KAKO ŽIVE HRVATSKE MANJINE U SUSJEDNIM ZEMLJAMA?

ZAGREB, 15. prosinca (Hina-Željana Baradić) - Hrvatskim nacionalnim manjinama, koje žive u susjednim zemljama - SR Jugoslaviji, Italiji, Mađarskoj, Austriji, Rumunjskoj i Slovačkoj, prijeti nestanak i asimilacija, ocijenjeno je na nedavno održanom prvom Forumu hrvatskih manjina organiziranom s ciljem razmatranja aktualne problematike života, manjinskih prava, odgoja i obrazovanja i suradnje s matičnom državom RH. #L# U najtežem su položaju Hrvati u SR Jugoslaviji, rečeno je na Forumu, a od 1991. godine do danas iz Vojvodin je protjerano oko 45 tisuća Hrvata. Govoreći o životu Hrvata u SRJ predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Bela Tonković je istaknuo da se prema Hrvatima sustavno poduzimaju represivne mjere usmjerene na protjerivanje te da SRJ osim najopćenitijih odredbi o jednakosti građana pred zakonom i zabrani diskriminacije po bilo kojoj osnovi niti jednim ustavnim ni zakonskim propisom nije uredila etnička prava nesrpskog stanovništva, koje čini više od trećine ukupnog stanovništva. Preostali Hrvati u SRJ velike nade polažu u oživotvorenje Sporazuma o normalizaciji odnosa između Hrvatske i SRJ i prijedlog sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina, koji je Hrvatska uputila SRJ, a o kojem se ona još nije očitovala. Bela Tonković je istaknuo da u Vojvodini i Boki Kotorskoj nema niti jedne školske ustanove s hrvatskim nastavnim jezikom, dapače od 1991. godine u pučkim školama hrvatska djeca kao prvo pismo uče ćirilicu. Usprkos svemu Hrvati u Republici Srbiji imaju svoju nacionalnu političku organizaciju - Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, a u Republici Crnoj Gori nisu politički organizirani. On se je osvrnuo i na potpisani Sporazum o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i SRJ izrazivši nadu da će se poštovati točka 8 Sporazuma koja predviđa da države jamče nacionalnim manjinama sva prava koja im pripadaju na temelju međunarodnog prava. Načelnica Odjela za hrvatske manjine i iseljeništvo u Ministarstvu vanjskih poslova dr. Jasmina Kovačević-Čavlović izrazila je nadu da će i SRJ prihvatiti prijedlog sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina, kao što su to do sada učinile Mađarska i Italija. Zlatka Gieler, predstavnica gradišćanskih Hrvata izrazila je zabrinutost za budućnost Hrvata zamolivši za veći angažman Republike Hrvatske za ostvarivanje prava gradišćanskih Hrvata. Predstavnik Hrvata iz Mađarske također je kazao da se mađarski Hrvati nadaju da će sada kada imaju svoju slobodnu i neovisnu matičnu zemlju imati moralnu i materijalnu pomoć koja će im pomoći očuvati hrvatski identitet i hrvatski jezik. Za razliku od hrvatskog iseljeništva i Hrvata na privremenom boravku u inozemstvu, čiji je odlazak iz Domovine novijeg datuma, hrvatske manjinske zajednice u susjednim zemljama žive već stoljećima. Dok je iseljeništvo, osobito u udaljenim prekomorskim zemljama znatno više izloženo asimilaciji, hrvatske manjine, rečeno je, uspjele su očuvati svoje posebnosti, posebno arhaični ikavski dijalekt. Hrvatske manjine predstavljaju posebno dragocjen živući segment hrvatske kulturne baštine koji je potrebno sačuvati, zaključak je sudionika prvog Foruma hrvatskih manjina, stoga mole sve hrvatske institucije da im pomognu u očuvanju hrvatskog identiteta. (Hina) žb dd 151310 MET dec 96