GALI TRAŽI PREISPITIVANJE ODLUKE O MANDATU UNPROFOR-A - IZVJEŠĆE

Butros Butros-Gali u ponedjeljak je uputio izvješće Vijeću sigurnosti u kojem izražava zabrinutost zbog mogućnosti izbijanja rata nakon povlačenja UNPROFOR-a iz Hrvatske, kao i nadu da će hrvatska vlada ponovno razmisliti o svojoj odluci, objavljeno je kasno sinoć u New Yorku. U svom je izvješću Butros Gali najavio da će razmotriti mogućnosti povlačenja sjedišta UNPROFOR-a i njegovih logističkih baza iz Hrvatske. "Prerano je predviđati učinke odluke hrvatske Vlade da ne odobri produljenje mandata UNPROFOR-a nakon ožujka 95., na srpsko stanovništvo u UNPA. No, zabrinut sam da oni neće više vidjeti pristup u tri faze - prekid neprijateljstava, ekonomsku normalizaciju i političke pregovore - kao održivu opciju", navodi u izviješću o napretku u provedbi Mirovnog plana UN-a za Hrvatsku i svih relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti glavni tajnik UN-a. "U svakom slučaju politička opredijeljenost svih glavnih srpskih vođa za primjenu ekonomskog sporazuma u potpunosti, nije uvijek bila očigledna", dodaje Gali. Po njemu je "nesretno što se potencijali za uspjeh u ovom procesu nisu u potpunosti istražili prije odluke hrvatske Vlade da povuče svoju potporu ulozi UNPROFOR-a". "Nadam se da će hrvatska Vlada ponovno razmotriti svoj stav prije isteka sadašnjeg UNPROFOR-ova mandata. U slučaju da se to ne dogodi, detaljno ću proučiti praktične posljedice i financijske implikacije povlačenja UNPROFOR-a iz Hrvatske. U tom ću kontekstu također trebati ispitati da li da sjedište i logistička baza Mirovnih snaga ostanu u glavnog gradu države u kojoj nema mandata i snage nisu prisutne", dodaje glavni tajnik. "Najviše sam zabinut zbog toga što bi povlačenje UNPROFOR-a značajno povećalo vjerojatnost obnavljanja neprijateljstava. Bez obzira na to koliko hrvatska Vlada ističe da je za mirnu reintegraciju svojih okupiranih područja i traži da se ta odluka ne shvati krivo, bojim se da bi povlačenje UNPROFOR-a vjerojatno vodilo u obnovu rata. Uzimajući u obzir oružje koje se akumuliralo na područjima, unatoč embargu na oružje, sukob bi bio razorniji od onog 1991.-1992.", navodi Gali. Dodaje da je na Vijeću sigurnosti da odredi kako se kraj kojeg traži međunarodna zajednica može doseći, ako se UNPROFOR povuče. U izviješću, kojeg je temeljem Rezolucije 947 od 30. rujna prošle godine, bio obvezan uputiti Vijeću sigurnosti do 20. siječnja ove godine, glavni tajnik UN-a ističe da je UNPROFOR pomogao spriječiti nastavak borbi, te da su napori međunarodne zajednice doveli do vidljiva napretka. U 1994. su, podsjeća Ghali, zabilježena dva značajna postignuća - sporazum o prekidu vatre od 29. ožujka i sporazum o ekonomskim pitanjima od 2. prosinca između hrvatske Vlade i lokalnih srpskih vlasti. PREKID VATRE Navodeći da su aktivnosti UNPROFOR-a bile usmjerene na praćenje sporazuma o prekidu vatre, Gali izviješćuje da je taj sporazum bio ugrožen događajima koji nisu imali neposrednu vezu: dolazak 30 tisuća izbjeglica iz Velike Kladuše stvorio je zabrinutost zbog sigurnosnog i humanitarnog stanja, uporaba udbinskog aerodroma i NATO zračni udari na taj aerodrom dramatično su povećali tenzije u svim sektorima, posebice Sjever i Jug, a nova je nestabilnost stvorena sukobom u Bihaću u kojem su sudjelovale snage hrvatskih i bosanskih Srba, kao i hrvatske vojne aktivnosti u području Livna. Gali bilježi i porast ograničenja slobode kretanja koji su obje strane nametnule UNPROFOR-u u dodatku na značajni pad njihove spremnosti na suradnju. Broj kršenja sporazuma o prekidu vatre porastao je sa 70 od 1. listopada prošle godine (hrvatska strana prekršila je 20, a srpska 50 puta) na 129 11. siječnja (59 hrvatskih, a 79 srpskih). Iako su obje strane počinile neprihvatljivo visok broj kršenja, Gali ocjenjuje da je UNPROFOR posebice bio zabrinut brojem teških kršenja koje je počinila srpska strana, a što je uključilo i teško oružje. Unutar UNPA značajno se povećao broj otimanja vozila UNPROFOR-a. U sektorima Sjever i Jug, 24 su vozila ukradena od listopada, a neuspjeh lokalnih srpskih vlasti da se suprotstave ovom bezakonju značajno je