prema istraživanju USIA u Srbiji se o albanskoj manjini povoljno izjasnilo 11 posto Srba, a nepovoljno 83, u Hrvatskoj se o "krajinskim Srbima" povoljno izjasnilo šest posto Hrvata, a nepovoljno 94 posto. Istodobno je u Makedoniji prema Albancimaa, kao najvećoj manjini, negativno nastrojeno 65 posto Makedonaca. U drugim istočnoeuropskim državama postotak onih koji su se nepovoljno izjasnili o najvećoj manjini kreće se između 40 i 50 posto, a u istraživanjima u Francuskoj, Britaniji i Njemačkoj protiv imigranata se izjasnilo između 41 i 52 posto, navodi se u izviješću. Ono što "očigto razlikuje istočnoeuropske države, poput Hrvatske od zapadne Europe su društveni mehanizmi, kao što su dobro ukorijenjene društvene norme i institucije koje obeshrabruju djela netolerancije i koje priječe izražavanje nesklonosti", ocjenjuje se u istraživanju. Dalje se navodi da nesklonost etničkoj skupini ne znači i nespremnost za mirni suživot s tom skupinom. Podaci istraživanja pokazuju da samo jedan od pet Hrvata misli da je Hrvatska samo za Hrvate, a jednako mali postotak suglasio se s time da je za ma koju državu bolje da bude sastavljena od samo jedne nacije. U odnosu na druge Europljane, prema istraživanju, Hrvati su među onima za koje je najmanje vjerojatno da će iskazivati osjećaj većinske isključivosti. Naime, dok je nacionalnu isključivost pokazalo 22 posto Hrvata, u Francuskoj je takav stav iznijelo 38 posto Francuza, u Njemačkoj i Britaniji po 35 posto Nijemaca odnosno Britanaca, u Makedoniji 59 posto Makedonaca, a u Albaniji 80 posto Albanaca. "To pokazuje da bi, ako se sadašnji sukob riješi mirnim putem, mnogi Hrvati, barem načelno, prihvatili ideju o njihovoj državi kao multietničkoj". U okviru ispitivanja etničke tolerancije u Hrvatskoj izlučene su tri skupine. U jednoj je 37 posto 'tolerantnih Hrvata' koji su se povoljno izrazili o urbanim Srbima, vjeruju da Hrvatska nije samo za većinski narod i misle da pripadnici različitih nacionalnosti mogu mirno živjeti zajedno. Podržavanje tih načela ukazuje na visoki stupanj etničke tolerancije, zaključuje se u izviješću. U drugoj je skupini desetak posto 'netolerantnih Hrvata' koji vjeruju suprotno, a treća je najbrojnija (gotovo 54 posto) skupina koja nema dosljedna gledišta o ta tri pitanja. Kao zanimljivost u istraživanju navodi se da se stav te tri skupine o predsjedniku Tuđmanu i vladi ne razlikuje. Štoviše, zanimanje za politiku, kao pokazatelj potencijalne političke aktivnosti, ne razlikuje se značajno između tri skupine. Demografski, u 'tolerantnoj' su skupini pretežito muškarci, nešto boljeg materijalnog položaja, obrazovani, manje religiozni i stariji. U analizi manjinskih prava, Hrvati su široko podržali pravo srpske manjine na predstavnike u parlamentu (86 posto) i organiziranje u političke stranke (81 posto), no nešto manje na kulturna (71 posto) i jezična prava (51 posto je podržalo održavanje nastave na jeziku manjine). S pravom na tv i radio program na srpskom jeziku i na autonomnu regiju pod hrvatskim suverenitetom suglasilo se 35 posto, a protiv je bilo 65 posto Hrvata. Što se tiče drugih naroda na području bivše Jugoslavije, 78 posto Hrvata nepovoljno se izrazilo o Srbima u Srbiji i 68 posto o Crnogorcima. Nasuprot tome, o Makedoncima se povoljno izrazilo 73 posto Hrvata, a o Slovencima 60 posto. Najpovoljnije su se Hrvati izrazili o Mađarima (90 posto). Mišljenje o bosanskim Muslimanima je podijeljeno (45 posto o njima misli povoljno, a 54 posto