SERVIS POSEBNIH NASLOVA EU-FRANCUSKA

unijom Naslov: Francuska koncepcija - Europa 'u krugovima'? Podnaslov:Između Bonna i Londona, Pariz traži svoju koncepciju Europe, koja bi bila na pola puta između "federalističke" Njemačke i Velike Britanije, pretjerano sklone "slobodnoj razmjeni". No kako se približava revizija europskih institucija predviđena za 1996., određivanje francuske linije hendikepirano je skorim predsjedničkim izborima i situacijom 'suživota' u političkom vrhu. Piše: Christophe DE ROQUEFEUILLE, AFP PARIZ - Francuska, koja preuzima predsjedavanje Europskom unijom u prvom šestomjesečju 1995. godine, pokušava progurati svoje ideje o Europi, na pola puta između Njemačke smatrane previše "federalističkom" i Velike Britanije pretjerano usmjerene na "slobodnu razmjenu". Kako se približava revizija europskih institucija, predviđena za 1996. godinu, određivanje francuske linije hendikepirano je održavanjem predsjedničkih izbora u proljeće i 'suživotom' predsjednika Republike - socijaliste i desničarskog premijera. Hendikepirano je također suživotom unutar vladine većine protivnika ugovora iz Maastrichta i pristaša izraženije europske integracije. Pariz je međutim bio primoran prekinuti s oprezom kad je početkom rujna objavljen demokršćanskih unija CDU/CSU kancelara Helmuta Kohla o Europi federalnog ustrojstva, koju bi predvodila čvrsta jezgra pet zemalja (Njemačka, Francuska, Benelux). Taj tekst koji državu-naciju naziva "praznom omotnicom" i pretvara Komisiju iz Bruxellesa u zametak europske vlade vrlo je hladno dočekan od strane francuske vlade. Teze premijera Edouarda Balladura o fleksibilnijoj Europi, organiziranoj u "krugovima" koji bi okupljali zemlje prema njihovim prioritetima (obrana, jedinstvena valuta, itd.), a koje je pozdravio britanski premijer John Major, jednako su tako pothranile argumente nekih centrista koji strahuju da će se Pariz orijentirati prema slabo integriranoj Europi, "na engleski način". Međunaslov: Jačanje položaja "velikih" zemalja EU Francuski i njemački čelnici tijekom posljednjih su tjedana pružili brojne znakove dobre volje, s jasnim ciljem da njihova temeljna neslaganja ne zatruju izbornu atmosferu u Francuskoj. Kako bi se distancirale od Londona obje zemlje istaknule su da se Europa ne smije svesti "samo na zonu slobodne razmjene". Usprkos tih poteškoća, nekoliko značajnih ideja nametnulo se posljednjih mjeseci. Tako Pariz uvjetuje svako novo širenje Unije dubinskom revizijom institucija. Ministar vanjskih poslova Alain Juppe izjavio je da se Pariz neće zadovoljiti "zamazivanjem očiju". Francuska također daje prvenstvo provođenju istinske politike zajedničke obrane, usredotočene na Zapadnoeuropsku uniju (WEU), jedinu isključivo europsku organizaciju u pogledu obrane. Zato Pariz umnožava sporazume sa svojim susjedima (Eurocorps, pomorsko-zrakoplovni plan s Italijom i Španjolskom, koordinacija zračnih snaga s Velikom Britanijom, europski satelitski programi, itd.). Glede institucionalnih pitanja, Pariz je sklon jačanju položaja "velikih" zemalja EU (Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Italije, Španjolske) kako širenje EU ne bi smanjilo njihovo realno značenje. Francuske vlasti gledaju nesklono i na jačanje ovlasti Europskog parlamenta. Ideja o udruživanju nacionalnih parlamenata s procedurama EU utire svoj put, kao i ona o uvođenju odgovornosti Europske komisije pred Vijećem ministara što je također opće prihvaćeno u političkim sredinama. Kalendar priprema revizije europskih institucija, predviđene za 1996, povjerava Francuskoj brigu o sastavljanju tijekom šest sljedećih mjeseci izvješća Vijeća europskih ministara o funkcioniranju ugovora iz Maastrichta. Većina rasprava o budućem europskom ustrojstvu očekuje se međutim pod budućim predsjedavanjima, s postavljanjem Međuvladine konferencije (CIG) radi pristupanja toj reviziji. (Hina) tm bnš br 01HHMM MET jan 95