WASHINGTON, 22. prosinca (Hina) - Iduća godina za Hrvatsku u UN-u donosi završetak mandata UNTAES-a čime će se hrvatska diplomacija, nakon pet godina, svesrdnije okrenuti redovitim aktivnostima u središtu svjetske organizacije u New
Yorku.
WASHINGTON, 22. prosinca (Hina) - Iduća godina za Hrvatsku u UN-u
donosi završetak mandata UNTAES-a čime će se hrvatska diplomacija,
nakon pet godina, svesrdnije okrenuti redovitim aktivnostima u
središtu svjetske organizacije u New Yorku. #L#
"Postigli smo svoje temeljne ciljeve u UN-u, najteže smo prebrodili,
jer je faza rata, UNPROFOR-a, pa UNCRO-a iza nas, kao i mnoge teškoće
u BIH. Prioriteti hrvatske diplomacije, pa time i one u UN-u
izmještaju se prema mirnodopskim zadacima razvoja države", ocijenio je
za Hinu na kraju godine hrvatski veleposlanik pri UN-u Mario Nobilo.
"U 1997. konačno prestaje tzv. herojska faza hrvatske diplomacije u
UN-u kojom se ishodio ulazak naše zemlje u UN, ekonomske sankcije i
isključenje Jugoslavije, suverenitet Hrvatske na okupiranim
područjima, legitimitet Domovinskog rata i partnerstvo Bošnjaka, kao i
američko vodstvo u rješavanju krize..."
Radom hrvatske diplomacije u UN-u u 1996. dominirala su pitanja u
djelokrugu Vijeća sigurnosti, od UNTAES-a i UNMOP-a na Prevlaki, preko
redefiniranja IFOR-a do ljudskih prava i sukcesije bivše SFRJ.
Nakon odluke o produljenju mandata UNTAES-a do 15. srpnja 1997.
Nobilo je ocijenio da je "najvažnije što prije odrediti datum izbora,
po mogućnosti simultano sa lokalnim i županijskim izborima u drugim
dijelovima Hrvatske".
"Isto tako, važno je nakon toga održati dinamiku prijenosa vlasti".
Hrvatski veleposlanik upozorio je da je "potrebno izbjegavati svaki
revanšizam, sa bilo koje strane, kada se dvije zajednice ponovno
sretnu, jer bi to ugrozilo međunarodni položaj Hrvatske".
Nobilo je kazao kako se međunarodna prisutnost u Podunavlju može
očekivati i nakon isteka mandata UNTAES-a, ali ne više kao Prijelazna
uprava nego kroz pomoć u obnovi i stabilizaciji u hrvatskom Podunavlju.
Ocijenio je da dinamični mandat UNTAES-a, njegov jasan politički cilj
i precizni rokovi te, kao najvažnije, činjenica da je on dio ukupnog
mirovnog sporazuma nastalog u novim odnosima snaga u regiji, daje
jamstva da će proces biti uspješno završen.
Ova je godina donijela i produljenje mandata 30-ak promatrača UN-a na
poluotoku Prevlaka do 15. siječnja iduće godine, i hrvatski
veleposlanik očekuje da će se on ponovno produljiti i u 1997.
"Međunarodna prisutnost, iako simbolična, predstavlja garanciju
suverenosti Hrvatske i stabilnosti na tom prostoru", rekao je Nobilo,
a Hrvatska je uspjela u tome da jezik rezolucija Vijeća sigurnosti to
i odrazi.
Novi je element da je Beograd, aide-memoireom objavljenom prije dva
mjeseca u UN-u, službeno postavio teritorijalne pretenzije prema tom
dijelu Hrvatske.
"Mi se nećemo odreći suvereniteta nad Prevlakom i to pitanje treba
suziti na delimitaciju teritorijalnog mora i na sigurnost, odnosno
smanjenje naoružanja u tom području, na dobrobit turizma sa obje
strane granice".
"Spremni smo ići i na međunarodnu arbitražu, jer su rezolucije Vijeća
sigurnosti i međunarodno, a i povijesno, pravo potpuno na našoj
strani".
Pitanje sigurnosti i suradnje u tom području, po ocjeni Nobila, u
budućnosti ipak bi se trebalo rješavati bilateralnim mehanizmima na
tragu Sporazuma o normalizaciji odnosa.
Vijeće sigurnosti u ovoj je godini pomno pratilo ljudska prava u
Hrvatskoj. Uz razmatranje periodičnih izviješća posebnog izvjestitelja
za ljudska prava, Vijeće je ove godine na stolu imalo i pet posebnih
izviješća Butrosa Galija o pravima hrvatskih Srba o kojima se
očitovalo sa pet predsjedničkih izjava, posljednjom 20. prosinca.
"U pogledu ljudskih prava naš je napor i sada, a bit će i u idućoj
godini usmjeren na to da se Hrvatska posebno ne razmatra na Vijeću jer
to više nije prijetnja međunarodnoj sigurnosti i jer mislimo da je
stanje u mnogim zemljama u regiji, a da ne govorimo u svijetu, mnogo
gore", istaknuo je Nobilo.
"Mi smo mlada država izašla iz rata sa određenim teškoćama u tom
pogledu, ali ne radi se toliko o činjenicama koliko o instrumentu
pritiska na Hrvatsku kako bi se kontrolirao proces provedbe mirovnog
sporazuma".
Nobilo je dodao da će se hrvatska diplomacija založiti da se praćenje
ljudskih prava u Hrvatskoj prebaci na redovne mehanizme UN-a.
Premještanje težišta Hrvatske na redovite aktivnosti UN-a očitovalo
se ove godine i na pojačanom radu u odborima Opće skupštine te
osiguravanju podrške agencija UN-a za projekte obnove u bivšim
okupiranim područjima.
Hrvatska je u UN-u bila uključena i u proces osiguranja kontinuirane
međunarodne prisutnosti u BiH, transformacijom IFOR-a u SFOR te u
provođenje izbora i uspostavi novih struktura u Federaciji i BiH.
"Stanje u BiH, u stanovitom smislu, bit će uteg na nogama Hrvatskoj u
narednim godinama u njezinom bržem približavanju europskim
integracijama, ali iz geopolitičkih, povijesnih i razvojnih razloga
kao i obveze u zaštiti konstitutivnih prava hrvatskog naroda u BiH ne
možemo se odreći te odgovornosti, ugrađene u daytonski sporazum".
U pitanju BiH ostat će i neka "bolna pitanja" poput suradnje sa
Haagom. "Mi, ne odbijajući suradnju sa Sudištem, tražimo balansiran
pristup prema svim zločinima na tom prostoru".
Otvoreno pitanje za 1997. ostat će i mjesto SR Jugoslavije u UN-u.
"Hrvatska nema ništa protiv primanja SRJ u UN pod istim uvjetima pod
kojima su primljene druge nasljednice bivše države. Sve drugo bilo bi
na štetu interesa ostalih država sljednica. Konačno pravno definiranje
raspada Jugoslavije treba spriječiti obnovu bilo kakvog iredentizma u
regiji u budućnosti".
Hrvatski veleposlanik istaknuo je da Hrvatska podržava najnovije
promjene na čelu tajništva UN-a i State Departmenta jer su one još
jača garancija uspješnoj provedbi Mirovnog sporazuma.
(Hina) ps dr
220715 MET dec 96