nepovoljno). NACIONALNA SIGURNOST Hrvati više vjeruju vlastitoj vojsci nego međunarodnim institucijama, a ukoliko međunarodne organizacije budu uspješne u rješavanju sukoba na Balkanu, povjerenje u NATO i druge vjerojatno bi poraslo, zaključuje istraživanje USIA. Hrvati drže da je NATO važan čimbenik njihove sigurnosti i oni, kao i drugi istočni Europljani, podupiru jačanje veza Hrvatske sa NATO-om, navodi se u izvješću. Pritom, podrška ne ovisi o stranačkoj opredijeljenosti, obrazovanju ili životnoj dobi ispitanika. U prilog jačanja veza Hrvatske sa NATO-om izjasnilo se 88 posto Hrvata, dok se za jačanje veza njihovih država sa Atlantskim savezom izjasnilo 73 posto Poljaka, 67 posto Čeha, 60 posto Slovaka, 59 posto Mađara i 54 posto Bugara. Većina Hrvata izrazila je povjerenje u NATO (56 posto vjeruje Savezu, a 42 posto ne vjeruje) u UN (56 posto vjeruje, a 44 posto ne) i u EU (56 posto vjeruje a 44 ne). Najmanje povjerenje tim organizacijama iskazuju Srbi. Tako u UN vjeruje 23 posto Srba, u EU 15 posto, a u NATO sedam posto. Najviše povjerenja u NATO pokazali su Albanci - 61 posto, u UN Makedonci - 65 posto i u EU Albanci - 76 posto. Ispitivanje zabrinutosti zbog mogućnosti napada druge države na Hrvatsku u idućih nekoliko godina pokazalo je da tu bojazan dijeli 69 posto Hrvata. Većina vidi Srbe u Srbiji i drugim dijelovima bivše Jugoslavije kao najveću prijetnju Hrvatskoj, a na pitanje koja zemlja predstavlja najveću prijetnju Hrvatskoj 73 posto je imenovalo Srbiju. Srbe iz krajina kao potencijalnu prijetnju vidi 25 posto, a one iz BiH 11 posto Hrvata. Radi usporedbe valja navesti da istraživanje USIA pokazuje da je Srbiju kao najveću prijetnju doživilo 81 posto Albanaca te 31 posto Makedonaca, a Srbi u Srbiji kao najveću vojnu prijetnju doživljavaju NATO (34 posto), SAD (28 posto), Federaciju BiH (sedam posto) dok samo četiri posto vidi Hrvatsku kao moguću vojnu prijetnju. U Hrvatskoj je motivacija za obranu nadopunjena vrlo visokim povjerenjem u Hrvatsku vojsku. U istraživanju 93 posto Hrvata izrazilo je povjerenje u HV, što je više od povjerenja u bilo koju drugu vladinu instituciju. Prema istraživanju Hrvate slijede Britanci, kojih 90 posto vjeruje u vlastitu vojsku, nakon toga su Makedonci sa 87 posto, dok 79 posto Srba u Srbiji ima povjerenja u svoju vojsku. POLITIČKA STAJALIŠTA U HRVATSKOJ Domaća politička scena iz perspektive hrvatske javnosti, po istraživanju USIA, stabilna je o čemu svjedoči visoki rejting vladinih institucija i solidna podrška koju predsjednik Tuđman uživa u javnosti. Dok vladajuća stranka ima snažnu potporu u javnosti, političku oporbu podupire mala, ali kompaktna skupina Hrvata, zaključili su američki istraživači. Izvješće USIA u ovom se dijelu posebno usmjerilo na očekivanja Hrvata od države te na nasljeđe starog sustava. Istraživanje pokazuje da više Hrvata (54 posto) očekuje da Vlada stvori mogućnosti za napredak pojedinaca, a 44 posto je za to da Vlada osigura temeljne potrebe. Uz to, 55 posto Hrvata daje prednost Vladi koja je usmjerena na jamčenje političkih prava nego na održavanje reda (42 posto). Pri tome, 57 posto misli da bi država trebala preuzeti odgovornost za dobrobit ljudi, a 42 posto da bi to trebala biti odgovornost pojedinca. Oni koji daju prednost 'mogućnostima za pojedince' nad 'državnim jamstvima' češći su među muškarcima, mladima, obrazovanijima i onima koji su za razvoj tržišnog gospodarstva. Temeljem tih podataka u izviješću se zaključuje da