ZAGREB, 16. prosinca (Hina) - Hrvatski ban Josip Šokčević značajna je ličnost XIX. st., a posebice su važna njegova stajališta o položaju Hrvatske u odnosu prema Austrijskoj monarhiji. Zajedno s biskupom Strossmayerom, Šokčević se
zauzimao da se Monarhija preuredi u federaciju povijesnih naroda, tj. onih koji su već imali svoju državu. Neostvarivanjem te zamisli propala je važna mogućnost da se održi Srednja Europa, istaknuo je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Ivan Supek, pozdravljajući sudionike znanstvenog skupa "Hrvatski ban Josip Šokčević" što je danas počeo u Akademijinoj palači u Zagrebu, a sutra će se nastaviti u Šokčevićevu rodnom gradu - Vinkovcima. Organizatori skupa su Razred za društvene znanosti HAZU, Akademijin Centar za znanstveni rad Vinkovci, Vukovarsko-srijemska županija i grad Vinkovci, a priređen je o 185. obljetnici rođenja i 100. obljetnici smrti Josipa Šokčevića.
ZAGREB, 16. prosinca (Hina) - Hrvatski ban Josip Šokčević značajna je
ličnost XIX. st., a posebice su važna njegova stajališta o položaju
Hrvatske u odnosu prema Austrijskoj monarhiji. Zajedno s biskupom
Strossmayerom, Šokčević se zauzimao da se Monarhija preuredi u
federaciju povijesnih naroda, tj. onih koji su već imali svoju državu.
Neostvarivanjem te zamisli propala je važna mogućnost da se održi
Srednja Europa, istaknuo je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti (HAZU) akademik Ivan Supek, pozdravljajući sudionike
znanstvenog skupa "Hrvatski ban Josip Šokčević" što je danas počeo u
Akademijinoj palači u Zagrebu, a sutra će se nastaviti u Šokčevićevu
rodnom gradu - Vinkovcima. Organizatori skupa su Razred za društvene
znanosti HAZU, Akademijin Centar za znanstveni rad Vinkovci,
Vukovarsko-srijemska županija i grad Vinkovci, a priređen je o 185.
obljetnici rođenja i 100. obljetnici smrti Josipa Šokčevića. #L#
Jedno od "bijelih mjesta" hrvatske povijesti "pripadalo" je Josipu
Šokčeviću, koji je s vremenom, rekao je akademik Dubravko Jelčić,
trebao biti potpuno zaboravljen. Šokčević je, dometnuo je Jelčić,
imenovan hrvatskim banom ljeti 1860. godine, u vrijeme saziva
hrvatskoga Sabora koji je poznat kao najintelektualniji i
najreprezentativniji u hrvatskoj povijesti. Među pitanjima o kojima se
tada u Saboru raspravljalo bilo je pitanje Srba u Hrvatskoj, koje je,
izjavio je akademik Jelčić, i danas aktualno.
Politički pogledi bana Josipa Šokčevića bili su prožeti planiranjem
mobilizacije koja bi vojnom akcijom oslobodila Bosnu i Hercegovinu,
istaknuo je dr. Mirko Valentić, govoreći o Šokčevićevim političkim
pogledima. No za te ideje Šokčević nije naišao na potporu Beča, te je,
podsjetio je Valentić, odluke Berlinskoga kongresa 1878. godine
dočekao kao umirovljeni general koji u svojstvu generala nikada nije
"ušao" u Bosnu i Hercegovinu. Po Valentiću, budućnost je Hrvatske
Šokčević promišljao u savezu s Austrijom, ali uz uvjet jake Hrvatske
na jugu Monarhije. No, Šokčevićev je patriotizam bio jači od zakletve
bečkome dvoru, dodao je Valentić, što je Šokčević dokazao svojom
ostavkom koju je podnio 26. lipnja 1867. godine u znak prosvjeda zbog
raspuštanja hrvatskoga Sabora i kao potporu saborskoj odluci da
hrvatski predstavnici 8. lipnja 1867. ne sudjeluju u Budimpešti na
svečanosti krunjenja Franje Josipa.
O politici Samostalne narodne stranke u doba bana Josipa Šokečvića
govorila je prof. dr. Agneza Szabo, ističući kako se ta stranka
zauzimala da Hrvatska kao potpuno samostalna država stupi u pregovore
za realnu uniju s Ugarskom.
Sudionike znanstvenog skupa pozdravili su i vukovarsko-srijemski
župan Vlado Ošust, vinkovački gradonačelnik dr. Dražen Švagelj te
akademik Dušan Klepac, voditelj Akademijinog Centra za znanstveni rad
iz Vinkovaca.
(Hina) ip gk
161725 MET dec 96