LONDONSKI ČASOPIS THE BANKER O USPJESNIMA U HRVATSKOM GOSPODARSTVU

shvaća, Hrvatska bi se mogla pretvoriti u jednu od uspješnih priča postkomunističke srednje Europe", ocjenjuje londonski mjesečnik The Banker u svom siječanjskom broju. Dok u novinskim naslovima dominira rat u BiH, Hrvatska je, u prikrajku, postavljala osnove za naprednu tržišnu ekonomiju, ističe urednik The Bankera Colin Jones u članku o hrvatskom gospodarstvu. U članku se ističe kako je ključni korak bio oštar makroekonomski program; cijene su oslobođene, pooštrena je monetarna kontrola, ograničen je nominalni rast plaća, laki krediti za državna poduzeća su zaustavljeni, porezna je osnova proširena, smanjen je proračunski deficit, smanjeno je financiranje državnog deficita od strane Narodne banke. Kao rezultat tih mjera, navodi se u članku, zemlja koja je bila na rubu hiperinflacije uspjela je gotovo preko noći zaustaviti rast cijena. U studenom 1993. godine mjesečna je stopa inflacije iznosila 38,7 posto, a samo mjesec dana kasnije bila je - 0,5 posto. Od tada je inflacija zadržana na plus ili minus 1 posto. U svibnju 1994. povjerenje u novac vraćeno je dovoljno za uvođenje nove valute - kune, ističe The Banker, dodajući da je u međuvremenu dan zamah privatizaciji - privatizirana je skoro polovica industrije. Hrvatski su izvoznici - u zemlji u kojoj izvoz predstavlja dvije trećine brutonacionalnog proizvoda - svoja nastojanja uspješno okrenuli prema Njemačkoj, Austriji, Italiji i drugim zapadnim tržištima, ocjenjuje se u članku. Iako su usluge postale jako važne za hrvatsko gospodarstvo, tradicionalno jake industrije kao što su tekstilna, prerađivanje kože, prehrambena i kemijska i dalje imaju značajnog udjela u hrvatskom izvozu, dodaje list. The Banker ocijenjuje da je platni promet u Hrvatskoj zdrav zahvaljujući i jakom dotoku privatnih novčanih pošiljki značajne hrvatske dijaspore. Ističe da je Hrvatska od nule izgradila svoje devizne rezerve. Uspjeh u izvozu doprinio je i porastu životnog standarda. Hrvatska je uspjela preokrenuti situaciju bez, sve do nedavno, skoro nikakve financijske pomoći međunarodnih financijskih institucija, ukazuje The Banker dodajući da sada stižu odobrenja za kredite od MMF-a, Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj... The Banker pritom ukazuje da je transformacija Hrvatske posebno impresivna kada se pogleda u kakvim je uvjetima ostvarena (raspad Jugoslavije, rat, okupacija bogatih područja...) dodajući da su u međuvremenu nestala ili su zatvorena i dva velika hrvatska izvozna tržišta - SSSR i ex-Jugoslavija, a strana su ulaganja, zbog rata, gotovo prestala. The Banker, uz ostalo, piše da su pregovori o dugovanjima s Pariškim i Londonskim klubom zapeli na tome koliko bi ex-jugoslavenskog duga trebala platiti Hrvatska, koja je, dodaje se u članku, spremna preuzeti odgovornost za svoj vlastiti dug prema inozemstvu. No, Hrvatska se, ističe The Banker, odupire prijedlozima da preuzme veći dio duga nekadašnje federacije što još uvijek traže neke komercijalne banke (kreditori) koji se boje da neće vidjeti svoj novac ako bogatije republike, Hrvatska i Slovenija, ne preuzmu većinu obaveza. U članku se istodobno ističe da je obavezu za rješavanjem unutarnjeg duga preuzela na sebe hrvatska vlada. Časopis se osvrće i na tijek privatizacije u Hrvatskoj ocijenjujući da u pravnom i institucionalnom okviru, koji je potreban za tržišnu ekonomiju, treba popuniti neke praznine, i s tim u vezi dodaje da je nedavno izrađen novi nacrt zakona o privatizaciji, a ove bi godine trebao biti donesen i zakon o ulaganjima.... Ističući da su hrvatski ministri čvrsto usmjereni na pravac u kojem leže najbolje hrvatske nade, The Banker zaključuje da je budućnost zemlje sa 4,8 milijuna stanovnika u otvorenoj ekonomiji čvrsto povezanoj sa svjetskim trgovinskim sustavom. (Hina) pp/sšh ds 211547 MET jan 95