postoji značajna manjina u hrvatskom društvu koja visoko rangira politička prava i mogućnosti individualnog napretka. "Iduća generacija poslovnih ljudi i političkih lidera i lidera društva uključit će mnogo onih čiji je vrijednosni sustav u skladu s tržišnim gospodarstvom. Nadalje, ova otkrića ukazuju na to bi Hrvati poštivali američki model liberalne tržišne demokracije, sa značajnim naglaskom na pojedinačnim pravima i odgovornosti", navodi se u izviješću. Kao značajne elemente društva u kojem žive gotovo svi su Hrvati izdvojili poštene i slobodne izbore (kao vrlo značajno 75 posto Hrvata, a kao značajno 19 posto) i sudstvo (kao vrlo značajno 72 posto, a kao značajno 22 posto), slobodu izražavanja političkih stajališta (kao vrlo značajno 75 posto, kao značajno 20 posto) i neovisne medije (kao vrlo značajno 75 posto, kao značajno 19 posto). Isto toliko vjeruje da je značajno da društvo jamči besplatno obrazovanje i zdravstvenu zaštitu. Tri od četiri Hrvata navodi da je svaki od tih elemenata vrlo značajan, a četvrtina tome ne pridaje toliko značenje, navodi se u istraživanju. Povjerenje u vladine institucije, koje se općenito smatra značajnim barometrom legitimnosti političkog sustava, u slučaju Hrvatske veće je nego u drugim državama, piše u izviješću USIA. USIA bilježi da je u Hrvatskoj povjerenje u vladine institucije povezano s optimizmom na ekonomskom planu - pozitivnom procjenom gospodarske preobrazbe u proteklih godinu dana i ocjenom tijeka privatizacije. KAKVO JE POVJERENJE U HRVATSKU VLADU? Povjerenje u hrvatsku Vladu izrazilo je 74 posto ispitanika. Slični su rezultati u Češkoj u kojoj 75 posto Čeha vjeruje Vladi, dok, od 11 ispitivanih država, svojoj vladi najmanje vjeruju Nijemci, njih 36 posto. Francuskoj vladi vjeruje 37 posto Francuza, vladi Srbije 64 posto Srba, a Vladi Makedonije 48 posto Makedonaca. Hrvati također pokazuju viši stupanj povjerenja u svoj pravosudni sustav (67 posto) od drugih ispitivanih država u Europi. Najmanje svom pravosuđu vjeruju Albanci (23 posto) i Bugari (29 posto). ... KAKVO U SABOR? Hrvatski je Sabor institucija prema kojoj Hrvati pokazuju podijeljeno mišljenje. Povjerenje izražava 48 posto, a 52 posto ga uskraćuje. Po ocjeni USIA, ovako relativno niski stupanj povjerenja mogao bi biti posljedica nezadovoljstva javnosti zbog pomno bilježenih i široko objavljivanih političkih svađa. Unatoč takvim rezultatima, povjerenje Hrvata u Sabor niže je jedino od povjerenja Srba u srbijanski parlament (60 posto). Najmanje povjerenje u svoj parlament imaju Bugari (16 posto) i Makedonci (19 posto). ... A KAKVO U POLITIČKE LIDERE? Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman uživa povjerenje 87 posto Hrvata, unatoč javnim prigovorima za pogrešnu politiku prema BiH, za autoritarne tendencije i preferiranje nekih vladinih dužnosnika, navodi USIA. Pritom je 39 posto Hrvata vrlo sklono predsjedniku Tuđmanu. Istraživanje napominje da je podrška Hrvata predsjedniku Tuđmanu značajno viša nego državnicima u drugim europskim zemljama. Kardinal Franjo Kuharić uživa povjerenje 95 posto Hrvata, od kojih mu je 62 posto vrlo sklono. Čelniku HND-a Stipi Mesiću sklono je 64 posto Hrvata, od čega vrlo sklono 12 posto. Prema ovom ispitivanju interes za politiku pokazuje 40 posto Hrvata, dok ga 60 posto ima malo ili ga ne pokazuje. Među politički zainteresiranima više je onih koji su za tržišno gospodarstvo te za odgovornosti pojedinca, a ne vlade. Oni su češće muškarci, stariji od 