1994: MALO STVARNIH POMAKA PREMA NOVOM SVJETSKOM EKONOMSKOM PORETKU

PARIZ (AFP) - Nekoliko događaja u 1994. godini moglo bi se uvrstiti među značajne datume ekonomske povijesti, no, prema mišljenju stručnjaka, napravljeno je zapravo vrlo malo konkretnih pomaka prema svjetskom gospodarskom poretku uključujući i nove geopolitičke realnosti. Pet godina nakon pada komunizma, velike industrijski razvijene zemlje, predvođene SAD-om, još uvijek nisu zaključile tko bi trebao upravljati gospodarstvom u razdoblju nakon hladnog rata niti prema kojim načelima. Za ekonomiste, najvažniji datum koji treba zapamtiti jest 15. travanj kad je u Marrakechu potpisan novi trgovinski pakt kojim se za 40% smanjuju carinske pristojbe i osniva, u zamjenu za GATT, Svjetska trgovinska organizacija (WTO). Diplomati - stručnjaci za gospodarska pitanja procjenjuju da je još prerano procjenjivati dugoročno značenje američkih inicijativa za stvaranje prostranih zona slobodne razmjene u zoni Pacifika i u zapadnoj hemisferi, inicijativa koje su, prema nekima, smišljene radi jačanja uloge velesile SAD-a. Prema nekim ekonomistima visokog ranga, 1994. godina nije dala jasan odgovor na pitanje hoće li svjetsko gospodarstvo sutrašnjice biti pod dominacijom moćnih regionalnih blokova ili će počivati na jednom multilateralnom koji će uzimati u obzir šanse velikih kao i malih zemalja. Stručnjaci za međunarodnu trgovinu priznaju da jedno ne isključuje drugo, budući da regionalna okupljanja koriste na veliko slobodnu razmjenu kao pokretač rasta i kao faktor podizanja životne razine. Oni inzistiraju na činjenici da se regionalna integracija ne smije razviti tako da dovede do stvaranja "tvrđave Europe", "tvrđave Apec" i "tvrđave Amerika". Godina 1994. bila je bogata gospodarskim zbivanjima. Europska unija imat će 15 članova od 1. siječnja 1995. godine s pristupom Austrije, Finske i Švedske kao novih članica, dok nekoliko bivših istočnih zemalja kuca na vrata. Na summitu u Bogeru (Indonezija) u studenom, SAD i njezinih 17 partnera u forumu za gospodarsku suradnju Azija-Pacifik (APEC) - među kojima Japan i Kina - obećali su međusobno da će do 2020. godine ukinuti carinske pristojbe između zemalja članica. Početkom prosinca, na "summitu Amerika" u Miamiju, vođe 34 zemalja "zapadne hemisfere" dogovorili su se o uvođenju zone slobodne razmjene u idućih deset godina. Prvog siječnja WTO, novo tijelo za nadzor i organizaciju međunarodne trgovine, pridružit će se MMF-u i Svjetskoj banci, "blizancima iz Bretton Woodsa" koji su garanti sadašnjeg gospodarskog i političkog poretka, kojim dominira skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja (G7). Proslave 50. obljetnice sporazuma iz Bretton Woodsa bile su prilika za veliku razmjenu ideja glede uloge svake zemlje pojedinačno i donošenja odluke na međunarodnoj razini. Zemlje G7, glavni doprinositelji MMF-a i Svjetske banke, osvrnut će se na tu temu iduće godine na summitu u Halifaxu (Kanada). Rusija, koja bi željela biti među velikima usprkos svojih gospodarskih problema i koja je već jednom nogom u G7, imat će također nešto za reći. Sve je očiglednije da će G7, u nadolazećih deset ili dvadeset godina, morati razmotriti pitanje Kine, koja je već trgovinska sila zbog svojeg ogromnog unutarnjeg tržišta s 1,2 milijardi osoba. Diplomati ocjenjuju da će se nova podjela gospodarske moći i odgovornosti, koja je dio tendencije ka ekonomskoj globalizaciji, morati uzeti u obzir. (Hina) bnš br 281218 MET dec 94 281218 MET dec 94