VLADINO IZVJEŠĆE O OKONČANJU MANDATA UNPROFOR-A U RH

na području Republike Hrvatske okonča sa 31. ožujkom ove godine, koju je donio predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman, od goleme je, povijesne važnosti za Republiku Hrvatsku i cijeli hrvatski narod. Ocjena je to hrvatske Vlade iz Izvješća o okončanju mandata Zaštitnih snaga UN u Hrvatskoj koje je Vlada dostavila zastupnicima Zastupničkog i Županijskog doma hrvatskog Sabora koji će o tom izvješću raspravljati na sjednicama domova sazvanima za idući tjedan. Pri donošenju te odluke, ističe se, Predsjednik Republike bio je vođen i duhom i smislom odgovarajućih zaključaka i odluka Sabora Republike Hrvatske, posebice sadržajem Rezolucije Sabora od 23. rujna i Odluke od 7. listopada 1994. godine. Vlada Republike Hrvatske ocijenjuje da pregovori vođeni s nadležnim organima UN, kao i s glavnim međunarodnim čimbenicima, objektivno ne osiguravaju pozitivnu promjenu dosada nedovoljno učinkovita i nedjelotvorna mandata UNPROFOR-a u rješavanju posljedica velikosrpske agresije na suverenu i međunarodno priznatu Republiku Hrvatsku i okupacije djelova njezina državnog teritorija, rješenja koje bi se trebalo provesti, uz ostalo, sukladno odredbama međunarodnog prava i slijedom relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN. Podsjećajući na važnije rezolucije Vijeća sigurnosti Vlada kao glavnu slabost mandata UNPROFOR-a navodi da on nije uspio pridonijeti provedbi najvećeg dijela operativnih odredbi Vanceovog plana i rezolucija Vijeća sigurnosti. Potpunu nemoć UNPROFOR je iskazao u poticanju procesa reintegracije okupiranih područja, koji se gotovo nije pomaknuo s početne točke. U Izvješću Vlade primarna se odgovornost za neispunjavanje mandata UNPROFOR-a i rezolucija Vijeća sigurnosti ne pripisuje samo neučinkovitosti UNPROFOR-a, već i međunarodnim čimbenicima koji ne uspijevaju postići suglasje glede ispunjavanja UNPROFOR-ovog mandata. Pritom, Vlada navodi da nema trajnog rješenja sve dok SRJ i lokalne vlasti s okupiranih područja ne prihvate neminovnost ponovnog i potpunog uključivanja okupiranih područja u pravni i politički sustav Republike Hrvatske. "Svaki daljnji produžetak mandata UNPROFOR-a bez spremnosti lokalnih Srba da provedu odluke Vijeća sigurnosti i drugih nadležnih tijela međunarodne zajednice, ili bez volje međunarodne zajednice da nametne cjelovito, trajno i pravedno rješenje, bio bi", ocjenjuje Vlada, "protuučinkovit za mirovni proces". "U dvije godine boravka UNPROFOR-a u Republici Hrvatskoj, 600 Hrvata je ubijeno i više od 12.000 Hrvata i ne-Srba protjerano je sa svojih ognjišta", navodi se u Izvješću te ističe da Hrvatska brine za više od 250.000 prognanika. Vlada upozorava da se na okupiranim područjima i dalje nastavlja pljačka i uništavanje hrvatske imovine te njenih prirodnih bogatstava što ima teške dugoročne posljedice za ukupni društveni i gospodarski razvoj Hrvatske. "Posebice zabrinjava, i povod je osobitom nezadovoljstvu u Vladi i javnosti Hrvatske, činjenica da opetovano i argumentirano ukazivanje na sve slabosti dosadašnjega neučinkovita i potpuno nedjelotvorna mandata snaga UN, neki dužnosnici UN nisu uopće bili pripravni povezati s vlastitom odgovornošću za primjenu normi međunarodna prava i izričitih odluka Vijeća sigurnosti UN, nego su ih primali s nepovjerenjem, dajući prednost zadržavanju zatečenoga stanja i održavanju politički besplodnoga statusa quo, kao jedinog ozračja u kojemu snage UN mogu 'nesmetano djelovati'". Odluka o otkazu mandata UNPROFOR-a, naglašava se uz ostalo u Izvješću Vlade, podrazumijeva da provedba relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti i Opće skupštine o političkoj reintegraciji treba biti osnovni kriterij prema kojem će se Hrvatska i nadalje ravnati. "U slučaju da u međuvremenu, dakle do 31. ožujka, pregovori s lokalnim Srbima donesu odgovarajuće pozitivne rezultate, Hrvatska će biti pripravna ponovno započeti razgovore o uspostavljanju međunarodnih mehanizama putem kojih bi se nadgledala provedba sporazuma i uspostavili instrumenti za jačanje povjerenja", ističe se u Izviješću. U Izvješću se izražava spremnost Hrvatske za nastavak suradnje i osiguravanje svih potrebnih uvjeta za nastavak djelovanja snaga UN u drugim krizom zahvaćenim državama ovoga područja, poglavito na teritoriju BiH. Glede krize u BiH Vlada naglašava zabrinutost razvojem situacije i navodi da Hrvatska "u ostvarivanju mirovna rješenja za krizu na svojem nacionalnom tlu, ne može pristajati da unedogled bude talac ratne krize u BiH. Hrvatska ne može i neće čekati na rješenje sukoba u BiH". Temeljni interes Hrvatske nije rat već mir, stoga Vlada u Izvješću naglašava da ne napušta put mira i pregovora, te potvrđuje da je Republika Hrvatska pripravna u dobroj vjeri nastaviti pregovore o ukupnoj normalizaciji hrvatsko-srpskih odnosa i odnosima Republike Hrvatske i SR Jugoslavije, na temelju uzajamnog priznanja, jednakopravnosti i u interesu obiju država i mira u ovom dijelu Europe. Na kraju Izvješća Vlada izražava zahvalnost svim državama koje su uputile svoje postrojbe u snage UN, uz izraze žaljenja zbog smrti 54 te ranjavanja 566 pripadnika UNPROFOR-a tijekom obavljanja svojih dužnosti. (Hina) msj ds 181114 MET jan 95