35 godina, visoko obrazovani i podupiru HDZ. GOSPODARSKA PITANJA Hrvatska javnost podupire tržišno gospodarstvo a očekuje poboljšanje materijalnog položaja u idućih pet godina. Većina Hrvata (71 posto) svoje ekonomsko stanje opisuje kao loše a ekonomsku situaciju u državi kao lošu opisuje 69 posto ispitanih. No, 61 posto vjeruje da se u 1994. godini stanje poboljšalo u odnosu na prethodnu godinu. Da se pogoršalo ekonomsko stanje vjeruje 13 posto, dok 26 posto kaže da se nije promijenilo. U daljnje poboljšanje u ovoj godini vjeruje 72 posto Hrvata. Veći optimisti od drugih stanovnika jugoistočne Europe, 74 posto Hrvata predviđa da će se njihov kućni budžet u idućih pet godina popraviti, od čega gotovo četvrtina očekuje značajno poboljšanje. Tržišnu ekonomiju i tržišne reforme podupire 72 posto, privatizaciju 83 posto, a inozemne investicije 80 posto Hrvata i to najčešće mlađih i bolje obrazovanih. USIA procjenjuje da je veća potpora tržišnoj ekonomiji u Hrvatskoj u odnosu na druge države istočne Europe rezultat otvorenijeg gospodarskog sustava bivše Jugoslavije i veće hrvatske izloženosti Zapadu kroz turizam. Oko trećine Hrvata vjeruje da se privatizacija provodi na pravi način, dok dvije trećine to ne misli. MEDIJI Gotovo dvije trećine Hrvata (63 posto) smatra da njihovi mediji dobro izvještavaju o događajima u Hrvatskoj, a osam posto da to rade vrlo dobro. Oko 30 posto ocjenjuje taj posao lošim ili vrlo lošim. Najboljim izvorom tih vijesti 43 posto smatra televiziju, 32 posto novine, a 25 posto radio. Polovica Hrvata smatra da televizija favorizira vladajuću stranku, dok 33 posto drži da je korektna prema svima, istodobno 52 posto smatra da je radio korektan prema svim strankama, a 31 posto da favorizira HDZ. Za međunarodne vijesti 61 posto Hrvata oslanja se na HTV, dok se oko 20 posto prvo okreće stranim televizijama. Novine su za 26 posto prvi izvor inozemnih vijesti, a radio za 26 posto. Sličan je raspored i za vijesti sa područja bivše Jugoslavije. Općenito u televiziju povjerenja ima malo ili ga nema uopće čak 57 posto, u tisak 46 posto, a u radio 42 posto ispitanih. Hrvati općenito u odnosu na druge europske države imaju nešto manje povjerenja u svoje medije od Čeha, Estonaca, Makedonaca, Srba i Slovaka. Privatnu komercijalnu televiziju i radio 80 posto Hrvata doživljava kao dobrodošle. AMERIČKI IMAGE U HRVATSKOJ U Hrvatskoj se SAD doživljava pozitivnije nego u drugim državama regije jer 93 posto Hrvata povoljno misli o SAD a 83 posto o američkom predsjedniku Billu Clintonu. Isto tako, više od 90 posto Hrvata pozitivno doživljava Austriju, Njemačku i Mađarsku, a nešto više od 50 posto Francusku. Najnegativnije se doživljava Srbija (93 posto) i Rusija koju 85 posto Hrvata doživljava negativno. Hrvatska javnost u većini (54 posto) drži da SAD imaju previše utjecaja na pitanja u Hrvatskoj dok 45 posto s time nije suglasno. Popis omiljenih svjetskih državnika u Hrvata na prvom mjestu ima papu Ivana Pavla drugog. Njega pozitivno doživljava 98 posto Hrvata, Helmut Kohl je tu ocjenu dobio od 95 posto, a američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith od 81 posto ispitanika. Istodobno, Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića 98 posto Hrvata doživljava kao negativce, Borisa Jeljcina negativno doživljava 64 posto i Francoisa Mitterranda 57 posto, navodi se u analizi prvog ovlaštenog istraživanja javnog mnjenja kojeg je u Hrvatskoj provela USIA. (Hina) sp fp 241125 MET jan 95