SERVIS POSEBNIH NASLOVA 1994.-AIDS

Nadnaslov:AIDS se 1994. nezaustavljivo proširio u svim područjima svijeta Naslov: Godina u znaku "planetarne hitnosti" Podnaslov:Ukupan broj oboljelih u svijetu dosegao je sredinom protekle godine brojku od 4 milijuna i pokrenuo pozive na "opću mobilizaciju" i "planetarno izvanredno stanje", upućene na prvom summitu posvećenom ovoj pošasti. Unatoč svemu, epidemija se alarmantno širi, posebno ugrožavajući mlađe od 25 godina, ritmom od 250 oboljelih na sat. Piše: Brigitte CASTELNAU, AFP PARIZ - AIDS se nastavio širiti ne štedeći niti jedno područje 1994. godine iako su UN godinu stavili pod znak "planetarne hitnosti". Turobni podaci nisu se prestajali gomilati. Od srpnja 93. do srpnja 94. ukupan broj oboljelih od AIDS-a povećao se za 60% i dosegao 4 milijuna, prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Ponovo je upućen poziv na "opću mobilizaciju" i "planetarno izvanredno stanje", ovog puta od strane glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Butrosa-Butrosa Galija, na "političkom" summitu, prvom te vrste posvećenom toj pošasti, koji se održao u Parizu, za vrijeme 7. svjetskog dana AIDS-a 1. prosinca. Butros Gali je tada priznao "velike nedostatke" međunarodne akcije, "unatoč znatnih sredstava koja se upotrebljavaju". Epidemija postaje alarmantna i prijeti, prema navodima WHO-a, budućnosti čitavih društava, preko njihovih žena, djece i mladih: "polovica novih infekcija (6.000 dnevno) dešava se kod mlađih od 25 godina". Taj se fenomen ne ograničava samo na zemlje u razvoju. Nove infekcije šire se u svijetu ritmom 250 oboljelih na sat, četiri u minuti. No, za neke afričke zemlje taj račun po satu odnosi se na umrle, kao što je u Malaviju, gdje od AIDS-a svakog sata umire sedam osoba. Milijardu osoba još uvijek živi u potpunoj bijedi. AIDS, za borbu protiv kojega je raspodjela sredstava nejednaka, otežava njihov teret: 92% bolesnih u zemljama trećeg svijeta ima pravo samo na 8 posto sredstava za borbu protiv AIDS-a. Predstavnici 42 zemlje s pet kontinenata na summitu u Parizu potpisalo je svečanu izjavu o pravima bolesnika i obvezama političkih dužnosnika. "Svjesni da siromaštvo i diskriminacija" pridonose širenju pandemije, obvezali su se na bolju suradnju u okviru novog programa koji koordiniraju Ujedinjeni narodi a koji će biti u potpunosti djelatan početkom 1996. godine. "Ostvarenje tog programa bit će ili birokratski košmar ili izvanredno iskustvo", prema riječima novoizabranog šefa programa Petera Piota, belgijskog liječnika (45) svjetskog ugleda. Međunaslov: 2.000. godine - 10 milijuna oboljelih Prioriteti tog programa koji okuplja agencije UN, među kojima i WHO, bit će istraživanje i izrada cjepiva, promjena ponašanja javnosti radi sprečavanja pandemije i analiza njezinog društveno-gospodarskog utjecaja. Istraživanja na terapeutskom planu (ispitivanja udruživanja nekoliko anti-virusa, nove molekule, serumi pasivne imunoterapije) ili na planu cjepiva ("čisti ADN", oralno cjepivo), pokazuju da se znanstevnici nisu predali. Drugi znakovi optimizma - postojanje "dugoročno preživjelih" - unazad 10, ponekad i 15 godina - pošteđenih od zaraze virusom kao i one partnera zaraženih pacijenata koji ostaju izuzeti od bilo kakve zaraze. Međutim, lijekovi protiv tuberkuloze i drugih oportunističkih zaraza koje napadaju organizam čiji se obrambeni sustav raspao zbog virusa AIDS-a, još nedostaju dijelu čovječanstva, koji ponekad ne poznaje lijekove poput AZT, prvog komercijaliziranog anti-virusa u području AIDS-a. Međutim, 1994. godine stigla je važna vijest: AZT može pridonijeti smanjenju za dvije trećine prijenosa virusa s majke na dijete. Glede cjepiva, rješenje je još vrlo daleko. Odluka američkih vlasti o odustajanju od testova djelotvornosti velikih razmjera, nakon preliminarnih pokusa, nije dobro primljena. WHO je objavila odluku da pokrene "za oko 18 mjeseci", 1996. godine, "u Tajlandu i Brazilu prve testove velikih razmjera" (3.000 do 20.000 "rizičnih" dragovoljaca) dvaju cjepiva protiv AIDS-a ("GP-120") američkih tvrtki, već ispitivanih na čovjeku. Prema podacima Svjetske banke, u subsaharskoj Africi, kod najmanje 8,3 milijuna osoba - ne uzimajući u obzir nove zaraze - bolest će se razviti i one će od nje umrijeti između 1995. i 2005. godine. Južna i jugoistočna Azija imaju "samo" 2,5 milijuna nositelja virusa, prema WHO. No, ta je brojka gotovo udvostručena u godinu dana i najavljuje eksploziju epidemije. Do 2000. godine Azija bi mogla preteći Afriku po broju godišnjih smrtnih slučajeva od tuberkuloze i AIDS-a. Više od 17 milijuna osoba zaraženo je od početka pandemije. Godine 2000. bit će između 30 i 40 milijuna zaraženih a ukupan broj slučajeva AIDS-a približit će se brojci od 10 milijuna, prema WHO. U isto vrijeme više od 5 milijuna djece će zbog AIDS-a ostati bez majke ili oba roditelja. (Hina) tm bnš br 02HHMM MET jan 95