ZNANSTVENI SKUP O MILANU BEGOVIĆU

ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - U povodu 120. obljetnice rođenja jednog od plodnijih hrvatskih pisaca 20. stoljeća Milana Begovića (1876.- 1948.) danas je u Zagrebu započeo trodnevni međunarodni skup "Recepcija Milana Begovića", koji se sutra i u subotu nastavlja u Zadru. #L# Skup, na kojemu sudjeluje četrdesetak književnih povjesničara, kritičara, komparatista, teatrologa i sveučilišnih nastavnika iz Hrvatske i inozemstva, organizirali su Filozofski fakultet u Zadru, Zavod za povijest hrvatske književnosti HAZU i Hrvatsko filoško društvo iz Zadra uz pokroviteljstvo Zadarsko-kninske županije. Pred početak skupa u spomen na obljetnicu rođenja velikana hrvatske književnosti u predvorju Preporodne dvorane Narodnog doma otkriveno je spomen-poprsje Milana Begovića, rad akademskog kipara Petra Barišića. Uz prigodne riječi bistu je otkrio predsjednik HAZU akademik Ivan Supek. U ime Razreda za književnost HAZU skup je pozdravio ugledni književni povjesničar akademik Ivo Frangeš, koji je istaknuo da je Begović jedan iz skupine znamenitih pisaca koji se ogledao na svim područjima književnog stvaralaštva. Započeo je pisati poeziju, zatim veliki broj dramskih tekstova, nekoliko romana, novela, feljtona, kritika i putopisa. Begović je zasigurno jedan od najizvođenijih dramskih pisaca koji je godinama bio zabranjivan. "Nadam se da će ovaj skup doprinijeti da se temeljito prouči cjelokupno Begovićevo djelo", kazao je uz ostalo akademik Frangeš. Skup je u ime Društva hrvatskih književnika pozdravio predsjednik DHK-a Ante Stamać. Voditelj prve sesije današnjeg skupa prof. dr. Tihomil Maštrović uz ostalo je kazao da je u pripremi objavljivanje Sabranih djela Milana Begovića koje će obuhvatiti 20 obimnih svezaka. Također je spomenuo da je Begović bio najizvođeniji hrvatski dramski pisac, da je recepcija njegovih djela iznimno velika. Za HNK u Zagrebu, gdje je obnašao i dužnost ravnatelja Drame, priredio je više od 40 dramskih tekstova. Prof. dr. Cvjetko Milanja u svom je izlaganju kazao da se djelo Milana Begovića može sagledati kroz kulturološku i književnu perspektivu, istaknuvši da je to pisac kojeg s pravom nazivamo europejcem. Akademik Dubravko Jelčić govorio je odnosu Milana Begovića i Antuna Gustava Matoša, istaknuvši Matoševu negaciju Begovićevog djela. Ta sudbina Matoševe negacije pratila ga je do Drugog svjetskog rata. Tih godina Begović izlazi iz sjene, ali je ponovno 1945. pao pod udar političkih osuda te je tako dospio na marginu književnih zbivanja, kazao je akademik Jelčić naglasivši da je jedan od ciljeva ovoga skupa prevrednovanje Begovićevog djela. Akademik Matko Peić svoje je izlaganje posvetio Begoviću kao autoru putopisa, a prof. dr. Boris Senker govorio je o dosad nepoznatim podacima o izvođenju Begovićevih djela u Americi između dva rata. (Hina) ta ds 051752 MET dec 96