SERVIS POSEBNIH NASLOVA ISTOČEUROPA-DRUŠTVO

Nadnaslov: Pet godina nakon pada željezne zavjese, relikvije komunističkog režima odbačene, skrivene ili na prodaju Naslov: Komunističke relikvije bačene u zaborav Podnaslov: Divovski kipovi iz komunističkih režima istočne Europe zamijenili mjesta s onima koji su donedavno skupljali prašinu po podrumima Piše: Sandra LACUT, AFP BEČ - Odbačene u muzejima, skrivene u mračnim podrumima ili ponuđene na prodaju kolekcionarima - sudbina je to namijenjena divovskim kipovima i drugim relikvijama komunističkih režima istočne Europe, pet godina nakon pada željezne zavjese. U Poljskoj je na desetke Lenjinovih, Staljinovih, Marxovih i Engelsovih bisti povučeno na nekadašnju gospoštiju Kozlowku, na istoku zemlje. Nedostaje, međutim, jedan kip i to onaj Feliksa Dzierzynskog, utemeljitelja Čeke - političke policije preteče KGB-a, koji je 40 godina dominirao središtem Varšave. Razbijen je 17. studenog 1989. godine, uz pljesak stanovnika Varšave koji su u njemu vidjeli simbol pada komunizma, zadržavši komadiće za uspomenu. U Mađarskoj muzej na otvorenom u parku u predgrađu Budimpešte okuplja oko pedeset kipova, među kojima i one dvojice sovjetskih izaslanika. Pod pritiskom prosvjeda stanovnika koji više nisu trpjeli pogled na te ostatke komunizma, gradonačelnik glavnog grada dao je posaditi drveće ispred ograde koja okružuje park. Čuveni ružičasti tenk u Pragu također je odbačen u vojni muzej nakon što je premazan u žutosmeđu boju. To oklopno vozilo, postavljeno u središtu češke prijestolnice od 1945. godine u počast crvene armije koja je oslobodila zemlju od nacista, stanovnici Praga smatrali su simbolom gušenja Praškog proljeća od strane sovjetskih postrojbi. Obojen je u dva navrata 1991. godine u ružičasto: prvo je to učinio jedan student, a zatim skupina poslanika ispraćena odobravanjem gomile i oštrim pogledima nekolicine režimskih nostalgičara. Većina ostalih čeških gradova diskretno je pospremila svoje relikvije u podrume i izvukla kipove predsjednika prve Čehoslovačke republike (1918.-1938.) Tomasa Garriguea Masaryka, predmeta pravog kulta nakon Baršunaste revolucije, posebice pod utjecajem predsjednika Vaclava Havela. U Karlovym Varyma, gradu zapadne Češke koji su jako cijenili sovjetski dužnosnici, kip astronauta Jurija Gagarina, koji je u vrijeme komunizma bio u središtu grada, prebačen je unutar zračne luke. U Rumunjskoj, gdje su govori Nicolaea Ceaucescua spaljeni u histeriji koja je nastupila poslije njegovog bijega, a prije pogubljenja 25. prosinca 1989, zajedno sa suprugom Elenom, najveća tajna obavija sudbinu brojnih bista i portreta "Conducatora", kao i ogromnog kipa Lenjina podignutog u središtu Bukurešta koji je srušen 1990. godine. Međunaslov: Relikvija kao turistička atrakcija?! Ne brinući o ideološkom simbolu tih relikvija, jedan popularan restaurant u Bukureštu iskoristio ih je za novu turističku atrakciju. Gosti tamo večeraju pod pogledom Lenjina i "malog Staljina s Karpata", a poslužuju ih konobari s kravatama u stilu pionira malenih iz doba komunizma. Na tržištu se čak pojavila nova vrsta votke - "Ceaucescu", u bocama s likom diktatora. Brojni komunistički suveniri prodani su kolekcionarima sa zapada ili nostalgičarima režima. U Budimpešti su stotine predmeta koji su pripadali Janošu Kadaru, bivšem prvom čovjeku mađarskih komunista, prodani na dražbi 1993. godine, a među njima sat s likom Leonida Brežnjeva koji je za 130.000 dolara kupio privatnik sa zapada. (Hina) tm bnš 080702 MET jan 95 08HHMM MET jan 95