onemogućio UNPROFOR u obavljanju njegova mandata. "Unatoč ovim ozbiljnim izazovima sporazumu o prekidu vatre, on se održava, a broj kršenja i ograničenja slobode kretanja UNPROFOR-a polako se smanjuje. Napori UNPROFOR-a u nadgledanju sporazuma bili su ključni u stvaranju klime za napredak u ekonomskim mjerama izgradnje povjerenja." EKONOMSKI SPORAZUM I NJEGOVA PROVEDBA Nakon potpisivanja ekonomskog sporazuma i otvaranja autoputa Zagreb - Beograd u sektoru Zapad i Istok, tim je putem do 11. siječnja prošlo više od 35 tisuća vozila, a manji broj hrvatskih Srba koristio ga je između sektora Zapad i Istok, navodi glavni tajnik UN-a. Funkcioniranje autoputa bez incidenata otvorilo je put za obnovu hidroelektrane Obrovac te Jadranskog naftovoda, a što se tiče opskrbe vodom i strujom, unatoč nepojavljivanju kninskog vodstva na sastanku 5. siječnja u Splitu, inžinjeri UNPROFOR-a otpočeli su 9. siječnja inspekciju četiri vodocrpilišta u sektorima Sjever, Jug i Zapad. Njihova preliminarna ispitivanje govore da bi se barem dva od 13 projekata opskrbe vodom i strujom mogla tehnički dovršiti unutar dva mjeseca, ovisno o razminiravanju, vremenskim uvjetima i financijskim sredstvima. Prva faza opravka mogla bi se dovršiti do 24. veljače. Ako bi se ti projekti brzo dovršili voda bi se osigurala za dalmatinske gradove uključivši Zadar i Biograd do ljeta. Srpski inžinjeri započeli su 16. siječnja inspekciju željezničke pruge Zagreb - Lipovac, a otvaranje te dionice i pruge Zagreb - Split dramatično bi unaprijedilo temeljnu infrastrukturu obje strane za ekonomsku razmjenu, ocjenjuje Gali. "Očigledno je da uspjeh ekonomskog sporazuma ovisi o volji strana i mogućnostima međunarodne zajednice u osiguranju sredstava i pomoći za provedbu projekata", navodi Gali ističući da UNPROFOR nema ni sredstava, a ni mandata da financijski pomogne stranama u gospodarskoj obnovi. "Bez odgovarajućih izvora potencijalni korisni efekti ekonomskog sporazuma na cjelovito političko rješenje bili bi (eroded) nagriženi". "Nasuprot tim pozitivnim događajima nikakav napredak nije postignut na raspoređivanju međunarodnih promatrača na međunarodne granice Hrvatske sa BiH i Srbijom", dodaje Gali. UNPROFOR neće moći rasporediti svoje promatrače na te granice, "ako ne bude značajne promjene u stavu lokalnih Srba" i "ako se ne osiguraju značajni dodatni izvori UNPROFOR-u". Osvrćući se na plan Z-4, Ghali navodi kako se nada da će, unatoč nedavnoj odluci hrvatske vlade, napredak postignut provedbom ekonomskog sporazuma doprinijeti izgradnji povjerenja i olakšanju obnove pregovora o mirnom rješenju sukoba. Neki prognanici, zahvaljujući održanju prekida vatre i poboljšanju sigurnosnih uvjeta u nekim područjima zone razdvajanja, sami su se vratili u svoje domove, ustvrdio je u svom izviješću glavni tajnik. Dovršavaju se planovi za pomoć povratku prognanika u neka sela unutar zone razdvajanja u sektoru Jug čim to sigurnosni uvjeti dozvole. Hrvatska strana posebnu pažnju pridaje zaleđu Zadra i Šibenika gdje se očekuje skori povratak četiri tisuće prognanika, navodi Ghali. "Unatoč snažnom traženju hrvatske vlade, povratak širokih razmjera u skoroj budućnosti na područja unutar UNPA nije vjerojatan ukoliko ne bude značajnog napretka na ekonomskom sporazumu i u političkom dijalogu koji vodi u političko rješenje", piše Gali i dodaje da bi bilo suprotno međunarodnom humanitarnom pravu i praksi da UNPROFOR ohrabri povratak u područja koja ostaju nesigurna zbog neprihvatljive razine neprijateljstava, postavljenih mina i u kojima se ljudska prava ne bi mogla jamčiti na odgovarajući način. Iako je hrvatska Vlada zahtijevala isključenje dijelova sektora Zapad pod hrvatskom upravom iz UNPA, promatranje UNPROFOR-a pokazuje da se nisu još postigli puni uvjeti sigurnosti i neizlaganja žrtvi za srpsku manjinu. Gali izvješćuje i o nespremnosti hrvatske televizije da dio programa ustupi UNPRPOFOR-u, te da hrvatska vlada nije odobrila emitiranje radio programa UNPROFOR-a. Također dodaje da ni sporazum o statusu mirovnih snaga UNPROFOR-a u Hrvatskoj nije zakljucen unatoč obećanju predsjednika Tuđmana Vijeću sigurnosti. (Hina) ps dh 170051 MET jan 95